U ožujku ove godine proizvođačke cijene u industriji u eurozoni su na mjesečnoj razini pale 1,6 posto, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) taj pad 1,5 posto, objavio je u četvrtak Eurostat.
Mjesečni je pad u veljači bio uočljivo niži, iznosivši 0,4 posto u eurozoni i 0,6 posto u EU-u.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, proizvođačke cijene u industriji su u eurozoni za 5,9 posto veće te u EU-u za sedam posto.
Čitaj više
Ruska industrijska proizvodnja porasla 1,2 posto
Podaci ruske Federalne službe za statistiku uvelike se razlikuju od predviđanja Bloombergovih ekonomista.
27.04.2023
Vodeće ekonomije eurozone izbjegle recesiju u prvom tromjesečju
Analitičari su očekivali da će i njemačko gospodarstvo u prvom kvartalu blago rasti.
28.04.2023
U prvom kvartalu minimalan rast BDP-a u eurozoni od 0,1 posto
Na godišnjoj razini u prvom tromjesečju rast u eurozoni i EU iznosio je 1,3 posto.
28.04.2023
SAD između čekića i nakovnja s visokom inflacijom i usporavanjem BDP-a
Fed mora pronaći način kako izbjeći stagflaciju – istovremeni rast cijena i pad BDP-a.
28.04.2023
Na mjesečnoj razini pad je u eurozoni najizrazitiji u energetskom sektoru, i to od 4,8 posto, a kod intermedijarnih dobara on je 0,4 posto. Kod kapitalnih dobara, došlo je do rasta od 0,2 posto, kod trajnih potrošačkih dobara 0,3 posto te kod netrajnih dobara 0,9 posto. Proizvođačke cijene, ako se isključi energija, porasle su 0,2 posto.
Na razini cijelog EU-a, u energetskom sektoru mjesečni pad je 4,4 posto te 0,4 posto kod intermedijarnih dobara. Proizvođačke su cijene za 0,2 posto više kod kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara te 0,8 posto kod netrajnih potrošačkih dobara.
Najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena dogodio se u Grčkoj, i to od 7,3 posto, te Irskoj, od 4,6 posto. Najveći rast zabilježen je na Cipru, od 2,4 posto, Francuskoj, od dva posto, te Hrvatskoj, od 0,5 posto.
Kretanje proizvođačkih cijena u EU-u i eurozoni
Govoreći o godišnjoj promjeni, proizvođačke cijene u eurozoni za netrajna potrošačka dobra porasle su 13,4 posto. Kod trajnih potrošačkih dobara, rast je 8,2 posto, kod kapitalnih dobara 6,7 posto, kod intermedijarnih dobara 5,8 posto i u energetskom sektoru 0,7 posto. Ako se isključi energija, godišnji rast proizvođačkih cijena je osam posto.
U EU-u u cjelini, netrajna potrošačka dobra imaju rast od 13,9 posto, trajna potrošačka dobra 8,1 posto, kapitalna dobra 6,8 posto, intermedijarna dobra 6,1 posto te cijene u energetskom sektoru tri posto.
Najveći godišnji rast osjetile su Mađarska, od čak 48,1 posto, Slovačka, od 32,9 posto, i Latvija, od 27 posto. Najveći pad imaju Irska (29,9 posto), Grčka (10,8 posto) te Portugal (3,9 posto).
Hrvatska na godišnjoj razini ima rast od 14 posto.
.webp){kind=icon}
