Biblijska priča o Davidu i Golijatu proteklih je godina postala aktualnija no ikada u međunarodnim financijskim i tehnološkim krugovima. Kazivanje o tome kako su se Židovi bojali filistejskog ratnika impozantne visine, kojeg je hrabri židovski pastir, po imenu David, izazvao na borbu i, unatoč svojoj neusporedivo manjoj tjelesnoj snazi, pobijedio snagom svoje odlučnosti i promišljenosti, doima se kao dokumentarna reportaža o stanju među financijskim institucijama. Tradicionalne banke i bankarski sustavi u toj su priči taj oholi div Golijat. Neobanke i druge fintech tvrtke su pak taj drski mali David, koji financijskog diva gađa iz praćke kamenom s namjerom da ga pogodi između očiju i obori na zemlju.
U stvarnosti, bankarski Golijat je daleko od pada na zemlju, ali Davidova invazija je uveliko u tijeku. I to ne samo u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi nego i u Adria regiji. I dok mnogi korisnici usluga tradicionalnih banaka u najboljem slučaju koriste usluge PayPala, budući da je on trenutačno najveća neobanka na svijetu po broju korisnika i kapitalizaciji, popularnost neobanaka ili digitalnih banaka u cijelom svijetu raste, uključujući i u Adria regiji. Od brazilske Nubanke i britanskih Revoluta i Wisea, preko nizozemske Bunq i njemačke N26, do američkih neobanaka Cash App, Green Dot, SoFi, Ally Bank, MoneyLion i Chime.
No, osim usluga neobankinga, koje uključuju čak i davanje kredita korisnicima, raste popularnost i raznih fintech i usluga kriptoimovine. Tako mnoge oduševljava hrvatski blockchain fintech pod imenom Revuto koji korisnicima pomaže u upravljanju brojnim pretplatama na internetu, kao i kartične aplikacije Curve i Wirex od kojih prva objedinjuje sve korisničke kartice i čini ih kompatibilnima s Appleom i Google Payom, dok druga omogućuje plaćanje kriptovalutama na bilo kojem prodajnom mjestu u svijetu mijenjajući u sekundi kripto u tzv. fiat valutu. Kada se tome pridodaju brojne aplikacije koje spajaju burzu i mjenjačnice kriptovaluta, čini se da fintech ozbiljno narušava financijsku industriju temeljenu na tradicionalnim bankama i drugim financijskim institucijama.
I dok fintech donosi tehnologiju, neobanke ili digitalne banke zapravo koriste tu vrhunsku tehnologiju kako bi korisnicima pružile klasične bankarske usluge, ali uz znatno manje birokracije i apsolutno u online okruženju. Zapravo, pokušavaju poništiti klasičnu viziju banke. Viziju koju čine dolasci u poslovnice banke u točno određeno radno vrijeme, često čekanje u dugim redovima, bankovne provizije na svakom koraku, kao i izvjesno čekanje na realizaciju svakog transfera novca. Neobanke žele iskoristiti sve nedostatke klasičnog bankarstva te usmjeravanjem klijenata na isključivo digitalno iskustvo uz korisničku podršku 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, bankarskom Golijatu bacaju kamen između očiju.
Sedište Nubanka u Sao Paulu, Brazil/Bloomberg
A da to i nije tako nemoguće u Adria regiji, svjedoči veliki prodor neobanaka, posebice u Sloveniji i Hrvatskoj. Primjerice, samo je Revolut premašio pola milijuna korisnika u Hrvatskoj 2024. godine.
Prema riječima dr. Velimira Lukića, izvanrednog profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, šanse za tržišni uspjeh imaju one neobanke koje nadilaze ustaljene okvire klasičnog bankarstva.
"Komparativna je prednost neobanaka, kao što je Revolut, u tome što nude jednostavan i povoljan način međunarodnog prijenosa novca i promoviraju plaćanja kojima tradicionalne banke ne daju velik prioritet, poput kupnje i prodaje digitalne imovine", kaže profesor Lukić, dodajući da je prodor neobanaka u Adria regiju uvjetovan postojećom nacionalnom bankarskom i drugom regulativom te postojanjem nacionalnih valuta. "Ulazak Hrvatske u eurozonu djelovao je kao snažan poticaj za njihov agresivniji prodor."
Prema riječima ovog stručnjaka za nove tehnologije u bankarstvu, u Srbiji "u bliskoj budućnosti nećemo vidjeti neobanke". No, ističe da će iz Srbije biti moguće voditi operacije neobanaka osnovanih u europskim zemljama, što se već i događa.
I zaista, europska neobanka Qonto, čije je sjedište u Parizu, dobar dio tima za korisničku podršku, ali i inženjere zadužene za tehničku stranu neobankinga, ima u Beogradu. Ova neobanka, čiju platformu danas koristi više od pola milijuna europskih malih i srednjih poduzeća, prije dvije godine kupila je fintech tvrtku Penta, koja je prethodno s timom od više od 200 zaposlenika u Berlinu i Beogradu postala vodeći pružatelj financijskih digitalnih rješenja za mala i srednja poduzeća, samozaposlene i freelancere.
Nekadašnji osnivač Pente Lav Odorović, potom sa Žarkom Vukadinovićem, jednim od osnivača nekadašnje Telenor banke, a sada Yettel banke, osniva tvrtku Relio, koja je za svoje timove u Beogradu i Zürichu dobila investiciju od tri milijuna eura za razvoj tehnologije, koja na temelju detaljnog poznavanja klijenata automatizira procese otvaranja računa, prvenstveno u dijelu upravljanja i preuzimanja rizika, učinkovito smanjujući mogućnost zlouporaba i kriminalnih aktivnosti.
"Neobanke poput Revoluta i Wisea preoblikovale su digitalno bankarstvo u Europi", izjavio je tada Odorović za srbijanske medije, ističući da izazovi usklađenosti s propisima u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ostaju najslabija karika digitalnih banaka koje opslužuju tvrtke.
"Složene vlasničke strukture, međunarodni tokovi novca i komplicirani poslovni modeli stvaraju veće rizike u smislu zlouporabe u svrhu pranja novca, financiranja terorizma, kršenja međunarodnih restriktivnih mjera, prijevara... Posljedica povećanog rizika je duže vrijeme potrebno za otvaranje računa, od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, uvjetovano prije svega neučinkovitošću banaka."
I dok srpsko-švicarski Relio nastoji tehnologijom pružiti pouzdani švicarski platni promet, ali bez ručnih provjera i sporih procedura, u Sloveniji i Hrvatskoj uskoro bi mogli stići neobankarski krediti.
Bloomberg
Unatoč oštroj konkurenciji s tradicionalnim bankama, većina neobanaka još uvijek ne daje kredite svojim klijentima. Iznimka je Revolut koji sada za svojih dva milijuna klijenata na talijanskom tržištu počinje nuditi potrošačke kredite od 1000 do 50.000 eura, s rokom otplate od šest mjeseci do sedam godina. Sve se dogovara putem aplikacije, gdje korisnici mogu prilagoditi rok otplate promjenom mjesečnog roka otplate ili prijevremenom otplatom kredita. Ovi digitalni krediti, koji se odobravaju gotovo trenutačno, prethodno su bili uključeni u Revolutovu ponudu korisnicima u Litvi, Irskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Portugalu.
Voditelj razvoja Revoluta za južnu Europu Ignacio Zunzunegui kaže da su Slovenija i Hrvatska među europskim tržištima koja istražuju, ali da trenutačno nemaju točan raspored kada će usluge biti dostupne.
"Općenito, nastojimo proširiti proizvode i rješenja, nakon što ih predstavimo na nekoliko tržišta. Nedavno smo pokrenuli kredite u Portugalu, nudimo ih i u Španjolskoj, krećemo i u Italiji. Pokušavamo razumjeti potencijal koji proizvodi imaju, utvrditi kolika je potražnja za takvim proizvodima na tržištu", kazao je ljetos Ignacio Zunzunegui za Bloomberg Adria TV Slovenija, dodajući da se ispituje i mogućnost ponude hipotekarnih kredita, koji bi trebali izaći na pilot-tržišta tijekom 2025. godine.
S obzirom na to da postoje strogi zakonski uvjeti za takve proizvode, kaže da će trebati vremena da stignu na sva europska tržišta, uključujući Sloveniju i Hrvatsku. Revolut sada ima oko 120.000 korisnika u Sloveniji i više od pola milijuna u Hrvatskoj. Unatoč brzom rastu broja klijenata, Zunzunegui ističe da je specifičnost ove regije to što još uvijek dominira – gotovina.
"To je posebno vidljivo u Sloveniji. Stoga bih rekao da je jedan od izazova koji moramo svladati, a mislim da ćemo ga svladati sa sljedećim generacijama proizvoda i usluga, natjerati više korisnika da koriste kartice i elektronička plaćanja te da njima upravljaju putem Revoluta, bez korištenja gotovine. Vjerujemo da je to sigurniji, brži i jeftiniji način od poslovanja s gotovinom", kaže i dodaje da je drugi veliki izazov na ovom tržištu to što ponekad bankarska industrija općenito nudi niske kamate u vrijeme kada su kamatne stope Europske središnje banke gotovo na najvišoj razini.
"Zato smo uveli fleksibilne račune, koji su dosta dobro poslovali i nude kamatu od 3,75 posto na transakcije u eurima, što je vjerojatno jedna od najkonkurentnijih ponuda u regiji."
Rast transakcija putem neobanaka doveo je do dva fenomena. Jedan je da su se pojedine neobanke po broju klijenata približile ili izjednačile s tradicionalnim bankama srednje veličine. Primjerice, u Hrvatskoj Revolut ima približno jednako klijenata kao Hrvatska poštanska banka i OTP banka. A drugi fenomen je da su tradicionalne banke krenule u protunapade.
Neke tradicionalne banke su ubrzale svoju digitalnu transformaciju stvaranjem vlastitih mobilnih aplikacija, ali i pravih fintech platformi. Najveća europska banka HSBC pokrenula je vlastitu aplikaciju za međunarodna plaćanja u Velikoj Britaniji pod nazivom Zing, kako bi se izborila s dominacijom u tom segmentu koju su Revolut i Wise stekli osvojivši desetke milijuna klijenata jeftinijim uslugama.
Bloomberg
Neke druge su, međutim, uvele dodatne provizije na takozvane kvazigotovinske transakcije na Revolutu i drugim neobankama i digitalnim brokerima, a sve u nastojanju da natjeraju korisnike da za takve prijenose koriste obična SEPA plaćanja.
"Da, vidimo neke protekcionističke poteze na raznim tržištima. Slovenija stoga nije iznimka. Također smo ih promatrali u različitim geografskim područjima. Ovo je normalno. Naša je industrija bila ograničena na vrlo mali broj igrača na većini tržišta. Kad vide da je mobilna aplikacija Revolut najpreuzimanija financijska aplikacija na tržištu te da korisnike skupljamo gotovo dva do tri puta brže od ostalih banaka, možete očekivati da će ovim potezima pokušati ograničiti transakcije", rekao je Revolutov voditelj razvoja za južnu Europu, dodajući da oni "shvaćaju da se ovo događa". "Ali na kraju kupac je taj koji je u gorem položaju. Stoga je naša filozofija minimizirati dodatna plaćanja što je više moguće. Mislim da ćemo nastaviti tim putem, tako smo rasli do sada – uz besplatnu dostupnost većine naših funkcija."
Prema Zunzuneguiju, neobanke vode put u svijet bez upotrebe gotovine, svijet bez bankovnih provizija te u kojem se razvija financijska pismenost klijenata.
I dok se iz nebanaka mršte na spomenute "kaznene provizije", dr. Velimir Lukić pojašnjava da se poslovanje neobanaka oslanja na postojeći bankarski sektor jer imaju pristup računima i sredstvima svojih klijenata, koja su položena u račune tih klijenata u tradicionalnim bankama.
"Kao što banke sukladno propisima i svojoj poslovnoj politici definiraju naknadu za prijenos novca ili podizanje novca s bankomata drugih banaka, legitimno je definirati i naknadu za prijenos novca koji inicira neobanka", ističe izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
Ovaj rat provizijama neizbježno vraća priču na borbu između Davida i Golijata i budućnost klasičnog bankarstva.
"U suštini, neobanke nemaju kapacitet istisnuti konvencionalne banke i adekvatno zamijeniti sve bankarske usluge. Pri tome, konvencionalne banke prolaze kroz digitalnu transformaciju i za očekivati je da mogu ozbiljno konkurirati neobankama, jer ako se sada čini da su neobanke prijetnja konvencionalnim bankama, takva se situacija može brzo promijeniti", ističe Lukić i dodaje da se u budućnosti može očekivati "njihov međusobni suživot u simbiozi".
Drugim riječima, bankarski David i Golijat će, po svoj prilici, morati položiti oružje i živjeti i raditi zajedno.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...