Novom internom direktivom zahtijeva se uvođenje "generativne umjetne inteligencije" u sve najvažnije Googleove proizvode u idućih nekoliko mjeseci.
Umjetna inteligencija trebala je biti Googleovo područje. Tvrtka je postala poznata po dugoročnom riskiranju s različitim vrstama tehnologija u povoju, a mnoga istraživanja na kojima se temelji trenutačni val chatbotova umjetne inteligencije provedena su upravo u njezinim laboratorijima. Međutim, predstavljanjem Chat GPT-ja u studenome startup tvrtka OpenAI prometnula se u jednog od prvih predvodnika u području tzv. generativne umjetne inteligencije, odnosno softvera koji samostalno stvara tekstove, slike i videozapise. Zbog njezina iznenadnog uspjeha matična tvrtka Googlea Alphabet bjesomučno je nastoji sustići u ključnom potpolju tehnologije koje glavni izvršni direktor Sundar Pichai smatra "važnijim od vatre i struje".
ChatGPT, koji mnogi vide kao moguću konkurenciju Googleovoj tražilici, dvostruka je prijetnja s obzirom na blisku povezanost tvrtke OpenAI s Microsoftom. Dojam o mogućem kaskanju Googlea u području koje je donedavno smatrao svojim glavnim adutom dobrano je zabrinula odgovorne u kalifornijskom gradu Mountain View, tvrde sadašnji i bivši zaposlenici te ostale osobe bliske tvrtki, od kojih su mnoge htjele ostati neimenovane jer ne smiju iznositi svoje mišljenje u javnosti. Jedan je sadašnji zaposlenik izjavio: "Postoji nezdrava veza između suludo visokih očekivanja i goleme neizvjesnosti u vezi s bilo kakvim inicijativama povezanim s umjetnom inteligencijom."
Zbog toga je Pichai ponovno preuzeo ulogu voditelja projekata i posvetio se pojedinostima značajki proizvoda, što se ne očekuje od nekoga njegova statusa, tvrdi jedan bivši zaposlenik. Suosnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin također su se više angažirali u tvrtki nego posljednjih godina, a Brin je čak i izmijenio kôdove Barda, Googleova pandana ChatGPT-ju. Više rukovodstvo oglasilo je zvono za uzbunu u obliku direktive o obveznom uvođenju generativne umjetne inteligencije u sve najvažnije Googleove proizvode, tj. one s više od milijardu korisnika u roku od idućih nekoliko mjeseci, tvrdi osoba dobro upućena u stanje stvari. Kao jedan od prvih poteza, tvrtka je u ožujku najavila kako će kreatori sadržaja na YouTubeu uskoro moći upotrijebiti tehnologiju za virtualnu zamjenu odjeće.
Interna direktiva
Neke bivše zaposlenike Googlea to je podsjetilo na prošli put kad je tvrtka izdala internu direktivu za primjenu nove ideje na sve ključne proizvode, što je pokušano još 2011. u svrhu promidžbe neslavno propale društvene mreže Google+. No to nije najbolja usporedba jer Google nikad nije smatran predvodnikom među društvenim mrežama za razliku od neosporne stručnosti u području umjetne inteligencije. Ipak, situacije su slične. Bonusi za zaposlenike nekad su ovisili o uspjehu platforme Google+. Sadašnji i bivši zaposlenici tvrde da će djelatnici Googlea, među ostalim, biti ocjenjivani i na temelju njihova uspješnog uklapanja generativne umjetne inteligencije u svoj rad. Zvono za uzbunu već je iznjedrilo desetke planiranih uvođenja generativne umjetne inteligencije. "Svašta pokušavamo, pa ako prođe – prođe", kaže jedan Googleov zaposlenik. "No to nije ni približno dovoljno da bismo preobrazili tvrtku i bili konkurentni."
Mobilizacija u vezi s platformom Google+ na kraju se ipak pokazala neuspješnom. Društvena mreža nije uspjela privući korisnike i Google je naposljetku ugasio uslugu za korisnike 2018. godine. Jedan bivši Googleov rukovoditelj smatra da se iz tog neuspjeha mogu izvući pouke. "Larry je naložio da svaki proizvod mora imati društvenu komponentu", izjavila je navedena osoba. "Završilo je prilično neslavno."
Glasnogovornik Googlea usprotivio se usporedbi zvona za uzbunu s kampanjom platforme Google+. Iako se direktiva o platformi Google+ odnosila na sve proizvode, trenutačno guranje umjetne inteligencije uglavnom je povezano s poticanjem djelatnika Googlea na interno ispitivanje tvrtkinih alata umjetne inteligencije, što je uobičajen postupak u tehnološkoj industriji koji se naziva dogfooding, kazao je glasnogovornik. Glasnogovornik je također izjavio kako većina djelatnika Googlea nije posvetila dodatno vrijeme umjetnoj inteligenciji, nego samo oni koji su radili na važnim projektima.
Google nije jedina tvrtka koja je uvjerena da se sve vrti oko umjetne inteligencije. Silicijska dolina sasvim se pomamila za njom, ulagači rizičnog kapitala i poduzetnici odjednom su se proglasili vizionarima u području umjetne inteligencije, okrenuvši leđa nedavnim opsesijama kao što je tehnologija blockchain, a cijene dionica vinule su se u nebo nakon najava o uvođenju umjetne inteligencije. Posljednjih je tjedana glavni izvršni direktor tvrtke Meta Platforms. Mark Zuckerberg posvećivao više pozornosti umjetnoj inteligenciji nego metaverzumu koji je nedavno proglasio temeljnom tehnologijom svoje tvrtke čiji je naziv promijenio zbog nje, kako tvrde dva upućena izvora.
Šta je dugoročno važno
Najnovije naredbe neki su djelatnici Googlea dočekali s odobravanjem jer su dobro upoznati sa sklonostima tvrtke prema istraživanju spekulativnih tehnologija i posljedičnim posrtajima kad ih treba unovčiti. Članovi pojedinih timova koji već rade na projektima generativne umjetne inteligencije nadaju se da će sada uspjeti "isporučiti više proizvoda s kojima će biti konkurentniji i odmaknuti se od faze istraživanja", tvrdi jedan od dobro upućenih izvora.
Dugoročno možda neće biti previše važno što je OpenAI nekoliko mjeseci bio dominantna tema u javnosti s obzirom na uloženi trud Googlea. Pichai je još 2016. govorio da je Google tvrtka usmjerena na umjetnu inteligenciju. Godinama se koristila strojnim učenjem u poslovnom oglašavanju i uvela je umjetnu inteligenciju u glavne potrošačke proizvode kao što su Gmail i Google Photos kako bi korisnicima olakšala pisanje poruka elektroničke pošte i organizaciju slika.
Rezultati nedavnog istraživanja koje je provela istraživačka tvrtka Zeta Alpha pokazali su da se Google najviše spominje među stotinu najcitiranijih znanstvenih radova koji se bave umjetnom inteligencijom u razdoblju od 2020. do 2022. "Na kraju se činilo da je Google svojevrsni usnuli div koji zaostaje i hvata korak. Smatram da u praksi to nije baš tako", kaže Amin Ahmad, bivši istraživač umjetne inteligencije u tvrtki Google i suosnivač startup tvrtke Vectara koja nudi alate za govorno pretraživanje drugim tvrtkama. "Smatram da je Google zapravo vrlo dobro primjenjivao takvu tehnologiju na svoje temeljne proizvode mnogo godina prije svojih konkurenata."
Google se također našao u škripcu između vlastitih komercijalnih prioriteta i odgovornog upravljanja rastućim tehnologijama. Zabilježena je pristranost automatiziranih alata koja proizlazi iz skupova podataka na temelju kojih su razvijani i zabrinutost u vezi s utjecajem alata za ispitivanje na javnost dok još nisu spremni. Upravo se s generativnom umjetnom inteligencijom povezuju rizici zbog kojih se Google nije žurio s plasiranjem proizvoda na tržište. Primjerice, chatbot bi pri pretraživanju mogao ponuditi odgovor koji možete očekivati od tvrtke koja ga je stvorila, baš kao što ChatGPT naizgled izražava stajališta tvrtke OpenAI. To je mnogo riskantnija pretpostavka od osiguranja popisa poveznica na ostale mrežne stranice.
"Pozornost je sve što vam treba"
Čini se da je Googleovo zvono za uzbunu poremetilo njegovu procjenu omjera rizika i koristi u mjeri koja je zabrinula pojedine stručnjake iz toga područja. Emily Bender, profesorica računalne lingvistike na Sveučilištu u Washingtonu, smatra da Google i druge tvrtke koje slijede trend generativne umjetne inteligencije možda neće uspjeti udaljiti svoje proizvode umjetne inteligencije od "najgorih primjera pristranosti, a kamoli od sveprisutnih, ali ponešto suptilnijih slučajeva". Glasnogovornik kaže kako Google svoja nastojanja temelji na načelima vlastite umjetne inteligencije, odnosno na smjernicama za odgovoran razvoj tehnologije najavljenima 2018. i dodaje kako je tvrtka i dalje oprezna.
Ostale tvrtke već su pokazale želju za daljnjim razvojem tehnologije, neovisno o Googleu. Među najvećim doprinosima Googleovih istraživača u ovom području je revolucionarni znanstveni rad naslovljen "Pozornost je sve što vam treba" u kojemu autori predstavljaju pretvarače tj. sustave koji modelima umjetne inteligencije pomažu izdvojiti najvažnije informacije među podatcima koje analiziraju. Trenutačno su pretvarači sastavnice velikih jezičnih modela, odnosno tehnologija koja pogoni aktualne chatbotove, uostalom slovo "T" u nazivu ChatGPT označava "transformer" (pretvarač). Pet godina nakon objave rada svi su autori, osim jednog, napustili Google jer su se neki od njih htjeli osloboditi okova velike sporovozne tvrtke.
Oni su nekolicina od desetaka istraživača umjetne inteligencije koji su prešli u OpenAI i niz manjih startup tvrtki kao što su Character.AI, Anthropic i Adept. Bivši zaposlenici Googlea osnovali su šačicu startup tvrtki kao što su Neeva, Perplexity AI, Tonita i Vectara koje žele preobraziti pretraživanje primjenom velikih jezičnih modela. Budući da samo nekoliko ključnih mjesta posjeduje znanje i sposobnosti potrebne za njihovu izgradnju, vrbovanje tih stručnjaka "mnogo je intenzivnije u odnosu na druga područja gdje metode modela učenja nisu toliko usko specijalizirane", kaže Sara Hooker, bivša članica istraživačkog tima Google Brain u startup tvrtki Cohere Inc. koja se bavi umjetnom inteligencijom.
Nije neobično da ljudi ili organizacije znatno pridonesu razvoju neke revolucionarne tehnologije, a da netko drugi ostvari golemu zaradu bez njih. Keval Desai, bivši djelatnik Googlea i aktualni glavni direktor investicijske tvrtke Shakti, navodi primjer istraživačkog laboratorija Xerox Parc, koji je postavio temelje razdoblja osobnih računala dok se nisu pojavili Apple Inc. i Microsoft, koji su izgradili carstvo vrijedno bilijun dolara (944 milijarde eura) preko njihovih leđa. "Google ne želi postati Xerox Parc svojeg doba!, tvrdi Desai. "Ondje su nastale inovacije koje nikad nisu iskorištene."
Google, tvrtka koja je često bila troma u komercijalizaciji istraživanja, oprezno je pristupala svojim proizvodima umjetne inteligencije dok pomaci glavne konkurentske tvrtke nisu promijenili način na koji procjenjuje omjer rizika i koristi.
.webp){kind=icon}
