Kupili smo softver – gdje je transformacija?

Digitalizacija malih i srednjih poduzeća (MSP) bolna je točka u svim zemljama Adria regije. Svima je poznato da niža produktivnost ide ruku pod ruku s rastućim troškovima plaća i ukupnog poslovanja tvrtki u regiji te u takvim uvjetima digitalna transformacija prestaje biti tehnološki trend i postaje pitanje ekonomske održivosti. Istovremeno, ono što vrijedi za većinu malih i srednjih poduzeća u regiji jest da im, prije svega, nedostaje viša razina znanja o tome što digitalna transformacija zapravo znači, a drugo, nedostaje im svijest o hitnosti njezine provedbe.

Stefan Fijala, direktor srbijanske tvrtke Wacky Advisors, kaže da se digitalizacija malih i srednjih poduzeća uglavnom promatra kroz prizmu novih tehnologija, umjetne inteligencije, automatizacije i naprednog softvera. Međutim, stvarnost na terenu pokazuje da je temeljni izazov puno fundamentalniji.

 

"Većina malih i srednjih poduzeća danas u osnovnoj mjeri koristi određene digitalne alate: računovodstveni softver, osnovne ERP module (Enterprise Resource Planning), internetsko bankarstvo i društvene mreže. Ali to je samo površinska razina digitalizacije. Bitna transformacija podrazumijeva standardizirane procese, jasno definirane odgovornosti, podatke koji se prate u stvarnom vremenu i odluke temeljene na brojkama, a ne na osjećajima", kaže Fijala.

Prema Danču Dimkovu, izvršnom direktoru BizzBee Solutionsa, makedonske agencije za prodajne, marketinške i konzultantske usluge, ono što nedostaje jest svijest o putu digitalizacije. Većina osnivača digitalizaciju izjednačava s kupnjom softvera.

"Kupio sam CRM, pa sam digitaliziran." Ali kupnja alata bez strateškog razloga je samo IT akvizicija. Ako nije potaknuta određenim poslovnim problemom i nije integrirana u način na koji tvrtka stvarno funkcionira – to nije transformacija. Osim toga, nešto što sam primijetio jest da većina malih i srednjih poduzeća ne shvaća da zapravo imaju jedinstvenu prednost nad velikim poduzećima. Korporacije se kreću sporo – upravni odbori, slojevi odobravanja, 18-mjesečni ciklusi transformacije. Mala i srednja poduzeća imaju brzinu, izravno vodstvo i fleksibilnost. Po prvi put, "tehnologija je dovoljno dostupna da te prednosti stvarno nešto znače. Malo i srednje poduzeće može implementirati rješenje za nekoliko tjedana, dok korporaciji treba nekoliko mjeseci. Oni to jednostavno još ne shvaćaju", kaže.

Dančo Dimkov

Potrebna je financijska podrška 

Makedonska tvrtka Extra Fungi iz Kočana, koja se bavi preradom hrane, jedan je od rijetkih svijetlih primjera u zemlji kada je u pitanju digitalizacija. Proces digitalizacije završen je prošle godine, a od početka ove u funkciji je digitalno rješenje koje je procese koji su trajali satima svelo na samo nekoliko minuta. Tvrtka je u proces ušla ranije, ali je ključni korak napravila prošle godine. Sada imaju softversko rješenje dizajnirano isključivo za njihove potrebe i spremni su ići još dalje.

"Trenutačno smo potpuno digitalizirani, imamo ERP sustav koji je dizajniran u skladu s našim potrebama. Pri prijemu robe proizvodi dobivaju QR kod putem kojeg pratimo cijeli daljnji proces. Sve evidencije koje smo prije vodili ručno i u kojima je često bilo pogrešaka sada su zamijenjene mobilnom aplikacijom koju imaju svi naši zaposlenici. Proces koji je prije trajao satima sada se prati u nekoliko minuta", objasnio je vlasnik tvrtke Kočan, Saško Antovski.

Digitalizacija u tvrtki provedena je uz podršku švicarskog programa za povećanje tržišne zapošljivosti – IME. Antovski kaže da je suradnja s IME-om bila ključna za olakšavanje odluke o modernizaciji proizvodnje, jer proces nije jeftin.

"Počnimo s plaćama IT stručnjaka – morali smo zaposliti IT stručnjake, a njihove plaće su puno veće od drugih. Digitalizacija je skup proces, ali bio sam odlučan da ga provedem i efekti su vidljivi – povećali smo učinkovitost jer smo brži i nema više pogrešaka, što rezultira nižim troškovima", kaže Antovski.

Među zaposlenicima je bilo otpora, ali stalnim edukacijama problem je prevladan. "Najvažnije im je reći da se, što se njih tiče, nastavlja kao i prije – i dalje nam trebaju radnici, samo što sada imaju aplikacije na mobitelima uz pomoć kojih se mogu prijaviti za posao, dobiti radne naloge i sve detalje o obavljenom poslu i zaradi na koju imaju pravo", rekao je Antovski.

Prednosti onih koji su se transformirali

Digitalizacija donosi brojne konkretne koristi. Prije svega, povećava operativnu učinkovitost, smanjuje pogreške, ubrzava protok informacija i omogućuje bolju kontrolu troškova. Omogućuje točnije donošenje odluka putem analitike i izvješća u stvarnom vremenu. Povećava transparentnost prema bankama i investitorima, što izravno utječe na pristup financiranju. U kontekstu prodaje tvrtke, digitalno strukturirani sustavi znatno povećavaju atraktivnost tvrtke jer smanjuju percepciju rizika kod kupaca.

Ilustracija

U slovenskoj tvrtki Elan, koja proizvodi skije i sportsku opremu, naglašavaju da digitalizacija zahtijeva čvrst temelj – vlastitu, strukturiranu i kvalitetnu bazu podataka. "Na toj osnovi gradimo rješenja za bolju sljedivost, praćenje kvalitete i optimizaciju ključnih procesa; u proizvodnji dodatno poboljšavamo procese kroz automatizaciju", objašnjavaju.

Elan je tijekom dugog razdoblja sustavno ulagao u modernizaciju, a danas intenzivno ulaže u digitalizaciju i robotizaciju poslovanja i proizvodnje.

"Digitalna transformacija omogućuje nam brži razvoj proizvoda, bolju operativnu učinkovitost i stabilniju kvalitetu – prije svega, bolje upravljanje složenošću."

Nove tehnologije uvode se pragmatično, kroz pilot-projekte i jasno definirane primjere primjene. U operacijama razvijaju napredna rješenja za sljedivost, optimizaciju procesa i izvještavanje, omogućujući brže donošenje odluka.

Istovremeno uvode umjetnu inteligenciju kako bi podržali zaposlenike u razvoju liderskih kompetencija i svakodnevnom radu – od strukturiranja sadržaja do pripreme nacrta i interne komunikacije. Također testiraju rješenja za udaljenu pomoć (help desk) koja skraćuju vrijeme odziva, dok u marketingu koriste naprednu analitiku digitalnih kanala i generativnu umjetnu inteligenciju za pripremu i optimizaciju sadržaja uz poštivanje pravila brenda.

U tvrtki Led Lux iz Slovenije, malom proizvođaču profesionalnih rasvjetnih rješenja, naglašavaju da je digitalizacija snažno utjecala na rast i razvoj poslovnog modela. Digitalizirali su cijeli prodajni proces.

"Digitalizacijom proizvodnje imamo precizan pregled procesa, što povećava učinkovitost i smanjuje gubitke. Digitalizacija je ne samo ubrzala rast tvrtke već je omogućila i transformaciju poslovnog modela u fleksibilniji, orijentiran na podatke i inovacije, što nam daje konkurentsku prednost na tržištu", objašnjavaju.

Digitalizacija je od samog početka bila u središtu poslovnog modela tvrtke Hooray Studios, slovenske tvrtke koja stoji iza personaliziranog brenda dječjih knjiga Little Heroes. "Rast tvrtke bio je usko povezan s razvojem i jačanjem online rješenja i procesa. Kada je potražnja počela rasti, morali smo poboljšati sustave kako bi naručivanje ostalo jednostavno i brzo čak i tijekom vršnih razdoblja", rekli su iz tvrtke.

Digitalni pristup omogućuje im poslovanje na temelju "print-on-demand", bez tradicionalnog skladištenja, kao i lakšu prilagodbu različitim tržištima s lokaliziranim verzijama brenda i korisničkog iskustva.

Koriste najnaprednija rješenja u marketingu i mjerenju učinka, gdje uz pomoć analitičkih alata prate posjete i kupnje te povezuju podatke s oglašivačkim sustavima. Dio procesa je automatiziran, tako da se marketinški podaci ažuriraju bez ručnog unosa, a napredna digitalna rješenja postupno se uvode u svakodnevne operativne zadatke, čime se dodatno optimizira rad zaposlenika.

Greške u koracima 

Problem digitalne transformacije malih i srednjih tvrtki je nedostatak konkretne strategije, kao i načina razmišljanja. Prema Fijali, u praksi se još uvijek susrećemo s tvrtkama koje ostvaruju milijunske prihode, ali nemaju jasno definiran proračun, plan prodaje ili preciznu strukturu troškova po poslovnim segmentima.

Ilustracija

"U takvim sustavima vlasnik često intuitivno zna 'kako tvrtka posluje', ali ne postoji institucionalizirani sustav koji to potvrđuje kroz mjerljive pokazatelje. U tom kontekstu, razgovor o umjetnoj inteligenciji ili naprednoj automatizaciji postaje preuranjen."

Digitalizacija stoga prvenstveno znači uvođenje osnovne financijske i organizacijske discipline. To podrazumijeva jasno praćenje prihoda i rashoda, definiranje profitnih centara, kontrolu novčanog toka i standardizaciju procesa. Tek kada tvrtka ima stabilnu i transparentnu bazu podataka, digitalni alati mogu donijeti stvarnu vrijednost.

"Problem nije samo tehnološki već i u načinu razmišljanja. U mnogim malim i srednjim poduzećima poslovne odluke se još uvijek donose na temelju iskustva vlasnika, što je u ranim fazama rasta često bila prednost. Međutim, u uvjetima sve jače konkurencije i složenijeg tržišta, takav model postaje ograničavajući. Bez podataka teško je planirati rast, kontrolirati marže ili točno procijeniti profitabilnost pojedinih segmenata", kaže Fijala.

Sličan problem postoji i u Bosni i Hercegovini. Najveći nedostatak u digitalizaciji malih i srednjih poduzeća tamo također nije u tehnologiji, već u razumijevanju što digitalizacija zapravo znači, smatra Ema Hašičević, suosnivačica tvrtke Dealion.

"Domaća mala i srednja poduzeća uvelike pate od iluzije da su 'digitalizirana' ako su uvela moderni računovodstveni softver, ERP za skladište ili kupila nova prijenosna računala. Mi digitaliziramo administraciju, dok sektor malih i srednjih poduzeća u EU digitalizira akviziciju i rast. U EU tvrtke koriste sustave Revenue Operations (RevOps je pristup upravljanju ciklusom prihoda temeljen na podacima – od prvog kontakta s potencijalnim klijentom do postprodajne podrške i obnove suradnje), automatizaciju prodaje i obradu podataka o namjerama kupaca (intent data) za proaktivnu akviziciju. U našoj zemlji komercijalni sloj poslovanja ostao je potpuno analogan – tvrtke nastavljaju rasti oslanjajući se isključivo na preporuke, fizičke sastanke i mrežu poznanstava osnivača", kaže Hašičević. Dodaje da je najveće zaostajanje u odnosu na EU nedostatak digitalne infrastrukture koja generira predvidljive prihode.

Prema Dimkovu, tri pogreške se stalno ponavljaju pri radu s malim i srednjim poduzećima. Najskuplja pogreška je kupnja alata prije mapiranja procesa.

"Često vidim tvrtku kako kupuje CRM, ERP i sustav za upravljanje projektima – ponekad sva tri odjednom – bez prethodnog razumijevanja aktivnosti i njihova stvarnog tijeka. Šest mjeseci kasnije, alati su napola konfigurirani i svi se vraćaju Excel tablicama i Viber grupama. Druga je pogreška tretiranje digitalizacije kao IT projekta. To nije. To je upravljački projekt. Digitalizacija mijenja način donošenja odluka, kako informacije teku i tko je za što odgovoran. Ako osnivač to u potpunosti delegira IT osobi ili vanjskom izvođaču, a sam ne ostane uključen, inicijativa umire. U svakoj tvrtki s kojom sam radio, izravno uključivanje osnivača bio je najjači pokazatelj jesu li digitalni alati doista usvojeni", objašnjava.

Prema Hašičević, najveća prepreka koja usporava digitalizaciju domaćih malih i srednjih poduzeća nije financijska ili regulatorna, već percepcija menadžmenta da je digitalizacija "zadatak za IT odjel".

"Komercijalna digitalizacija je zadatak strateškog upravljanja. Naše se tvrtke često žale na nedostatak proračuna za uvođenje prodajnih i marketinških tehnologija (tzv. MarTech stog), a istovremeno ne računaju stotine tisuća maraka izgubljene dobiti (oportunitetni trošak) jer njihovi prodajni timovi rade 'pješice', u Excel tablicama koje nisu povezane s ostatkom tvrtke", kaže Hašičević. Prepreka je, dodaje, nedostatak obrazovanog osoblja koje zna kako digitalne alate pretvoriti u prodajni stroj, a ne samo u trošak na fakturi. 

Treća je pogreška, prema Dimkovu, preskakanje postavljanja osnovne strukture podataka. Tvrtke odmah uskaču u AI alate – chatbotove, automatizacije i nadzorne ploče – a da se prethodno ne zapitaju jesu li im podaci čisti, strukturirani i dostupni.

"Zajedničko za sve tri pogreške: digitalizacija ne uspijeva ne zato što je tehnologija loša, već zbog nedovoljne pripreme", kaže Dimkov.

Prvo stabilizacija, potom rast prihoda 

Prema Fijali, digitalizacija je posebno važna u sektorima koji zahtijevaju kapitalno intenzivne i izvozno orijentirane sektore, poput prerade hrane, logistike ili proizvodnje, gdje kupci i partneri zahtijevaju visok stupanj standardizacije i izvještavanja. Bez digitalnih sustava teško je održati konkurentnost.

"U Srbiji danas postoji svijest o potrebi digitalizacije, ali još uvijek postoji jaz između ambicije i stvarne provedbe. Tvrtke koje premoste taj jaz i izgrade kulturu donošenja odluka temeljenu na podacima ne samo da povećavaju učinkovitost već postaju i otpornije na tržišne šokove i spremne za sljedeću fazu rasta, bilo da je riječ o širenju poslovanja ili ulasku investitora."

U praksi to znači integraciju ERP sustava, digitalizaciju skladišnog poslovanja, točnije planiranje zaliha, bolju kontrolu troškova i smanjenje operativnih pogrešaka. Učinci takvih promjena nisu odmah vidljivi u rastu prihoda, već se manifestiraju kroz stabilnije marže, brže cikluse obrta kapitala i veću sigurnost isporuka.

 

Ilustracija

Za tvrtke orijentirane na izvoz to znači veću konkurentnost na tržištima EU, gdje je potrebna sljedivost, integracija sustava i operativna preciznost.

Analiza očekivanja tvrtki pokazuje da su najčešće očekivale povećanje učinkovitosti i brzine rada (97,5 posto), povećanje točnosti (91,3 posto) i zadovoljstvo korisnika (92,5 posto). Ta su očekivanja uglavnom ostvarena.

"Međutim, izravan rast prihoda i dobiti pokazao se sporijim učinkom. Dvije trećine tvrtki prepoznalo je da se povrat ulaganja može očekivati tek dugoročno, tj. u razdoblju između jedne i tri godine nakon uvođenja novih tehnologija", kaže Filip Mrdak iz Centra za digitalnu transformaciju (CDT) pri Privrednoj komori Srbije.

Ovo je tipična dinamika digitalne transformacije: prvo dolazi stabilizacija i optimizacija sustava, zatim rast produktivnosti, a tek u sljedećoj fazi ubrzanje prihoda. Za gospodarstvo koje se suočava s rastućim troškovima rada, povećanje produktivnosti postaje važnije od kratkoročnog rasta prometa.

"Nakon početne faze digitalizacije procesa, fokus se prebacuje na primjenu umjetne inteligencije. Prošle godine 50 malih i srednjih tvrtki implementiralo je AI rješenja putem CDT programa uz subvenciju do 12.000 eura, dok se u nadolazećem razdoblju planira uključivanje oko 100 tvrtki kroz različite modele podrške. AI u ovom kontekstu nije apstraktna tehnologija, već alat za prediktivnu analitiku prodaje, optimizaciju marketinga, automatizaciju korisničke podrške i poboljšanje proizvodnih procesa. To predstavlja pomak od digitalizacije podataka prema njihovu aktivnom korištenju u donošenju odluka", kaže Mrdak.

Za zemlju koja želi prijeći s konkurentskog modela temeljenog na troškovima na model temeljen na znanju, ovaj pomak je ključan.

Gdje smo, a gdje trebamo biti

Slučaj Sjeverne Makedonije 

Na ljestvici od jedan do deset, Dimkov, prema svom iskustvu, ocjenjuje situaciju u Sjevernoj Makedoniji ocjenom između dva i četiri.

"Ono o čemu stalno slušam je ‘digitalizacija', ali je ne vidim u pravom smislu. Tvrtke su prešle s papira na digitalno: e-pošta, računovodstveni softver, web-stranica. Ali to je samo promjena formata. Prava digitalizacija znači korištenje podataka za donošenje boljih odluka. I, nažalost, u svim tvrtkama s kojima sam radio taj most još nije izgrađen", objašnjava. 

Iz primjera na kojima je radio ističe: distribucijska tvrtka imala je više od 4500 proizvoda, ali nije bilo mogućnosti identificirati proizvode koji se ne prodaju i akumuliraju kao zalihe. Analiza je otkrila više od 1200 proizvoda s nultom prodajom više od godinu dana. Druga softverska tvrtka imala je neke podatke o prodaji, ali nije imala KPI-eve i nisu donesene odluke na temelju tih podataka. Treća tvrtka imala je 87 posto svojih prihoda koncentriranih u jednom proizvodu i nije mogla pratiti odljev kupaca jer podaci nisu bili strukturirani za to.

"Mogu reći da podaci postoje u svakoj tvrtki – u proračunskim tablicama, računovodstvenim sustavima, ERP-u i slično. Ali su raspršeni, nepovezani i u mnogim slučajevima nestrukturirani za bilo kakvu smislenu analizu. To je ocjena od dva do četiri – ne zato što tvrtke zaostaju, već zato što im nitko nije pomogao povezati ono što već imaju", dodaje.

Slučaj Srbije 

Mrdak kaže da je od 2018. godine, kada je započeo program podrške malim i srednjim poduzećima, oko 7000 tvrtki pokazalo interes za programe digitalne transformacije.

"Ove brojke nisu samo statistika. One pokazuju da digitalna transformacija u Srbiji više nije izolirana inicijativa tehnološki naprednih tvrtki, već proces koji uključuje i tradicionalne sektore – proizvodnju, trgovinu, logistiku, usluge... Posebno je važno da 94 posto tvrtki koje su prošle kroz naše programe i dalje u potpunosti koristi implementirana rješenja i svakodnevno poboljšava svoje poslovanje. To sugerira da projekti nisu ostali u fazi eksperimenata ili subvencioniranog pilotiranja, već su integrirani u svakodnevno poslovanje."

Iz izvješća o mjerenju učinaka proizlazi da je oko 80 posto svih postavljenih ciljeva projekata ostvareno. Drugim riječima, transformacija daje mjerljive rezultate. Prema podacima CDT-a, čak 65 posto projekata odnosilo se na poboljšanje poslovanja i poslovnih procesa, a najveći broj tvrtki dolazio je iz prerađivačke industrije i trgovine. To znači da digitalizacija u Srbiji prvenstveno obuhvaća sektore koji generiraju najveći udio izvoza i industrijske proizvodnje.

"Digitalna transformacija u Srbiji ulazi u zreliju fazu. Prva faza bila je podizanje svijesti. Druga je bila masovnija implementacija IT rješenja. Treća, koja se sada razvija, jest integracija naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije u osnovne poslovne procese. Za gospodarstvo čiji rast uvelike ovisi o industriji i izvozu, digitalizacija više nije luksuz, već strateška nužnost. Utječe na konkurentnost, atraktivnost za ulaganja i dugoročnu otpornost na vanjske šokove", zaključuje Mrdak.

Slučaj BiH 

Prema podacima za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu, obujam e-trgovine u usporedbi s konvencionalnom trgovinom još je uvijek relativno nizak, ali postoje male promjene u strukturi tvrtki.

Samo 28,1 posto tvrtki koristi web-prisutnost, što je mali porast u odnosu na 2023. godinu (27,5 posto). Udio malih tvrtki povećao se s 24,8 posto na 26,1 posto, dok se udio srednjih tvrtki smanjio s 36,8 posto na 34,1 posto. Ove promjene upućuju na postupno širenje e-trgovine među manjim poduzećima, uz istovremeno smanjenje sudjelovanja srednjih poduzeća.

"Iako su neki pokazatelji u skladu s razinom zemalja u regiji i prosjekom EU, stupanj digitalizacije malih i srednjih poduzeća ostaje nedovoljno razvijen", zaključuje Federalni zavod za planiranje razvoja.

Istovremeno se naglašava potreba ubrzanja digitalne transformacije i uspostavljanja trajnih mehanizama podrške i odgovarajuće infrastrukture, kako bi digitalna transformacija malih i srednjih poduzeća bila kontinuirana i održiva.

Tijekom 2025. godine, UNDP u BiH, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, implementirao je projektni program "Unapređenje Industrije 4.0 i međunarodnih standarda održivosti kroz inicijativu UN-ova Globalnog sporazuma". U sklopu inicijative podržan je i pilot-projekt u Empress d.o.o. Učenik. Uveden je sustav upravljanja skladištem i proizvodnjom u oblaku, dostupan putem web-sučelja, s odgovarajućom hardverskom podrškom i automatizacijom procesa. Novi sustav omogućio je digitalizaciju evidencije, bržu obradu proizvodnih naloga, potpunu sljedivost materijala i proizvoda, bolju kontrolu zaliha i poboljšano planiranje proizvodnje. Ovim korakom stvoreni su temelji za daljnji razvoj pametne proizvodnje i širu primjenu principa Industrije 4.0 u Bosni i Hercegovini.

Slučaj Hrvatske 

Prema najnovijem Izvješću EU o digitalnom desetljeću 2025., digitalizacija malih i srednjih poduzeća i usvajanje naprednih tehnologija u Hrvatskoj još uvijek su na niskoj razini, a uvođenje računarstva u oblaku, umjetne inteligencije i analize podataka ispod je prosjeka EU.

Tim za ekonomske analize Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatra da se posebna pozornost mora posvetiti malim i srednjim poduzećima, jer je to segment s najvećim prostorom za rast.

"Trenutačna razina osnovnog digitalnog usvajanja u malim i srednjim poduzećima iznosi 38,6 posto, što je daleko od cilja od 75 posto za 2030. Iako Hrvatska ima iznadprosječne osnovne digitalne vještine (59 posto naspram 55,6 posto u EU), dubok jaz i dalje postoji među starijim stanovništvom, manje obrazovanima i u ruralnim područjima", navodi se u izvješću iz prošle godine.

Ističu da pokazatelji slabog digitalnog intenziteta malih i srednjih poduzeća i niske upotrebe tehnologija umjetne inteligencije potvrđuju da poslovne prakse još uvijek ne prate tehnološke mogućnosti te je potrebno poboljšanje investicijske infrastrukture kroz daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala kao katalizatora za ulaganja u digitalne proizvode s većom dodanom vrijednošću i poreznim olakšicama za srednje i više plaće.

Zaključuju da upravo to zaostajanje u integraciji digitalnih alata ograničava konkurentnost tvrtki i dugoročni potencijal rasta gospodarstva, što povezuju sa stvarnim padom produktivnosti u ICT sektoru od 21 posto u posljednje dvije godine.

Pozitivna strana je što hrvatska mala i srednja poduzeća imaju na raspolaganju znatna sredstva iz EU fondova za digitalizaciju poslovanja.

Slučaj Slovenije 

Prema najnovijim podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (SURS), prošle je godine oko dvije trećine (66 posto) slovenskih malih i srednjih poduzeća doseglo barem osnovnu razinu digitalne zrelosti. To znači da koriste osnovne digitalne alate, poput e-trgovine, digitalne razmjene dokumenata ili osnovnih usluga u oblaku.

U naprednim tehnologijama slika je mnogo skromnija: umjetnu inteligenciju koristi oko petina tvrtki (22 posto), s tim da je udio znatno veći u srednjim nego u malim tvrtkama. Ovdje se vidi nova razvojna linija – između tvrtki koje digitalne alate koriste samo za podršku procesima i onih koje već mijenjaju način rada i poslovanja s umjetnom inteligencijom.

Digitalizaciju tvrtki podržavaju i državne subvencije. Ministarstvo kohezije i regionalnog razvoja prošle je godine odobrilo europska sredstva za javni poziv "Subvencije za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća" u ukupnoj vrijednosti od 17,8 milijuna eura, od čega je 15 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Poziv je namijenjen sufinanciranju projekata uvođenja naprednih digitalnih rješenja, automatizacije procesa i jačanja digitalnih kompetencija u malim i srednjim poduzećima.

Unatoč napretku, jaz između osnovne digitalizacije i strateške upotrebe umjetne inteligencije ostaje izražen, a analitičari kao najveću prepreku ističu nedostatak odgovarajućeg osoblja i znanja.

U pripremi teksta sudjelovali su Marijana Avakumović, Zinaida Dželilović, Miro Soldić i Tjaša Banko.