U velikom dijelu javnosti naše šire regije, Dubai se još uvijek doživljava s rezervom. Kao da je kulisa, umjetna konstrukcija iza koje ne stoji stvarna ekonomska moć. Narativ „sve je to samo šminka“ i dalje je prisutan, od kafića do poslovnih konferencija.
Međutim, ta tvrdnja više ne drži ni osnovne brojke, a kamoli ozbiljnu analizu. Dubai nije samo luksuzni turizam, trgovački centri i Instagram estetika. To je ekonomsko i financijsko središte globalnog značaja – grad koji uspijeva ostvariti rast, diverzifikaciju i geostratešku relevantnost u sve složenijim geopolitičkim i makroekonomskim okolnostima.
Evo sedam razloga zašto je vrijeme da prestanemo gledati na Dubai kao na „balon“ i umjesto toga ga prepoznamo onakvim kakav jest – ozbiljno poslovno, logističko i investicijsko središte 21. stoljeća.
1. Dubai kao logistički epicentar između Istoka i Zapada
Geografski položaj Dubaija čini ga prirodnim mostom između Azije, Afrike i Europe. Zračna luka DXB godinama je jedno od najprometnijih međunarodnih čvorišta, dok luka Jebel Ali – najveća u regiji – pruža pristup tržištima s više od tri milijarde potrošača unutar četiri sata leta.
U svijetu poremećenih lanaca opskrbe, Dubai nudi stabilnost, učinkovitost i infrastrukturu koja već privlači multinacionalne kompanije koje žele smanjiti rizik od globalnih šokova.
2. Diverzifikacija gospodarstva: nafta više nije glavna priča
Za razliku od ostatka regije, Dubai je naftu odavno ostavio iza sebe. Danas samo oko jedan posto BDP-a grada dolazi iz naftnog sektora. Glavni pokretači su turizam, promet, financije, informacijske tehnologije i nekretnine. Taj zaokret bio je u fokusu i tijekom nedavnog posjeta Donalda Trumpa, koji je najavio nove investicijske projekte u području luksuznih nekretnina i ugostiteljstva.
U 2023. godini sektor usluga činio je više od 70 posto BDP-a, a vlast tamo kontinuirano ulaže u nove industrije, uključujući zelenu energiju i digitalno gospodarstvo. Planovi za 2030. uključuju pozicioniranje Dubaija kao centra za umjetnu inteligenciju i biotehnologiju, s projektima poput „Dubai Future Districta“.
3. Pravna i porezna infrastruktura prilagođena globalnim investitorima
Dubai je izgradio pravni okvir koji pogoduje međunarodnom kapitalu – od carinskih zona sa 100-postotnim stranim vlasništvom, do poreznih olakšica i jednostavnog postupka registracije tvrtke.
Nedavno uvođenje poreza na dobit (devet posto) dočekano je s oprezom, ali u globalnom kontekstu i dalje predstavlja atraktivnu stopu. Pravna sigurnost u zonama poput Dubai International Financial Centra (DIFC), koji koristi britanski model običajnog prava, čini grad poželjnim odredištem za pravne i financijske poslove.
Bloomberg Businessweek Adria
4. Rast tehnološke i startup scene – pozicioniranje kao globalno inovacijsko središte
Projekti poput Dubai Internet Cityja, Dubai AI Campusa i Dubai Future Foundationa pokazuju strateški pomak prema znanju, inovacijama i digitalnoj transformaciji.
U 2024. godini Dubai je bio domaćin više od 1.000 tehnoloških događanja i privukao ulaganja u desetke regionalnih i globalnih startupova. Posebno se ističe fintech sektor, gdje grad postaje alternativa tradicionalnim financijskim centrima poput Londona i Hong Konga – osobito za tržišta Bliskog istoka, Afrike i južne Azije.
5. Turizam s visokim prinosima i globalnim utjecajem
Suprotno percepciji „pretjeranog glamura“, turizam u Dubaiju bilježi izvanredne rezultate s vrlo konkretnim brojkama. U 2023. godini grad je ugostio više od 17 milijuna turista, nadmašivši čak i rekorde prije pandemije.
Hoteli bilježe visoku iskorištenost i premium cijene, dok potrošnja po posjetitelju višestruko premašuje prosjek globalnih destinacija. Istodobno, razvoj luksuznog, zdravstvenog i poslovnog turizma čini grad privlačnim za širi raspon tržišnih segmenata.
6. Nekretnine: investicijski magnet i za naše građane
Tržište nekretnina u Dubaiju više nije rezervirano samo za ruske, britanske ili indijske ulagače. Sve veći broj građana iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore prepoznaje potencijal ove destinacije – bilo za najam, preprodaju ili kao sigurnu imovinu u inozemstvu. Kada negdje na JBR-u ili s Palmom u pozadini objavite selfie na Instagramu, netko će vam vjerojatno napisati – „eto vas pored mog stana“.
Posebno su atraktivne zone freehold u kojima strani državljani mogu slobodno posjedovati nekretnine. U 2023. godini zabilježen je rast od gotovo 20 posto u prodaji stanova i vila, s prosječnim godišnjim prinosom od najma od šest do osam posto – višestruko više nego na većini tržišta Europske unije.
Istovremeno, cijene osnovnih stanova i dalje su konkurentne: stan od oko 50 četvornih metara može se pronaći za 150.000 do 250.000 eura, što se mnogima čini pristupačnijim od ulaganja u prenapuhana tržišta Zagreba, Beča ili Ljubljane.
Za dijasporu s likvidnim sredstvima i regionalne poduzetnike koji žele diverzificirati poslovanje, Dubai nudi pravnu sigurnost, visoku likvidnost tržišta i poreznu učinkovitost – uz dodatni bonus: stil života koji ide uz ulaganje.
7. Lider nove poslovne regije – "Globalni jug 2.0"
Dok se EU bori s birokratskim opterećenjima, a SAD s rastućom polarizacijom, Dubai – uz Rijad, Dohu i Abu Dhabi – predvodi novu poslovnu geografiju Globalnog juga. Ne mislimo samo na Bliski istok, već i na afričke, srednjoazijske i južnoazijske pravce kapitala i trgovine.
Dubai je ključni posrednik tog procesa. Tamo se održavaju najvažniji regionalni forumi (GITEX, COP28, Arab Health), potpisuju se najveći infrastrukturni i energetski ugovori s afričkim i azijskim zemljama, a tamo se i sijeku rute između Indije, Kine, Afrike i Europe.
Za Adria regiju, koja često ostaje na marginama glavnih svjetskih tokova, partnerstvo s Dubaijem znači pristup tržištima koja su izvan dosega tradicionalnih kanala EU. Bilo da se radi o izvozu prehrambenih proizvoda, zdravstva, obrazovanja ili tehnologije – Dubai otvara vrata svijetu koji brže raste i manje ovisi o starim silama.
.webp){kind=icon}
