.webp){kind=icon}
Stroga monetarna politika središnjih banaka i visoke kamatne stope u 2023. su rezultirale visokim dobitima poslovnih banaka, kako u regiji tako i u svijetu. Prema očekivanjima analitičara Bloomberg Adrije, ni 2024. godina ne bi trebala biti slabija. Sve u svemu, banke u Adria regiji samo u prvih šest mjeseci prošle godine imale su više od dvije milijarde eura neto dobiti. Odlučili smo okupiti sve banke u regiji pod jednim krovom. No, kako je bilo specifičnosti, objavljujemo i postignuća banaka u pojedinim zemljama.
SRBIJA: Rast kamata u 2023. poslovne banke su iskoristile za rekordne dobiti, koje će u cijeloj godini vjerojatno premašiti milijardu eura. Za prvih devet mjeseci prošle godine dobit banaka u Srbiji iznosila je 865 milijuna eura, čime je nastavljen uzlazni trend, s obzirom na to da je godinu prije iznosila gotovo 750 milijuna eura, što je dvostruko više nego 2021. godine. Najizdašniji izvor prihoda banaka u godini za nama su, logično, kamate, pa su od siječnja do rujna narasli na 1,4 milijarde eura, a slijede prihodi od provizija i naknada s gotovo pola milijarde eura.
Prilično glasna pitanja javnosti tijekom prošle godine – treba li Srbija uvesti neku vrstu oporezivanja za iznimno visoke profite banaka u godini visoke inflacije – ostala su bez odgovora. Ipak, banke će se suočiti sa svojevrsnim tihim porezom zahvaljujući odluci središnje banke Srbije da ograniči kamate na stambene kredite indeksirane u eurima. Prema procjenama Narodne banke Srbije, to bi banke moglo stajati oko 10 posto planirane dobiti. Ako se uzme u obzir da će godišnji profit banaka vjerojatno biti veći od milijardu eura, trošak je oko 100 milijuna eura.
HRVATSKA: Bankama na hrvatskom tržištu već nekoliko godina teku med i mlijeko. Samo u prvih deset mjeseci 2023. godine ostvarile su gotovo 1,2 milijarde eura dobiti, što je skok za više od 60 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke.
Ako bi trend zarade bio isti u posljednja dva mjeseca prošle godine, a nema razloga sumnjati da jest, tada bi se dobit banaka mogla popeti na iznos veći od 1,5 milijardi eura.
Banke su prvenstveno profitirale od visokih kamata koje su bile rezultat borbe središnjih banaka s inflacijom. Zahvaljujući visokoj likvidnosti, raspoloživi novac plasirale su u obliku depozita u središnjoj banci, koja im je isplaćivala pozamašne kamate.
SLOVENIJA: Slovenske su banke u prvih deset mjeseci 2023. ostvarile dobit prije oporezivanja od 930 milijuna eura, što je 115 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine.
Najveća banka u Sloveniji, NLB, sklopila je kupoprodajni ugovor o kupnji 100 posto udjela u SLS Holdco, matičnom društvu Summit Leasing Slovenija i njegovih podružnica. Time na mala vrata ulazi na hrvatsko tržište na kojem još nije prisutna, pisali smo na portalu Bloomberg Adria. Mađarska OTP grupa uspješno je završila preuzimanje Grupe Nova KBM nakon dobivanja svih potrebnih suglasnosti regulatornih tijela.
Od 2024. za slovenske banke uvodi se novi porez na bilančnu sumu, koji će se obračunavati i plaćati za godine od 2024. do 2028. S obzirom na to da banke moraju imati dovoljan iznos vlastitog kapitala i sposobnost vraćanja dugova u slučaju potencijalnih problema, mnoge obveznice izdane su i 2023. godine.
Nova KBM je krajem lipnja izdala obveznice vrijedne 400 milijuna eura s rokom dospijeća od tri godine i mogućnošću opoziva nakon dvije godine, a kamata je dosegnula 7,375 posto. NLB je, pak, ulagačima ponudio ukupno 500 milijuna eura tzv. zelenih obveznica s rokom dospijeća od četiri godine, s mogućnošću poništenja godinu dana prije isteka uz kamatu od 7,125 posto godišnje. Gorenjska banka, koja je u vlasništvu srbijanske AIK banke, izdavanjem je obveznice naplatila 72,6 milijuna eura, a kamata na glavnicu obračunava se po kamatnoj stopi od 9,25 posto godišnje.
BiH: Za bankarski sektor godina iza nas bila je toliko dobra da je direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić ocijenio da se banke uglavnom nisu ni morale truditi jer im je novac "dolazio sam". A u devet mjeseci 2023. došlo je gotovo 300 milijuna eura dobiti (295 milijuna eura) kada se zbroje podaci oba bosanskohercegovačka entiteta. Banke u FBiH u prva tri kvartala ostvarile su rekordnu neto dobit od 220 milijuna eura ili gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju godinu prije. S druge strane, banke u Republici Srpskoj su s dobiti od 75 milijuna eura pokazale da im je rast kamatnih stopa itekako godio. Odrazi li se takav trend i u posljednjem kvartalu, realno je očekivati da će ukupna godišnja dobit premašiti 400 milijuna eura.
SJEVERNA MAKEDONIJA: Banke u Sjevernoj Makedoniji nisu odstupile od ovog pravila, jer su kao i banke u ostatku Adria regije prošle godine zadovoljno trljale ruke, povećavši dobit za 50 posto. U prva tri kvartala 2023. dobit bankarskog sektora porasla je za gotovo 200 milijuna eura (197 milijuna eura). Tako je 13 banaka u Sjevernoj Makedoniji ostvarilo 66 milijuna eura više dobiti nego u istom razdoblju prošle godine, od čega su samo dvije u prvih devet mjeseci poslovale s negativnim rezultatom.
