Jedan od najvećih političkih šokova u 2022. bio je odlazak hrvatskog ministra financija i potpredsjednika u vladi Andreja Plenkovića Zdravka Marića. Nakon što je i službeno objavljeno kako Hrvatska početkom 2023. ulazi u eurozonu, Marić je poručio kako je njegova misija prvog čovjeka javnih financija završena.
Dužnost glavnog novčara Hrvatske obavljao je od 2016. godine, kada ga je na tu poziciju kao nestranačkog ministra postavio tadašnji premijer Tihomir Orešković. Tri godine kasnije postao je i potpredsjednik hrvatske vlade.
Iza sebe je ostavio solidno odrađen posao. Proveo je pet krugova porezne reforme kroz koju je rasteretio plaće te određenim djelatnostima snizio stopu PDV-a. Pod njegovim su mandatom preokrenuti negativni trendovi u javnim financijama, javni se dug počeo smanjivati, a proračunske financije bile su stabilne. Naravno, pritom mu je na ruku išla i dobra situacija u globalnoj ekonomiji te rekordno niske kamate za refinanciranje zaduženja.
Dobro se snalazio i u pandemiji koja je gotovo dvije godine na mahove paralizirala domaće gospodarstvo i donijela ozbiljne probleme za proračun. Država je poduzetnicima morala isplaćivati desetke milijardi kuna potpora, ali je Hrvatska unatoč tome od europskih institucija dobila pozitivne ocjene za konvergenciju, što je na kraju rezultiralo ulaskom u Schengen i eurozonu.
Unatoč uspjesima, Mariću su mnogi zamjerili što je otišao u vrijeme kad je pred državnim financijama bilo vrlo izazovno razdoblje. Iako on sam neće imati utjecaja na 2023. godinu, Hrvatima će ostati u sjećanju svaki put kada plate eurima.
.webp){kind=icon}
