Početkom travnja James Fickel ukrcao se na vlak od Bostona do New Havena u Connecticutu kako bi pogledao neke mozgove. Ti su se mozgovi nekoć nalazili u svinjskim lubanjama, no sad su smješteni u nizu komora u jednoj zgradi na rubu sveučilišnog kampusa na Yaleu koje su povezane s mnoštvom isprepletenih cijevi i nekoliko strojeva koji im ubrizgavaju tekućinu bogatu nutrijentima. Istraživači odavno maštaju o proučavanju mozgova koji ostaju velikim dijelom funkcionalni izvan svojih tijela, a ova im struktura omogućuje da to i naprave.
To je područje istraživanja mozga započelo prije mnogo godina zahvaljujući radu hrvatskih znanstvenika Nenada Šestana i Zvonimira Vrselje, koji su nadahnuli spektakularne naslovnice 2019. kada su objavili da su vratili staničnu aktivnost u svinjskom mozgu na četiri sata nakon što su životinje usmrćene u klaonici. Otada se ta grana znanosti transformirala iz istraživačkog projekta u bazu za startup Bexorg, koji se nada da će njegova tehnologija, koja se upotrebljava i na doniranim ljudskim mozgovima, rezultirati boljim razumijevanjem biologije mozga, boljim otkrivanjem lijekova te, po mogućnosti, tehnikama pomlađivanja po uzoru na znanstvenu fantastiku za osobe koje su doživjele traumatske ozljede mozga. Fickel je kao investitor u ranoj fazi omogućio da velik dio toga postane stvarnost.
Fickelovo sudjelovanje u tvrtki Bexorg rezultat je neočekivane promjene karijere. Nakon što se kladio na velike iznose u kriptovalutama, neprimjetno je postao jedan od najvećih svjetskih osnivača znanosti dugovječnosti i naprednog istraživanja mozga. Fickel je uložio više od 200 milijuna dolara (189 milijuna eura) u mnogobrojne startup tvrtke i sveučilišne istraživačke laboratorije u cilju produljenja zdravog životnog vijeka čovjeka uz istodobno pripremanje ljudi za suživot s umjetnom inteligencijom. Često ulaže uz bok poznatim filantropima dubokih džepova kao što su Bill Gates i Eric Schmidt. Sada prvi put javno progovara o svojem radu u tom području.
Fickelovo neobično putovanje započelo je 2016. kada je kao 25-godišnjak uložio 400.000 dolara (378.220 eura) koje je zaradio kao razvojni programer softvera i trgujući dionicama u novoosnovanu kriptovalutu pod nazivom ethereum (ETH). U to doba ETH je bio nepoznat token koji se trgovao za oko 80 centi (0,76 eura). Danas je riječ o jednoj od najpoznatijih kriptovaluta čija vrijednost premašuje 2800 dolara (2647 eura) po tokenu. Zahvaljujući tome, Fickel vrijedi stotine milijuna dolara.
Milijunaši koji su se obogatili na kriptovalutama često su poznati po tulumarenju u poreznim oazama i suludom trošenju novca. Jedini put kada se Fickel pojavio u mainstream medijima bilo je 2018., kada mu je posvećen članak New York Timesa pod naslovom "Everyone is Getting Hilariosly Rich and You're Not". Slikan je sa svojim mačkom po imenu Mr. Bigglesworth i predstavljen kao vjesnik populističkog pokreta digitalnog novca. U članku se spominje anegdota u tome kako se Fickelov osobni trener obogatio slušajući njegove savjete o trgovanju.
Tom Hoying/Bloomberg Businessweek
Fickel ima modnog ukusa i povremeno uživa u rave glazbi, no izgledom ne podsjeća na tipične bogataše koji su bogatstvo stekli trgujući kriptovalutama. Okrenuo se intelektualnijem aspektu svijeta kriptovaluta. Financirao je znanstvene pokušaje istraživanja fluktuacija cijena u transakcijama ETH-om, što uključuje i znanstveni članak iz 2020. koji je napisao profesor sa sveučilišta Columbia Timothy Roughgarden, vodeći istraživač u području algoritamske teorije igara. Zahvaljujući tom članku, naknade za transakcije ETH-om stabilizirane su i zaustavljena su inflatorna kretanja koja su negativno utjecala na tokene.
Do trenutka kada je bolest COVID-19 uzela maha, Fickela je započeo zamarati svijet kriptovaluta. U potrazi za ugodnijim mjestom za bijeg od pandemije te kako bi izbjegao plaćanje poreza na dohodak, 2020. preselio se iz San Francisca u Austin u Teksasu. "Odlučio sam na neko vrijeme postati redovnik i pročitati mnogo knjiga", kaže Fickel, visok i mršav muškarac s nonšalantnom i futurističkom vibrom. "U kriptovalutama sam već dugo vremena i trebao sam razmisliti o tome da se bavim nečim drugim."
U Teksasu je čitao o radu gurua u području dugovječnosti kao što su Nir Barzilai i Aubrey de Grey, a zatim se prebacio na dublje znanstvene tekstove i pronašao vjerodostojne istraživače koji su se činili uvjereni da su veliki napreci u području dugovječnosti nadohvat ruke. To mu je bilo privlačnije od novih fiksacija mnogobrojnih zaljubljenika u kriptovalute, kao što su primjerice nezamjenjivi tokeni, koje je Fickel smatrao smiješnima. Odlučio je postati investitor i filantrop te je počeo slati e-poruke osnivačima startupova u kojima bi se predstavio i pitao jesu li voljni savjetovati ga o tome kako rasporediti novac. Kao što možete i očekivati, bili su sretni jer im se obratio.
Do 2021. Fickel je odlučio podignuti ulaganje i filantropiju na formalniju razinu. Osnovao je Zakladu Amaranth i kao glavnog ulagačkog partnera odabrao Alexa Colvillea, koji je u to doba bio mladi doktorand u području genetike na Sveučilištu Stanford. Zajedno su počeli intervjuirati desetke istraživača i vlasnike startupa te čitati brojne znanstvene članke. Iako nema akademsku pozadinu, Fickel brzo uči; ubrzo je mogao dovoljno dobro voditi razgovore sa znanstvenicima kako bi mogao procijeniti čiji je rad imao najviše potencijala.
Tijekom prvih 18 mjeseci djelovanja Zaklade Amaranth, Fickelova tvrtka je podijelila 100 milijuna dolara (94,50 milijuna eura), od čega je 70 posto dodijeljeno startupima, a ostatak akademskim projektima. Zaklada je podržala ukupno oko 30 tvrtki i istraživačkih skupina. Fickelova početna serija ulaganja uključivala je tvrtke Cellular Longevity, koja je stvarala lijekove koji pomažu psima da žive dulje; Cyclarity Therapeutics, koja radi na terapijama koje će zaustaviti nakupljanje plaka u arterijama i spriječiti srčane udare te LIfT BioSciences, koja radi na razvoju novih vrsta stanica koje mogu uništiti stanice raka. Danas je najveći investitor u age1, pothvat usmjeren na dugovječnost koji sufinanciraju Colville i Laura Deming, poznata investitorica u tom području.
Prilagođena zamjena za krv koju je izradio Bexorg Adrian Martinez za Bloomberg Businessweek
Možda je to normalno za osobu koja je postigla velik uspjeh u području kriptovaluta, no Fickel ima visoku toleranciju na rizike koje bi drugi investitori možda izbjegavali. O tome svjedoči njegovo zanimanje za tvrtku Magic Lifescience iz Mountain Viewa u Kaliforniji. Osnovana je 2021., a iskoristila je tehnologiju koja je godinama razvijana na sveučilištu Stanford kako bi se osmislio uređaj veličine tostera za dijagnosticiranje niza bolesti na temelju malih uzoraka mokraće, sline i krvi. Povlačenje paralela s osramoćenim startupom Theranos, koji se također bavio dijagnostikom, predstavljalo je izazov za Magic Lifescience. No to nije brinulo Fickela, koji je predvodio prvi krug financiranja.
U početku je Zaklada Amaranth dijelila bespovratna sredstva ljudima čiji je rad u područjima Alzheimerove bolesti i mentalnog zdravlja bio obećavajući, a zatim je rad proširila na znanost mozga. Zajedno s tvrtkom Bexorg, Fickel je financirao organizaciju, koja razvija nove tehnike mapiranja mozga te Forest Neurotechom, koja izrađuje implantate za mozak koji odašilju ultrazvučni puls kako bi se istražili uzroci poremećaja mentalnog zdravlja te neuroloških bolesti. Jednu od najnovijih investicija predstavlja obveza u iznosu od 30 milijuna dolara (28,30 milijuna eura) tajnovitoj inicijativi na Stanfordu pod nazivom Enigma Project, koja izgrađuje ambiciozan model strukture mozga i detaljno opisuje kako se svaki neuron aktivira u cijelom umu.
Fickel kaže da je dijelom zainteresiran za projekt Enigma zbog potencijala u pogledu stvaranja digitalnog prikaza mozga, što bi moglo pomoći pri obučavanju sustava umjetne inteligencije. Nakon što netko uspije u potpunosti razumjeti mehaniku ljudskog mozga, to bi znanje mogao upotrijebiti za izradu umjetnog mozga u digitalnom obliku i upotrijebiti podatke povezane s njim, zajedno s modelima umjetne inteligencije, kako bi se dobio potpuniji prikaz načina na koji um funkcionira te načina na koji se naše vrijednosti oblikuju na fundamentalnoj razini. Uz malo sreće to bi moglo rezultirati sigurnijim povezivanjem ljudi i strojeva u nadolazećim godinama. "Zaista ne znamo što je sigurno, a što nije dok pomičemo sposobnosti u jednu ili drugu dimenziju", kaže Fickel. "Moramo osmisliti kako postići da umjetna inteligencija ima slične vrijednosti i prikaze kao ljudi i povezati modele s našim mogućnostima dok ne otkrijemo kako sigurno oblikovati moćnije umove."
Adrian Martinez/Bloomberg Businessweek
U Bexorgu se znanstvenik Vrselja kreće među svojim mozgovima u komorama. Uz njega su Fickel i Joanne Peng, koja je postala nova šefica osoblja u Zakladi Amaranth kada je Colville prešao u run age1. Peng (24) je još jedna čarobnjakinja u području biotehnologije koja je napravila dvogodišnju pauzu na fakultetu kako bi dobila Thielovu stipendiju i sada pomaže Fickelu da distribuira svoje milijune dok završava svoj studij na Princetonu.
Vrselja pokušava pokazati cjelokupni napredak koji je njegov startup postigao od Fickelova posljednjeg posjeta godinu dana ranije. "Sve što vidite – kȏd, hardver, softver, tekućine – dakle sve, osmislili smo mi", kaže. Tehnologija bi trebala omogućiti testiranje spojeva i njihove učinke na mozak na nove načine pružanjem farmaceutskim tvrtkama i tvrtkama koje se bave biotehnologijama alternative ispitivanja na ljudima. Jedini način da se ljudi danas uključe u kombinaciju testiranja lijekova jest nakon godina ispitivanja na životinjama, a čak i tada je proces rijedak, skup i naporan. "Razvijanje lijekova teško je, no razvijanje lijekova za mozak gotovo je nemoguće", kaže Vrselja.
Međutim, s Bexorgovim sustavom čini se da mozgovi zahvaćeni bolestima kao što su Alzheimerova i Parkinsonova mogu ostati funkcionalni, mogu im se davati lijekovi i zatim se mogu detaljno mjeriti (tvrtka navodi da, iako se stanična aktivnost u tim mozgovima nastavlja, neuroni se prestaju aktivirati, dakle mozgovi nisu svjesni). To sigurno nije isto kao i kliničko ispitivanje, no postoji nada da će rano testiranje mozgova uštedjeti vrijeme i novac jer će pojednostaviti razumijevanje koje se molekule isplati ranije istražiti u procesu razvoja lijeka.
"Ja nisam ni fizičar ni neuroznanstvenik", kaže Fickel o svojoj filozofiji ulaganja. "Ono što pokušavam napraviti jest izgraditi mentalni model na višoj razini apstrakcije uz bok vrhunskim znanstvenicima, a zatim ostvariti promjenu koju želim vidjeti."
.webp){kind=icon}
