.webp){kind=icon}
Prema riječima predsjednice Christine Lagarde, Europska središnja banka (ECB) nastavit će povećavati troškove zaduživanja, čak i uz očekivanja da će gospodarska aktivnost "znatno usporiti".
"Očekujemo daljnje povećanje kamatnih stopa tijekom sljedećih nekoliko sastanaka kako bismo smanjili potražnju i zaštitili se od rizika trajnog povećanja inflacije", rekla je Lagarde zastupnicima Europske unije (EU) u ponedjeljak u Bruxellesu.
Upozorila je da je potpora kućanstvima i poduzećima od strane europskih vlada bila "preširoka", što sugerira da bi mogla omesti napore ECB-a da zauzda inflaciju na 2 posto.
"Postoji više mjera koje su opće, nego mjera koje su posebno prilagođene onima kojima je pomoć najpotrebnija", rekla je Lagarde. Takav pristup "ne mora nužno voditi dobro koordiniranoj fiskalnoj i monetarnoj politici".
Nemilosrdni inflacijski pritisak potaknut ruskim ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom potaknuo je ECB da počne povećavati stope po prvi put u više od desetljeća, za povijesnih 75 baznih bodova. Pitanje je što dalje jer rast cijena prate sve glasnija predviđanja recesije.
U Njemačkoj, najvećem od 19 gospodarstava eurozone, podaci od ponedjeljka pokazuju da je poslovno povjerenje dodatno palo na najgore vrijednosti od početka pandemije. I u cijeloj EU povjerenje potrošača je na najnižoj razini.
Dužnosnici ECB-a, međutim, kažu da ih ekonomska slabost neće spriječiti u daljnjem dizanju kamata.
Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos rekao je ranije u ponedjeljak kako je "smanjenje inflacije glavni doprinos koji možemo dati poboljšanju ekonomske situacije". Gediminas Simkus iz Litve rekao je da recesija "ne znači da Upravno vijeće ne bi trebalo donositi odluke".
Dinamika plaća
Ulagači na tržištu novca predviđaju da će ECB u listopadu donijeti još jedno povećanje kamatne stope za tri četvrtine boda, pri čemu će kamatna stopa na depozite s trenutnih 0,75 posto porasti preko 2 posto do kraja godine. Sljedeći će potez uvelike ovisiti o ovomjesečnom očitanju inflacije, koje bi trebalo biti u petak. Ekonomisti smatraju da su cijene skočile za 9,7 posto u odnosu na prošlu godinu, što je još jedan neslavni rekord.
Lagarde je poručila da dužnosnici ECB-a žele postići tzv. neutralnu kamatnu stopu, koja niti stimulira niti ograničava gospodarstvo. U tom će trenutku odlučiti je li potrebno daljnje monetarno stezanje.
"Moramo nastaviti pratiti dugoročna inflacijska očekivanja, koja su trenutno otprilike na razini cilja ECB-a", rekla je. Plaće bi ipak mogle rasti zbog stanja na tržištu rada u regiji i oštrog rasta cijena.
"Dinamika plaća zasad je zadržana", rekla je Lagarde. "Međutim, otporna tržišta rada i određeno nadoknađivanje veće inflacije vjerojatno će potaknuti rast plaća."
-- Uz pomoć Milde Seputyte, Alonsa Sota, Jamesa Hiraija i Brycea Baschuka.
