Siniša Mali je u novoj Srpski vladi formiranoj krajem 2022. godine po treći put postao ministar financija, što je funkcija koju obavlja od 2018. godine. Jedna od najvažnijih reformi koju je ove godine provelo srpsko ministarstvo financija je proces e-fiskalizacije, odnosno digitalizacije starog sustava fiskalizacije, što podrazumijeva potpuno iskorjenjivanje klasične fiskalne blagajne te uvođenje novih softverskih i elektronskih rešenja. Proces nije prošao bez otpora, ali je prema podacima ministarstva krajem godine u sustavu elektronskih faktura bilo preko 20 tisuća korisnika javnih sredstava, uključujući većinu poduzetnika.
U izazovnom okruženju poslije početka rata u Ukrajini i posljedične energetske krize, Mali je na čelu ministarstva tijekom godine bio suočen s raznim izazovima, a jedan od najvećih je svakako bilo financiranje povećanog uvoza struje zbog nedovoljne proizvodnje Elektroprivrede Srbije (EPS) nakon havarije u studenom 2021. Procjenjuje se kako je za te namjene prošle godine potrošeno dodatnih 1,7 milijardi eura, zbog čega je, između ostalog, vlada bila primorana zatražiti novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) te se dodatno zadužiti iz drugih izvora. Srpske javne financije su godinu završile s javnim dugom od 54 posto BDP-a, usporenim godišnjim ekonomskim rastom od jedan posto, koji je u posljednjem zabilježenom kvartalu bio negativan, te inflacijom od 15,1 posto. Najveći izazovi u 2023. godini za ministra financija svakako ostaju visoka inflacija i gospodarski rast.
.webp){kind=icon}
