.webp){kind=icon}
Europska komisija (EK) predložila je nove propise kako bi postupci pri povratu poreza po odbitku u Europskoj uniji (EU) bili učinkovitiji i sigurniji za ulagače, financijske posrednike poput banaka i porezne uprave država članica. Očekuje se da će novi zakon potaknuti prekogranična ulaganja unutar EU-a i prema EU-u, što će rezultirati jačim, konkurentnijim tržištem EU-a.
"Ovo je još jedan korak u pravom smjeru koji će oporezivanje učiniti pravednijim, korisniku prijateljskijim i prilagođenim našem digitalnom svijetu", izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik i povjerenik za trgovinu.
Izraz "porez po odbitku" odnosi se, primjerice, na situaciju u kojoj je ulagač rezident jedne države članice EU-a dužan platiti porez na kamate ili dividende zarađene u drugoj državi članici. To je često slučaj s prekograničnim ulagačima. U takvim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, mnoge države članice EU-a potpisale su ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje istog pojedinca ili tvrtke. Ti ugovori dopuštaju prekograničnom ulagaču da podnese zahtjev za povrat bilo kojeg viška poreza plaćenog u drugoj državi članici.
Čitaj više
Ruski tajkuni, zbog sankcija, ne znaju gdje bi s novcem pa investiraju doma
Pet milijardera iz industrije nafte, nikla i gnojiva je od isplate dividendi svojih kompanija primilo oko 10 milijardi dolara od početka 2022., prema Bloombergovom indeksu milijardera.
10.06.2023
Kako se pametnim ulaganjima obraniti od inflacije
Glavni analitičar za ulaganja u Freedom Finance Europe savjetuje kako sačuvati vrijednost ulaganja.
07.06.2023
Raste pritisak na jedan od stupova zelene energetike, ulagači već mijenjaju fokus
U Hrvatskoj trenutačno ima nešto manje od 100 megavata instaliranih kapaciteta u kogeneracijskim postrojenjima.
31.05.2023
Hrvatska među najvećim dobitnicima europskih kohezijskih fondova
Čak 545 milijardi eura će se do 2027. godine uložiti, od čega 378 milijardi eura financira EU.
02.05.2023
Problem je, međutim, u tome što su ti postupci povrata često dugotrajni i skupi, što dovodi do frustracije ulagača i obeshrabruje prekogranična ulaganja unutar EU-a, priopćio je EK.
Trenutačno se postupci poreza po odbitku koji se primjenjuju u svakoj državi članici vrlo razlikuju. Ulagači se moraju nositi s više od 450 različitih obrazaca diljem EU-a, od kojih je većina dostupna samo na nacionalnim jezicima.
Mairead McGuinness, povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i tržišta kapitala, kazala je kako su porezni postupci nepovezani, skupi i guše ulaganja na jedinstvenom tržištu.
"Time su najviše pogođeni mali ulagači budući da čak 70 posto njih ne traži povrat poreza na koji imaju pravo", kazala je McGuinness dodavši da prijedlog novog zakona, osim borbe protiv poreznih prijevara, olakšava postupak povrata poreza smanjenjem administrativnih prepreka i čini ga jednostavnijim i bržim, kako za ulagače tako i za porezne vlasti.
Ovaj prijedlog uklanja prepreku stvaranju jedinstvenog tržišta kapitala i time pruža važan doprinos Uniji tržišta kapitala, naglašava se u priopćenju.
"Uvođenje novih pravila za porez po odbitku može pomoći, ali se nikako se smije smatrati elementom koji isključivo povećava atraktivnost Hrvatske u očima investitora. Ista pravila vrijede za sve članice EU, a druge članice EU poput Češke, Poljske, pa čak i Mađarske su pokazale značajniji porast produktivnosti gospodarstva tijekom zadnjih deset godina", kaže glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Dodaje kako je produktivnost češkog radnika danas više nego 30 posto veća od hrvatskog. Te zemlje su povećale svoju konkurentnost, što je, ističe, bitno u današnjem trendu lociranja proizvodnje na bliže lokacije u odnosu na udaljene azijske zemlje.
"Pojednostavljeno, ukoliko želimo privući pozornost investitora iz europskih industrijskih predvodnica, kao sto su Njemačka i Austrija, trebamo ponuditi ono što druge zemlje istočne EU ne mogu. Nova pravila za porez po odbitku u tom procesu mogu pomoći", napominje Knez.
Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni izjavio je da je, prema istraživanjima, 30 posto malih ulagača prodalo svoj portfelj u EU-u zbog ove porezne barijere. "Ne možemo dopustiti da se takva situacija nastavi", rekao je Gentiloni.
Komisija procjenjuje da su porezni gubici zbog takve prakse iznosili oko 150 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2020. godine.
Prijedlog Komisije predviđa uspostavu jedinstvene digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti. Tako bi, primjerice, ulagači koji investiraju diljem EU-a trebali samo jednu digitalnu potvrdu za podnošenje više zahtjeva za povrat poreza. Nadležna tijela trebaju izdati potvrdu u roku od jednog radnog dana.
Osim standardnog postupka koji je na snazi, prema prijedlogu, uvela bi se još dva brza postupka.
Prema postupku "olakšice na izvoru", porezna stopa koja se primjenjuje u trenutku isplate dividendi ili kamata izravno se temelji na primjenjivim pravilima odredaba ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Prema postupku "brzog povrata", početno plaćanje obavlja se uzimajući u obzir stopu poreza po odbitku države članice u kojoj se isplaćuju dividende ili kamate, ali se povrat za sve preplaćene poreze odobrava u roku od 50 dana od datuma plaćanja.
Komisija kaže da bi ti standardizirani postupci donijeli uštede ulagačima od oko 5,17 milijardi eura godišnje.
Prema prijedlogu Komisije predviđa se ujednačavanje postupaka izvješćivanja nacionalnih poreznih vlasti. Financijski posrednici, poput banaka, trebaju nadležnim tijelima prijaviti isplatu dividende ili kamata kako bi porezna tijela mogla ući u trag transakciji.
Veliki financijski posrednici u EU-u morat će se upisati u nacionalni registar certificiranih financijskih posrednika. Taj će registar također biti otvoren za financijske posrednike izvan EU-a i za manje koji dolaze iz EU-a, na dobrovoljnoj osnovi.
Porezni obveznici koji ulažu u EU putem certificiranih financijskih posrednika imat će koristi od ubrzanih postupaka poreza po odbitku i izbjeći dvostruko oporezivanje isplata dividendi.
Komisija navodi da bi nova pravila trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. nakon što ih usvoje države članice.
