Cijene goriva na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama u utorak su fiksirane na 13,50 kuna po litri za eurosuper 95 i 13,08 kuna za eurodizel, dok cijena plavog dizela ne smije prijeći 9,45 kuna po litri.
Hrvatska vlada tu je odluku donijela u ponedjeljak i bit će na snazi dva tjedna. Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako fiksiranje maloprodajnih cijena na benzinskim postajama pridonosi zaštiti standarda građana i omogućuje intenzivnu turističku sezonu.
"Imamo još prostora i u pogledu trošarina i za benzin i na dizel da dođemo na minimum, a i ovakvim mjerama postižemo efekte", rekao je Plenković u ponedjeljak novinarima.
Rast cijena nije zaustavljen na autocestama gdje benzin sada košta 14,57 kuna, dizel 14,06 kuna, a plavi dizel 10,93 kune.
U obraćanju medijima, premijer je dodao kako se fiksiranje cijena odnosi na 94 posto benzinskih stanica u Hrvatskoj. Istaknuo je i kako su cijene benzina niže za 2,45 kuna, dizela 3,56 kuna, a plavog dizela za 2,38 kuna po litri zahvaljujući dosadašnjim vladinim mjerama.
Odluku o fiksiranju cijena pozdravio je i predsjednik Zoran Milanović koji smatra kako je mogla biti donesena i ranije, no da je Vlada opravdano malo otegnula s njezinim donošenjem.
"Pa bolje ikad nego nikad. Vlada je to mogla napraviti i ranije, ali bili su neki razlozi zbog kojih bih i ja, da sam na njihovom mjestu, kalkulirao. Sada ih više nema, euro je manje-više siguran i prema tome kako god se bude djelovalo dobro je dok ovaj val skupoće ne prođe," kazao je predsjednik.
Struka je sumnjičava hoće li fiksiranje cijena dati željeni rezultat. Energetski stručnjak Igor Grozdanić je u ponedjeljak gostujući u RTL Direktu naglasio kako je to jedini potez koji je Vlada u ovom trenutku mogla napraviti, ali da su svi svjesni kako je riječ o vatrogasnoj mjeri.
"Hoće li biti rezultata, osobno malo sumnjam. Vidjet ćemo što će biti za dva tjedna, ali danas je kako je", kazao je.
Grozdanić tvrdi da su ovako visoke cijene očekivane zbog turističke sezone i porasta potražnje za naftnim derivatima čija je ponuda ograničena, što zbog manjka ruske nafte, što zbog smanjenja i ukidanja rafinerija u okruženju u posljednjih pet godina.
Vlada se, prema njegovu mišljenju, ne bi trebala miješati u cijene na tržištu naftnih derivata i energenata kako se ne bi ponovio jugoslavenski scenarij kojeg se mnogi živo sjećaju.
"Nadam se da ovo neće dugo potrajati. Osobno mislim da će to trajati ljetnu sezonu do 20. 8., a poslije toga stvarno ćemo vidjeti. Nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi poslije", rekao je te dodao kako ne vjeruje da će litra goriva tijekom ljeta porasti na 20 kuna: "Moguće je da će doći do 17 ili do 17 i pol kuna, ali ne vjerujem da će doći do 20 kuna, tu građane ne bi trebalo plašiti."
Osvrnuo se i na male distributere koji nemaju pumpe na autocestama, rekavši kako je upitno hoće li moći preživjeti tri do pet mjeseci uz fiksirane cijene. Odluka će se najviše odraziti na te male distributere i autoprijevoznike koji gube na konkurentnosti. Mali distributeri, analizira Grozdanić, u posljednjih su osam mjeseci poslovali sa značajnim gubicima.
"To su distributeri koji imaju 3-4 pumpe, one nisu na autocestama. Oni su posljednji u lancu i ove marže su im značajno pale, tj. ne da su im pale nego nisu dovoljne za njihovo poslovanje. Stvarno će imati problema. Autoprijevoznici: tu bi se trebali napraviti vaučeri i njih bi trebalo sačuvati jer je gorivo njima ulazni energent", kazao je.
Gledajući širu sliku u vezi s energentima, cijene naftnih derivata nisu toliki problem, međutim, cijene električne energije najesen mogle bi biti. Plin, smatra on, ne bi trebao značajnije rasti, ali nastavi li se rat u Ukrajini, rast cijena električne energije mogao bi biti "jako bolan", osobito poduzetnicima.
"Naše poduzetništvo je jedino u Europi koje ima skuplju cijenu nego građani, tri puta skuplju i to nije u redu i na to bi Vlada trebala reagirati. Možda ne zamrznuti cijene jer će to ići na teret HEP-a i ostalih, nego pomoći određenim mehanizmima. Vlada pokušava s programima obnovljive izvore energije, no tu nema dovoljno svijesti kod poduzetnika i ne usude se ulaziti u nova ulaganja kad se vidi da su energenti skupi. Postoji nepovjerenje u ovu situaciju i Vlada i država bi trebali reagirati", zaključio je energetičar kako bi Vlada na jesen trebala nešto napraviti.
Istaknuo je i kako je vrijeme da naftni derivati odu u povijest i da se Hrvatska okrene obnovljivim izvorima u prometu jer je na europskom dnu i plaćat će penale ako do 2030. ne ostvari ciljeve EU-a, a na putu je prema tome.
Nove cijene goriva na benzinskim postajama
Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazuje kako na benzinskoj postaji Ine Vukova Gorica litra osnovnog eurosupera stoji 14,06 kuna, benzinska stotka im je 16,24 kune, osnovni eurodizel 14,57 kuna, a eurodizel class plus 16,52 kune.
Tifon Jasenice, nedaleko tunela Sveti Rok, osnovni eurosuper prodaje za 14,06 kuna, stotku za 16,25 kuna, osnovni eurodizel za 14,57 kuna, te dizelsko premium gorivo za 16,58 kuna.
Fiksiranje cijena ne odnosi se na premium goriva.
Prema Hini, Ina od utorka litru benzina eurosuper 100 prodaje za 15,66 kuna, a bila je 15,09 kuna. Ina eurodizel class plus sada prodaje za 16,06 kuna, a bio je 14,57 kuna. Inin eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 15,15 kuna, a bio je 14,58 kuna.
Crodux za eurosuper 100 sada traži 15,71 kunu, a bio je 15,14 kuna, a takvo je povećanje i za Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola. Na Tifonu, pak, litra eurosupera 100 stoji 15,75 kuna, a bila je 15,09 kuna.
Na Tifonu eurodizel premium stoji 16,18 kuna, a bio je 14,59 kuna, dok Crodux svoj eurodizel maxpower prodaje po cijeni od 16,11 kuna, a bio je 14,62 kune. Petrol svoj Q Max eurodizel isto prodaje po 16,11 kuna, a bio je također 14,62 kune.