Kako investirati u kriptovalute?

Ako ste iole zainteresirani za tržište kriptovaluta, teško da ste propustili spektakularan kraj 2024., kada je bitcoin dosegao novi cjenovni rekord, premašivši 108.000 dolara. Bio je to finiš izvanredne godine za izvornu kriptovalutu, koja je započela pokretanjem prvih američkih ETF-ova (engl. exchange-traded fund – fond kojim se trguje na burzi) koji ulažu izravno u bitcoin, na što što kripto-zajednica čekala puno desetljeće. To je otvorilo vrata velikim institucionalnim investitorima da ulažu u taj novčić pa je na krilima euforije povezane s velikim količinama novca koje su se slile u te fondove, bitcoin u ožujku dosegao do tada najvišu vrijednost od gotovo 74.000 dolara.

Otprilike mjesec dana kasnije dogodilo se prepolavljanje – događaj koji se automatski događa na bitcoin blockchainu svake četiri godine. Količina bitcoina koju rudari dobiju kao nagradu za obavljene transakcije na mreži tada se prepolovi, čime se smanjuje ponuda novih novčića na tržištu. Došlo je do specifične situacije u kojoj je kriptovaluta već dosegla rekord neposredno prije prepolavljanja, dok su se promatrači tržišta podsjetili da su novi vrhovi cijena zabilježeni nakon – a ne prije svakog od prethodna tri prepolavljanja.

A onda se u drugoj polovici godine zahuktavala kampanja za američke predsjedničke izbore, s Donaldom Trumpom kao pro-kripto orijentiranim republikanskim kandidatom. Iako je ranije bio skeptičan prema sektoru digitalne imovine, Trump je u ovoj utrci za prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) toliko pažnje posvetio izražavanju podrške kriptoindustriji da je bitcoin često doživljavao rast cijene nakon njegovih vatrenih govora, a mnogi i cijele ove izbore prozvali su prvim kriptoizborima.

Trump je najavio propise koji će potaknuti razvoj tog sektora u zemlji – uključujući poticanje domaćeg kriptorudarenja i stvaranje strateških zaliha bitcoina – a kriptoentuzijasti nisu bili pretjerano iznenađeni kada su vidjeli da je bitcoin dostigao vrtoglave visine nakon njegove pobjede. Unatoč korekciji cijene koja je uslijedila nakon što je dosegla šest znamenki, neki vjeruju da će 2025. donijeti nove rekorde za bitcoin.

Bitcoin je samo jedan od tisuća kriptokovanica koje trenutačno postoje, no kao najstarija i najpopularnija kriptovaluta često se promatra odvojeno od ostalih predstavnika na tržištu, pa analitičari rade podjelu na bitcoin i sve ostale kovanice – altcoine. U principu, altcoini imaju snažnu korelaciju s bitcoinom, što određuje tempo cijelom ekosustavu. Prema podacima analitičke platforme CoinGecko, u razdoblju kada je bitcoin držao rekordne razine od preko 100.000 dolara, tržišna kapitalizacija cijelog kriptotržišta također je dosegla najvišu razinu od preko 3,9 bilijuna dolara. No, treba imati na umu dominaciju bitcoina na kriptotržištu, koji svojim rastom može ujedno donekle gušiti altcoine.

Šire gledano, sektor kriptoimovine općenito ima pozitivnu korelaciju s tehnološkim dionicama. Do sada je često pokazivao osjetljivost na makroekonomske čimbenike, poput kamatnih stopa središnjih banaka (prvenstveno američkih Federalnih rezervi), ali i geopolitičkih i regulatornih uvjeta. Spomenuti američki ETF-ovi klasičan su primjer kako promjena regulative (tamošnja Komisija za vrijednosne papire godinama je odbijala odobriti taj investicijski proizvod) može izazvati tektonske promjene na tržištu kriptovaluta.

Bloomberg Businessweek Adria

Raznolika regulacija i interesi

Međutim, ova su sredstva samo jedan od načina ulaganja u svijetu u kojem mnoge zemlje još uvijek traže svoja idealna rješenja kako mladu industriju koja se brzo razvija smjestiti u odgovarajući zakonodavni okvir, kako bi se istovremeno osigurao razvoj tehnologije i tržišta te zaštitili korisnici i investitori.

Kao najopsežniji regulatorni okvir za kriptoimovinu u svijetu, MiCA (engl. Markets in Crypto-Assets), uredba koja regulira tržišta kriptoimovine na području Europske unije (EU) i koja je stupila na snagu 30. prosinca 2024., često se ističe. U Adria regiji, među zemljama koje nisu članice EU-a, Srbija je jedina do sada donijela poseban zakon o digitalnoj imovini.

Procjene koliko kriptoinvestitora ima u zemljama regije variraju i po nekoliko desetaka tisuća. Tako se u Srbiji obično navodi brojka od 250.000 građana koji su do sada imali bilo kakav kontakt s kriptotržištem, no sigurno je da je mnogo manji broj onih koji su na njemu ostali, odnosno ostali aktivni. Prema podacima Triple A, u zemlji je 2023. bilo nešto više od 130.000 vlasnika kriptoimovine, što je manje od dva posto stanovništva (1,84 posto), no to su još uvijek najveće vrijednosti u usporedbi s ostalim zemljama Adria regije.

Hrvatska je na drugom mjestu s oko 50.000 vlasnika kriptovalute (1,26 posto stanovništva), a s druge strane, najslabiji rezultat bilježi Slovenija s manje od 25.000 građana koji posjeduju neku kriptovalutu (1,16 posto stanovništva).

Kako uopće ulagati u kriptovalute? U teoriji, možete ih i sami proizvesti, kupiti izravno ili preko posrednika ili uložiti u neki složeniji investicijski instrument vezan uz njih, poput fonda ili futuresa. Međutim, u praksi nisu svi modeli jednako dostupni svima. Idemo redom.

Kriptorudarenje 

Za početak, osnovni je način stjecanja dijela kriptovaluta, pa tako i bitcoina, tzv. kriptorudarenje. Rudarenje bitcoina energetski je intenzivan proces u kojem rudari koriste specijalizirana računala za provjeru valjanosti transakcija na bitcoin blockchainu i zauzvrat zarađuju nagrade u obliku tog novčića.

Međutim, srpski kriptoanalitičar i suosnivač CTB Crypto & Consultinga Ivan Andrejević navodi da rudarenje bitcoina, zbog brze zamjene tehnologije, više nije isplativo malim, individualnim ulagačima.

"Rekao bih da bez ulaganja od barem 400-500 tisuća eura nema smisla ulaziti u taj posao jer se zarada vrlo brzo gubi. Za sada mi nije poznato da u Srbiji imamo registriranu pravnu osobu koja rudari, ali smo radili konzalting s nekoliko kompanija iz Kanade i SAD-a, koje su zainteresirane da dođu rudariti u Srbiju."

Andrejević navodi primjer Kraljevine Butan, gdje je sama država ta koja rudari bitcoin i ocjenjuje da bi takav model mogao funkcionirati i na domaćem terenu.

Kriptomjenjačnice

Slično konvencionalnim mjenjačnicama u kojima se razmjenjuju fiat valute, postoje i mjenjačnice u kojima možete kupiti kriptovalutu za fiat novac ili zamijeniti jedan kriptonovčić za drugi (uključujući stabilne kriptovalute, tzv. stablecoine, koji su vezani uz vrijednost neke tradicionalne valute, najčešće dolara).

Prve takve mjenjačnice u Adria regiji počele su se pojavljivati ​​prije više od desetljeća. Razlikuju se po raznolikosti kriptovaluta s kojima posluju, provizijama i procedurama usluga.

Primjerice, jedna od glavnih prednosti hrvatskog Electrocoina je mogućnost korištenja servisa mjenjačnice bez potrebe za registracijom, što korisnicima omogućuje brzo i diskretno slanje kriptovaluta izravno u privatni kriptonovčanik po izboru.

S druge strane, da biste bili korisnik jedne od dvije kriptomjenjačnice u zemlji (ECD i Crypto12, obje registrirane u Beogradu), potrebna je osobna verifikacija. "To praktično znači da vas netko od djelatnika mjenjačnice mora osobno pogledati i uvjeriti se da ste to doista vi. To je za nas jako veliki problem, jer za svaku provjeru morate ići osobno u Beograd, a onda se građani većinom odlučuju za otvaranje računa na svjetskim burzama", napominje kriptoanalitičar.

Andrejević kaže da, osim u visini provizija (koje su, kaže, manje u slučaju Crypto12), postoje i razlike u funkcijama između dvije srpske burze, odnosno da Crypto12 sve više sliči na burzu nego mjenjačnicu.

"Oni imaju mogućnost trgovanja, nude pregled popularnih grafikona kao na bilo kojoj globalnoj burzi, dok ECD nema mogućnost trgovanja i analize tržišta." Također, ako cijena kriptovalute koju posjedujete počne drastično padati, u ECD-u morate fizički prodati kriptovalutu, a Crypto12 pruža mogućnost kontroliranog gubitka, odnosno postavljanje limita gdje se prodaja ili kupnja automatski izvršava po određenim cijenama. Nude i uslugu upravljanja novcem, odnosno stavljanja na staking (deponiranje kriptovaluta za pomoć u vođenju blockchain mreže, prim. aut.) radi pasivnih prihoda sa strane, objašnjava sugovornik Bloomberg Businessweek Adrije.

Među mjenjačnicama u regiji treba istaknuti da je najdugovječnija kriptomjenjačnica na svijetu Bitstamp, koja je nastala u Sloveniji, a korisnicima nudi mogućnost transakcija putem bankovnih transfera, kreditnih kartica, Apple Paya, Google Paya i PayPala. Europski korisnici u odabranim zemljama imaju privilegij korištenja Instant SEPA za brže uplate.

Kako je Bloomberg Businessweek Adria već pisao, njihova platforma Bitstamp-as-a-service omogućuje financijskim institucijama, fintech tvrtkama i brokerima da integriraju kriptousluge u svoje poslovanje koristeći Bitstampovu modularnu infrastrukturu. Napredni trgovci pronaći će sve što im treba na Bitstamp Pro platformi. S grafikonima u stvarnom vremenu, detaljnim podacima i alatima za analizu, ova platforma nudi sofisticirane mogućnosti trgovanja i četiri različita tipa naloga. Bitstampova platforma podržava trgovanje s 80 kriptovaluta.

Bloomberg Businessweek Adria

Kriptomjenjačnice

Iz zemalja Adria regije trenutačno je moguće trgovati na brojnim svjetskim kriptoburzama kao što su Binance, HTX, Coinbase, KuCoin, MEXC i druge. Kad se sve zbroji i oduzme, Andrejević procjenjuje da su razlike u nametima između svjetskih i domaćih posrednika minimalne, odnosno da su provizije domaćih mjenjačnica veće od stranih, ali kada se u drugom slučaju uračuna dio koji naplaćuje banka, ispadne otprilike isto. No, poznate svjetske burze nude daleko veći izbor kriptonovčića.

Ističe da, barem kada je u pitanju Srbija, pravni subjekti još uvijek puno teže izlaze na burze nego fizičke osobe.

"Pravne osobe dugo čekaju povratnu informaciju prilikom registracije. Posebno je teško dobiti račun kao pravna osoba na Binanceu, gdje procesi čekanja traju i do godinu dana ili više da se završe sve provjere. Treba reći da, nažalost, naš sustav dosta kasni i ne dostavlja podatke na vrijeme, pa je potrebno uložiti puno truda da bismo mogli trgovati kao pravna osoba", napominje stručnjak.

Kad je riječ o fizičkim osobama, registracija na vodećim stranim burzama je, kaže, prilično standardizirana i jednostavna. "Potrebna je samo putovnica ili osobna iskaznica, zatim neki dodatni dokaz o adresi, poput računa za struju ili sličan papir, kao i videoverifikacija lica. Ona izgleda tako što robot provodi identifikaciju, a od vas se traži da se slikate u kameru i, recimo, mahnete glavom ili otvorite usta kada vam robot to kaže, kako bi se uvjerio da ste to doista vi. Uglavnom, taj proces traje maksimalno desetak minuta."

Sve se to odnosi na ono što nazivamo centraliziranim kriptomjenjačnicama, a postoje i one decentralizirane. U čemu je razlika?

"Centralizirane, prije svega, imaju svog vlasnika – bilo da se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi ili ako ima više vlasnika. Takve burze u pravilu kontroliraju tvrtke koje posreduju u trgovanju. Korisnici nemaju vlasništvo nad svojim privatnim ključevima (privatni ključ omogućuje kontrolu nad kriptovalutama, može se objasniti kao pandan lozinki za pristup bankovnom računu, prim. aut.), pa su sredstva podložna zamrzavanju ili oduzimanju po nalogu država, slično kao i bankovni računi", objašnjava Andrejević.

Kako dodaje, decentralizirane mjenjačnice rade bez posrednika, koristeći blockchain tehnologiju i pametne ugovore. "Korisnici imaju punu kontrolu nad sredstvima i privatnim ključevima, ali gubitak ključeva znači trajni gubitak sredstava." Također, korištenje može biti kompliciranije za početnike. Funkcionira tako da korisnik otvori web-stranicu ili aplikaciju decentralizirane mjenjačnice i umjesto otvaranja naloga, korisnik povezuje svoj kriptonovčanik, primjerice MetaMask. Transakcija se izvodi izravno između korisnika (engl. peer-to-peer), koristeći pametne ugovore koji automatski izvršavaju uvjete razmjene.

Kontrola na centraliziranim mjenjačnicama puno je rigoroznija, napominje sugovornik. "Stoga svojim klijentima uvijek preporučujemo centralizirane mjenjačnice, gdje se mnogo više vodi računa o tome koje će kriptovalute biti dostupne, dok na decentraliziranim svatko može upisati visokorizičnu kriptovalutu. Na nekima od njih čak nije potrebna ni identifikacija."

To rezultira činjenicom da u slučaju hakerskog napada na decentraliziranu burzu ne postoji mogućnost povrata sredstava, jer fizička osoba nije dala podatke da ona upravlja određenim računom, dok centralizirane mjenjačnice u velikom broju slučajeva jamče povrat, kao što je bio slučaj s krahovima mjenjačnica FTX i Mt. Gox.

"Još jedna prednost centraliziranih mjenjačnica je ta što, zbog provođenja strogih mjera sprečavanja pranja novca, kod njih nemate mogućnost kupnje tzv. prljavih kriptovaluta, odnosno onih koje su korištene u kriminalnim aktivnostima. Nema šanse da vam netko, kada pokušate zamijeniti kripto za fiat, blokira račun i kaže da su sredstva npr. korištena za otmicu i da vam se ne mogu isplatiti sredstva. Prije je to bio veliki problem, dok su ljudi još mislili da je nemoguće pratiti bilo koju kriptovalutu na blockchainu, dok su sada postali svjesni da ju je moguće pratiti od novčanika do novčanika", ocjenjuje kriptoanalitičar. 

Osim toga, tržišna kapitalizacija centraliziranih kriptomjenjačnica puno je veća, ističe.

Bloomberg Businessweek Adria

Naprednije platforme

Na internetu se može naići na pregršt platformi i mobilnih aplikacija koje nude složenije načine ulaganja. Primjerice, Bloomberg Adria je već pisao o srpskom startupu Vela, čija je aplikacija namijenjena kriptopočetnicima koji žele investirati na pojednostavljen način. Njihova platforma pruža edukaciju novim korisnicima i personalizirane investicijske portfelje.

Međutim, Andrejević skreće pozornost na one koji se ilegalno bave financijskim savjetovanjem i posredovanjem u kriptotrgovini.

"Većina sadržaja koje nude je kopirana, doslovno prevedeni materijali s Investopedije ili drugih stranica, skida se brdo informacija koje nisu provjerene na stvarnom primjeru. Tu je i jako veliki problem s influencerima i raznim profilima na društvenim mrežama – tih grupa i financijskih savjetnika u Srbiji ima sigurno oko 800, 900, ali nitko od njih nema tvrtku i svi se kriju pod nekim pseudonimima. Rad na crno je postao prilično ozbiljan problem jer se dobivaju krive informacije i nitko ne odgovara za gubitke, treba biti jako oprezan", upozorava.

Kriptoderivati 

Slično tradicionalnom tržištu kapitala, kriptotržište je s vremenom iznjedrilo razne derivate, odnosno financijske instrumente temeljene na digitalnoj imovini. Oni trgovcima/ulagačima omogućuju da postanu izloženi kretanju cijene kriptovalute, a da zapravo ne posjeduju tu kriptovalutu. Futuresi i opcije dvije su uobičajene vrste derivata koje se ovdje koriste.

Kriptofuturesi su vrsta ugovora između kupca i prodavatelja za kupnju ili prodaju određene kriptovalute na određeni datum u budućnosti po određenoj cijeni. Kada ugovor istekne (određenog budućeg datuma), kupac je dužan kupiti kriptovalutu, a prodavatelj je dužan prodati kriptovalutu.

Opcije su vrsta derivata koja omogućuje trgovcima kupnju ili prodaju kriptovalute po određenoj cijeni, na datum u budućnosti. Za razliku od futuresa, opcije kupcu ili prodavatelju pružaju mogućnost – ali ne i obvezu kupnje/prodaje kriptovalute.

Spomenuti Binance, ali i druga svjetska imena, poput Bybita, Deribita, BitMexa i Bitfinexa, neke su od popularnijih burzi za kriptoderivate.

"Kod nas nema puno ljudi koji su u tome aktivni, među ostalim i zato što je većina derivata još uvijek u nekim testnim fazama. Puno toga još zahtijeva veliki rizik – treba biti svjestan da je to tehnologija koja je još uvijek u razvoju, govorimo o tehnologiji koja je stara tek 15 godina, još nije do kraja razvijena", kaže Andrejević.

Sužene mogućnosti za ETF-ove

Kada su početkom 2024. u SAD-u odobreni prvi spot bitcoin ETF-ovi, izazvali su najviše interesa tamošnjih mirovinskih fondova, investicijskih kuća, pa čak i nekih saveznih država, kaže sugovornik. Predvodnik vala ETF-ova bio je gigant među tvrtkama za upravljanje imovinom BlackRock – vjeruje se da je njegovo apliciranje za pokretanje ovakvog fonda opredijelilo regulatore da daju zeleno svjetlo ovim novim investicijskim proizvodima. Međutim, Andrejević napominje da je građanima Srbije i dalje neizvedivo ulagati u njihove ili druge američke ETF-ove tog tipa. Europski propisi također ne daju malim ulagačima pristup američkim spot bitcoin i ether (drugoj najvrednijoj kriptovaluti) ETF-ovima.

Regulativa ETF-ova u Europi je i inače stroga, fondovi koji izravno ulažu u neku kriptovalutu načelno se mogu stvoriti samo kroz formu alternativnog investicijskog fonda i namijenjeni su investicijskim ulagačima.

Moguća kupnja od fizičke osobe, ali i na kriptomatima

Kriptoanalitičar podsjeća da je na domaćem tržištu potpuno legalno kupovati kriptovalute od fizičkih osoba. Ali...

"I ovdje je podrijetlo novca veliko pitanje, jer prodavatelj ne prolazi kontrolu kada prodaje kriptovalute drugoj osobi, pa postoji rizik da su sredstva, ili barem dio njih, nekoć korištena za kriminalne aktivnosti", naglašava Andrejević.

Također, nije novost ni kupnja kriptovaluta putem automata, odnosno tzv. kriptomata. U Srbiji ih trenutačno ima tri i svi su u vlasništvu ECD-a.

Odricanje od odgovornosti: sve su informacije općenite i ne predstavljaju investicijske savjete.