Nakon nekoliko zima zatvaranja i ograničenja rada lokala, skijaši bi iz Srbije i cijele Europe trebali moći odahnuti i konačno otići na zimovanje kakvo godinama priželjkuju. Međutim, rast cijena ogrjeva i hrane svima otežavaju život, pa bi visoke cijene na srpskim planinama građanima Europske unije sve tanjih džepova trebale moći poslužiti kao olakšanje. Pritom bi srbijansko ugostiteljstvo konačno moglo odahnuti poslije nekoliko teških godina, s čijim se posljedicama i dalje bori.
"Zasada smo vrlo zadovoljni popunjenošću hotela za prosinac i siječanj, a primijetili bismo da je prisutan veći broj rezervacija stranih turista, dok se domaći nekako odlučuju za rezervacije tek nakon što u gradovima padne prvi snijeg. To je već postala praksa kroz nekoliko prethodnih godina", rekli su za Bloomberg Adriju iz hotela Junior s trima zvjezdicama.
Prema službenim godišnjim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), broj noćenja turista na teritoriju cijele Srbije porastao je u odnosu na prvu godinu pandemije virusa SARS-CoV-2. Međutim, nije zabilježen oporavak u odnosu na broj turista 2019. godine. Doduše, primjećuje se kako je ukupan broj noćenja domaćih turista u Srbiji 2021. iznosio 5,73 milijuna, što je oko jedan posto više nego 2018, kada ih je bilo 5,68 milijuna. S druge strane, broj noćenja stranih turista nije se oporavio prošle godine u odnosu na 2018. te je bio malo veći od broja noćenja stranih turista iz 2015. godine.
"Imamo sjajnu popunjenost u prosincu koja je za 30 posto veća u odnosu na prethodnu godinu. Prošle zime smo također imali odličnu posjećenost, a stekli smo i neka dragocjena iskustva koja su nam pomogla u daljnjem radu i kreiranju ponuda", naveli su iz hotela Viceroy s pet zvjezdica koji je prošle godine otvoren na Kopaoniku. "Što se tiče perioda koji je pred nama, već postoje dobre naznake da će biti vrlo uspješan, kao i da će svi kapaciteti biti popunjeni", dodali su.
Promjena klime stvara probleme za skijališta u Srbiji
Doduše, postoji jedan veliki problem: na srpskim planinama još uvijek nije pao pošten snijeg.
Naime, prema podacima Javnog preduzeća Skijališta Srbije, trenutno su otvorene samo dvije skijaške staze od 71 pod njihovim nadzorom. Obje otvorene staze nalaze se na Kopaoniku, gdje mjestimično ima snijega, dok na Staroj planini, centru Tornik na Zlatiboru i Brezovici snijega nema.
Posjetitelji najvećega srpskog skijališta kažu kako se tek pomalo i ponekad može skijati, što ne ide u prilog ugostiteljima. Međutim, oni se nadaju kako će uskoro doći hladnije vrijeme koje će im pomoći.
Na srpskim planinama nema snijega kao prethodnih godina | Depositphotos
Vremenske prilike dosad nisu bile pogodne na planinama. Iako na Kopaoniku postoji mogućnost pokrivanja 97 posto staza umjetnim snijegom, vjetar koji je danima puhao nije dozvoljavao stvaranje pokrivača. Prethodnih je dana također padalo dosta kiše, što je dodatno otežalo stanje na terenu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prognozira kako će na Kopaoniku snijeg od 22. prosinca pa do kraja godine padati skoro svaki dan, što bi bio posljednji vlak za spas sezone jer se najveća popunjenost tradicionalno očekuje oko novogodišnjih praznika – usprkos tome što je tada sve skuplje, od smještaja do skijaških propusnica. Tridesetodnevna prognoza za Zlatibor je ovaj tjedan predviđala aktivno sniježenje, ali do tog nije došlo.
Cijene europske, sadržaj ne uvijek
Iz ugostiteljskih objekata na Kopaoniku, najelitnijem i najrazvijenijem srpskom zimovalištu, napominju kako su im gosti najčešće iz Srbije. Osim toga se primjećuje sve više gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Mađarske.
Rastuće cijene života u kombinaciji s povišenom željom za putovanjima poslije pandemije kojoj smo ljetos svjedočili mogle bi biti među glavnim razlozima što se skijaši iz inozemstva okreću Srbiji. S druge strane, domaće goste veliki rast cijena u planinskim centrima može otjerati na neke manje luksuzne destinacije.
Inflacija u eurozoni je u studenom pala na 10 posto, ali je i dalje veoma visoka te smanjuje kupovnu moć građana koji se bore s posljedicama dugogodišnjih niskih stopa, pandemijskim programima pomoći gospodarstvu, energetskom krizom i ratom u Ukrajini. Pritom potrošačke cijene još brže rastu u Srbiji, pa je u studenom zabilježeno povećanje stope inflacije od 15,1 posto.
"Svjedoci smo inflacije koja se reflektira na različite industrije, pa smo shodno tome bili prinuđeni korigirati i svoje cijene. Međutim, mi smo se kao kompanija u prethodnom periodu dvije godine zaista trudili neutralizirati rast cijena određenih resursa, ostalih troškova i odložiti poskupljenje, sve do trenutka kada je to postalo neminovno", kažu iz Viceroya.
Cijene opreme za rekreaciju su u studenome skočile | Depositphotos
Prema podacima RZS-a, usluge smještaja skočile su za 37 posto u studenom u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. No to nije jedini trošak koji je za potencijalne turiste na skijalištima u tom razdoblju povećan. Potrošačke cijene restorana, kafića i kantina povećale su se za 18,5 posto, inflacija u kategoriji opreme za sport i kampiranja je 11,5 posto, a cijene transportnih usluga su za 9,1 posto veće.
Usprkos općem poskupljenju, neka skijališta u Srbiji nisu mijenjala cijenu skijaških propusnica za ovu sezonu. Međutim, povećat će cijene u vrijeme praznika: od 25. prosinca do 7. siječnja i od 12. do 18. veljače, što je praksa koja se i ranije primjenjivala.
U skijalištima Tornik i Stara planina cijena dnevne skijaške karte za odrasle od 18. prosinca do kraja ožujka, bez spomenutog razdoblja oko praznika, bit će 2.400 dinara (20,44 eura). Ista vrsta skijaške karte na Kopaoniku košta 3.900 dinara (33,93 eura). Za vrijeme praznika, ta će cijena na Staroj planini i na Zlatiboru biti 2.500 dinara (21,30 eura), dok će na Kopaoniku skočiti na 4.300 dinara (36,64 eura).
Ostala skijališta u Srbiji poput Zlatara ili Divčibara tradicionalno su jeftinija, ali Kopaonik, najskuplja i najelitnija destinacija u Srbiji, ima i najveći kapacitet, što ograničava uspjeh ovih planina koje imaju i manje staza.
Davos u Švicarskoj – najluksuznijim skijalištima u Srbiji još je uvijek teško natjecati se s mjestima poput Davosa, gdje najbogatiji slijeću zrakoplovima | Depositphotos
Cijene na Kopaoniku usporedive su sa skijalištima sličnog ranga u Europi. Međutim, ostala skijališta bi svakako mogla pokušati privući strane goste nižim cijenama.
Prema podacima stranice Skiresort.info koja pokriva niz skijališta u cijelom svijetu, najskuplja skijaška propusnica u Srbiji košta 37 eura, što se odnosi na Kopaonik u jeku sezone. Uzmemo li u obzir skijališta s približno jednakim brojem kilometara staza u Europi (od 50 do 70), vidimo kako su na njima skijaške karte većinski, ali ne i nužno, skuplje. U Austriji se cijene na ovakvim skijalištima kreću od 50 do 68 eura, u Italiji od 37 do 74 eura, u Francuskoj od 27,10 do 62 eura, a u Švicarskoj od 49,55 do 90 eura.
Pored toga, stranci koji se odluče za skijanje u Srbiji nisu uvijek zadovoljni onime što dobiju, a najviše se žale na (ne)čišćenje pločnika i osiguravanje dovoljnog broja parkirnih mjesta u skijalištu – pa čak i na uređenom Kopaoniku.
"Otvaranje gondole Brzeće-Mali Karaman daleko je olakšalo većinu naših problema jer se time otvorila i nova veza između Brzeća i vrhova Kopaonika. Bilo da se radi o olakšanom kretanju za skijaše ili o panoramskom razgledavanju, zadovoljstvo naših gostiju je sve veće", kažu iz Juniora.
Iz Viceroya dodaju kako bi veća promocija destinacije na inozemnim tržištima i unapređenje infrastrukture umnogome doprinijeli širenju turizma na Kopaoniku u budućnosti. "Drago nam je što je dolaskom Viceroy brenda na planinu povećan broj stranih turista, a svakako imamo u planu privući i one s određenih inozemnih tržišta koja smo targetirali", rekli su.
Ključno pitanje ostaje je li najskuplje skijalište u Srbiji kvalitetnije od jeftinijih na Alpima? Gosti će prosuditi.
(Ažurirano videointervjuom Vanje Popović)
.webp){kind=icon}
