Protekla je godina za hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njegovu vladu bila vrlo uspješna. Hrvatska ekonomija se solidnim tempom oporavljala od pandemije, rastao joj je kreditni rejting, turistička sezona je bilo jako dobra, a kao šlag na tortu je došlo primanje u eurozonu i Schengen.
"Ovo je godina isporuke", često je ponavljao u medijima, a uz Schengen i uvođenje eura posebno je isticao izgradnju Pelješkog mosta i dva paketa pomoći građanima vrijedna 26 milijardi kuna (3,45 milijardi eura) koje je Vlada donijela kao odgovor na krizu izazvanu ratom u Ukrajini i rastućom inflacijom.
"Ulazimo u klub samo 15 zemalja svijeta koje su u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju. Ove dvije dublje integracije najopipljivije su u smislu koristi za građane i gospodarstvo", naglašavao je Plenković. Izgradnju terminala ukapljenog plina (LNG) na Krku smatra iznimno važnim korakom za hrvatsku energetsku stabilnost i održivost.
No nije sve baš bajno kako to Plenković predstavlja. Najveća mrlja njegove vlade je nevjerojatno spora i neučinkovita obnova potresom pogođenih područja na Baniji gdje ljudi već treću zimu čekaju u kontejnerima za "privremeni" smještaj.
Tu su i praktički stalne korupcijske afere zbog kojih je premijer gotovo u potpunosti izmijenio početni sastav svoje vlade.
Ipak, sve to ni njemu ni HDZ-u ne uzrokuje preveliku političku štetu. Rejting u anketama im je stabilan, pa čak i raste, a oporba je u potpunom rasulu. Dakle, za premijera je 2022. godina bila dobra, a što donosi 2023., tek ćemo vidjeti.
.webp){kind=icon}
