Streaming ratovi u regiji: borba za jezik i pretraživanje oceana sadržaja

Rat velikih korporacija američke zabavne industrije za "oči" svijeta konačno je pronašao svoj put i do naših krajeva. Nakon što je pionir streaming videoservisa Netflix već oko 2016. godine osvojio Adria regiju, a Balkan do kraja pandemije uobičajene lokalne izraze zamijenio sveprisutnim anglicizmima kao što su binging, scrolling, i Netflix i chill, prošle godine, na globalnim i lokalnim tržištima, pojavila se nova konkurencija.

Doista, strane korporacije čudnih imena kao što su HBO Max, Disney+, Amazon Prime Video, Apple TV+ i SkyShowtime ne zahtijevaju nikakvo fizičko kretanje osim sjedenja na kauču ili – da se razumijemo – ležanja u krevetu s laptopom, dok se naizgled nepregledno more sadržaja polagano uvlači u naš vidokrug. Jedina je egzistencijalna prijetnja tjeskoba zbog prevelikog izbora sadržaja ili možda svađa s partnerom jer želi gledati Otok ljubavi (engl. Love Island) umjesto serije Černobil (engl. Chernobyl).

No cinizam je preuranjen: borba streaming divova za pozornost publike iz Adria regije nije pretjerano žestoka, sudeći po relativnoj ravnodušnosti globalnih aktera prema specifičnim zahtjevima i potrebama relativno male publike. Ako dodamo još i fragmentaciju nacionalnih jezika u regiji, rezultat nije baš sveobuhvatna optimizacija streaming platformi za jezike u regiji – točnije, neke su platforme bolje od drugih kada je u pitanju ponuda titlova, a razlike postoje i na razini država. Protuteža su domaće streaming platforme, ali balkanska publika želi gledati i Marvelove superjunake na Disney+, serije za mlade Wednesday i Stranger Things na Netflixu ili avanture bogatih izletnika u HBO-ovu hitu Bijeli Lotus (engl. The White Lotus) na HBO Maxu.

Radi se o igri brojeva. Za Netflix, koji ima 230 milijuna pretplatnika u cijelom svijetu, tih je nekoliko stotina tisuća pretplatnika iz ove regije zanemariva brojka. Dakle, glavna bitka i "egzistencijalna prijetnja" zbog "streaming ratova" za zemlje u regiji upravo je briga za očuvanje nacionalnih jezika u javnom prostoru ili u zabavnim sadržajima, iako zasad, uz izuzetak Slovenije, zemlje ne poduzimaju nikakve zakonodavne mjere za reguliranje tog područja.

Ipak, ne treba zanemariti ni prednosti koje donosi prisutnost globalnih platformi jer kulturna razmjena nije samo jednosmjerna. Kako korisnici dobivaju pristup globalno popularnom sadržaju, pružatelji streaming usluga sve više obraćaju pozornost na mogućnosti snimanja svojih sadržaja u regiji, što dodatno omogućuje dodatne prihode za domaću audiovizualnu produkciju, otvara radna mjesta za lokalne filmske profesionalce i potiče turizam. Na području Hrvatske i Srbije, kako smo doznali u regionalnom izvještaju, navedeno ovisi i o relevantnim zakonskim regulativama.

Svaka od pet zemalja u regiji ima svoje specifične izazove u pogledu streaming usluga, no regija je kao cjelina u određenoj mjeri prepuštena na milost i nemilost globalnim industrijskim trendovima, od konsolidacije velikih platformi koje posjeduju veliku količinu sadržaja do sve standardiziranijeg korisničkog iskustva koje privlači našu pozornost.

Tajna streaming divova

U 2023. godini gledatelj videosadržaja u Adria regiji ima gotovo jednak izbor kao i gledatelj u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Uz Netflix, HBO Max i Disney+, u svih pet zemalja, dostupni su Amazon Prime Video i SkyShowtime koji objedinjuju sadržaje američkih pružatelja Peacock, Paramount+ i Showtime, a za filmofile je tu i platforma Mubi koja opslužuje više od 12 milijuna pretplatnika diljem svijeta te nudi veliki izbor umjetničkih filmova. Dok su najveći pružatelji usluga u ostalim regijama prošle godine podigli cijene pretplate, u zemljama Adria regije one su čak i pale.

Globalne streaming platforme nisu najtransparentnije kada je riječ o pružanju informacija o broju pretplatnika, za što svaka platforma ima svoje razloge. Uglavnom, takve informacije smatraju se poslovnim tajnama. Čak je i Netflix, koji u svojim financijskim izvješćima ne izostavlja podatak da ima najviše pretplatnika u svijetu, škrt u pružanju informacija o broju pretplatnika po regijama ili državama. Portal FlixPatrol procjenjuje da ih je u Adria regiji oko 900 tisuća, dok godišnje izvješće za prošlu godinu otkriva da samo Netflix, koji je najpopularniji u regiji Europe, Bliskog istoka i Afrike (engl. Europe, Middle East, Africa – EMEA), ima više od 76 milijuna pretplatnika, odnosno dva i pol milijuna više nego u Sjevernoj Americi, gdje je lani čak i pao broj pretplatnika.

Na globalnoj razini Netflix je za petama – možda iznenađujuće – Amazon Prime Video servisu s oko 220 milijuna pretplatnika, no to je uglavnom zbog činjenice da svi pretplatnici Amazonove Prime usluge imaju pristup platformi. Prema procjeni FlixPatrola, Amazonovu videoplatformu koristi oko 100 tisuća ljudi u Adria regiji, što bi bilo manje od procijenjenog broja pretplatnika drugih dvaju najvećih pružatelja streaming usluga, Disney+ i HBO Max. Sve veću konkurenciju primatu Netflixa predstavlja Disney+ koji je do kraja prošle godine globalnom ekspanzijom prikupio već više od 150 milijuna pretplatnika, a u Adria regiji trebao bi imati oko 125 tisuća pretplatnika, prema podacima FlixPatrola. To nije puno za korporaciju koja je izgubila četiri milijuna pretplatnika samo u Indiji u prvom kvartalu ove godine, kada su izgubili prava na prijenos utakmica kriketa, ali je ipak, za 400 milijuna dolara, uspjela smanjiti gubitke u tom razdoblju. Kako bi Disney spriječio daljnje gubitke pretplatnika u Indiji, omogućeno je besplatno gledanje svjetskog turnira u kriketu putem mobilne aplikacije. Gubitke streaming platforme Walt Disney Company pokriva zaradom od svojih tematskih parkova i vlasništva nad popularnim franšizama.

U međuvremenu, HBO Max, koji sa svojim originalnim serijama gotovo svake godine dominira na dodjelama nagrada, ima oko 76 milijuna pretplatnika diljem svijeta, ako ne računamo sestrinsku platformu Discovery+ koja kod nas nije dostupna. Prema podacima FlixPatrola, HBO Max ima više od 200 tisuća pretplatnika u Adria regiji, što ga svrstava na drugo mjesto.

To rangiranje potvrđuje i naša anketa, s obzirom na to da naši sugovornici u svim zemljama smatraju da su Netflix i HBO Max najpopularnije streaming platforme. U Srbiji, prema riječima Milorada Milovanovića, autora bloga Deda Milorad koji se bavi filmovima i serijama, prednjači HBO Max koji je, bez obzira na dva eura skuplju pretplatu, u prednosti u odnosu na Netflix jer je HBO dio paketa kabelskih i mobilnih operatera SBB, MTS i Yettel, a dio gledatelja tih pružatelja usluga može se besplatno koristiti i uslugom HBO Max. Sličnu ponudu sadržaja u Hrvatskoj ima i operater A1.

Najmisteriozniji je Apple, koji još nije otkrio točan broj globalnih pretplatnika na svojoj Apple TV+ streaming platformi, iako razne agencije procjenjuju da ih ima oko 25 milijuna, a dodatnih 50 milijuna pristupa sadržajima putem promotivnih akcija. Apple i Amazon poprilično su specifični među glavnim pružateljima usluga jer njihov poslovni model nije osmišljen oko platformi za streaming; Prime Video i Apple TV+ tako obavljaju više-manje marketinšku funkciju za druge proizvode ili usluge tvrtki. Apple TV+ u Adria regiji dostupan je samo u Sloveniji.

Lokalna konkurencija ili Balkan uzvraća udarac 

U svim zemljama regije, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, osim globalnih platformi prisutni su i lokalni pružatelji streaming sadržaja koji se oslanjaju na kombinaciju lokalnih jezika, konkurentne cijene i uključenosti u pakete kabelskih operatera. U Sjevernoj Makedoniji tu ulogu ima prva nacionalna streaming platforma Gley. S radom je započela krajem 2021. godine, nudi domaće, regionalne i međunarodne filmove i serije, a razlikuje se od ostalih platformi po tome što je sav sadržaj preveden na makedonski i albanski jezik. Ujedno nudi i najnižu mjesečnu pretplatu u zemlji. U godinu i pol dana Gley je dobio oko 30 tisuća pretplatnika. "Prevođenje na materinski jezik svaki program čini pristupačniji korisnicima, zbog čega smo odlučili uložiti mnogo energije i sredstava u prevođenje i sinkronizaciju svojih programa. To je posebno važno za sadržaje za djecu", kaže Darko Perušeski, generalni direktor tvrtke Gley.

Darko Perušeski | Gley

U Hrvatskoj postoji još više lokalnih ili regionalnih pružatelja usluga jer streaming nudi i RTL televizija uz usluge RTL Play i Play Premium. Prva je besplatna, a druga se plaća i gledatelju ne prikazuje reklame. Ukupan broj registriranih korisnika Playa i Play Premiuma je 1,1 milijun, što ga čini najpopularnijom streaming platformom u Hrvatskoj. Svi sadržaji na platformi dostupni su s hrvatskim titlovima, voditeljima i komentatorima te sinkronizacijom, a gledatelji uz video na zahtjev mogu pratiti i neke TV programe uživo. Streaming pružatelj Moviemix posluje i u Hrvatskoj, a njegova kolekcija uglavnom nudi najnovije blockbustere, oskarovce i bezvremenske klasike. "Ne pokušavamo se natjecati s aplikacijama poput Netflixa. To bi bilo apsurdno s obzirom na trenutačnu procijenjenu vrijednost Netflixa koja je 150 milijardi dolara", poručili su nam iz tvrtke od koje se uskoro očekuje proširenje ponude i na ostale zemlje regije.

Uslugu besplatnog streaminga nudi i nacionalna televizija s HRTi platformom na koju se samo lani prijavilo više od 515 tisuća korisnika, ukupno njih 1,4 milijuna. Prošle godine na platformi je predstavljeno 57 milijuna video i audiosadržaja.

U Sloveniji platforma VOYO djeluje u sklopu televizijske kuće Pro Plus, koja je sa svojih 160 tisuća pretplatnika možda i najpopularniji streaming servis u zemlji, a taj pružatelj usluga ističe i prisutnost sadržaja na slovenskom jeziku, posebice za one najmlađe. Kao globalni igrač VOYO također nudi sadržaj u originalnoj produkciji. "Stvaranje originalnog sadržaja ide ruku pod ruku s potporom slovenske audiovizualne produkcije, a time i svih kreativaca na našem lokalnom području – od mladih do poznatih glumaca, scenarista, producenata", javili su nam iz te streaming platforme. Među najpopularnijim naslovima su serije Ja, chef i Gospod profesor, a VOYO je bio i koproducent regionalne serije Područje bez signala. "Iako je dostupno više od 15 tisuća sati različitih sadržaja, dodaju da korisnici radije gledaju sadržaje proizvedene u Sloveniji, a posebice VOYO originale koje prati 78 posto svih pretplatnika." Usluga VOYO dostupna je i u sklopu pretplate na određene pakete kabelskih operatera Telemacha i A1, no iz tvrtke nam nisu htjeli otkriti koliki broj pretplatnika platformi pristupa putem takvih paketa.

U Bosni i Hercegovini globalne platforme nude najmanju količinu sadržaja, a nerijetko stižu i s višemjesečnim zakašnjenjem, objasnio nam je filmski kritičar Vedran Grahovac, dok domaće streaming platforme nisu ni izbliza tako popularne kao Netflix i HBO.

Grahovac kaže: "To nas i ne treba čuditi s obzirom na to da spomenuti inozemni servisi doista nude aktualne svjetske filmske i serijske sadržaje, a sve to za iznos koji si može priuštiti prosječan građanin Bosne i Hercegovine. Pohvalna je i produkcija domaćih i kvalitetnih serija, a tu posebno mislim na Srbiju u kojoj se serije mogu pratiti putem nekih domaćih kablovskih operatera." U svih pet zemalja regije prisutna je i platforma PickboxNow koja nudi "europske i holivudske produkcije, britanske i skandinavske serije i filmove, kao i blockbustere uglednih svjetskih studija". Slično Moviemixu u Hrvatskoj, PickboxNow u ponudi ima nižu cijenu od globalne konkurencije i svoj lokalni sadržaj.

Bojan Kordalov

Stručnjaci kažu da je ponuda jezičnih verzija sinkronizacije i titlovanja, odnosno kreiranje i produkcija sadržaja na lokalnim jezicima, iznimno važna na regionalnim tržištima. "Dio lokalne i regionalne publike zainteresiran je za povezivanje sadržaja s lokalnim kontekstom, običajima, vicevima, poviješću i slično, što manjim platformama omogućuje i osvajanje tržišta za filmove i serije", objašnjava Bojan Kordalov, makedonski stručnjak za komunikacije, digitalizaciju i digitalnu pismenost. Osim toga, prema njegovim riječima, cjenovna pristupačnost takvih platformi, kao i njihova široka promocija od ključne je važnosti kako bi informacije o toj vrsti ponude doprle do šire javnosti.

Rat s engleskim jezikom 

Svjetski pružatelji usluga sadržaje prilagođavanju svojim sadržajima i lokalnom stanovništvu. U Srbiji, primjerice, od svih prethodnih platformi, HBO Max u SkyShowtimeu nudi sadržaj lokaliziran na srpskom jeziku, a u ponudi su titlovani i sinkronizirani sadržaji, dok Netflix nudi hrvatske titlove. "Kod Netflixa se dogodilo više puta da su neki animirani filmovi imali srpsku sinkronizaciju, a neki kao što su Disney+ i Amazon Prime imaju engleske titlove na više drugih svjetskih jezika", pojašnjava Milovanović.

Jedan od filmova sa srpskim titlovima je i prvi film na srpskom jeziku koji je prikazan na Netflixu – Nečista krv: Greh predaka. Ugovor koju produkcijska kuća ima prema Netflixu omogućuje streaming na području Srednje i Istočne Europe te Turske, potvrdili su za Bloomberg Adriju u produkcijskoj kući This and That Productions.

Od jezika u regiji, Netflix nudi titlove samo na hrvatskom. Počevši od 12. studenog 2020. godine, svi animirani filmovi imaju titlove, no samo je nekoliko naslova sinkronizirano. Otad je i korisničko sučelje na hrvatskom jeziku. "Vrlo smo sretni što, gotovo pet godina nakon uvođenja usluge na engleskom jeziku, našim korisnicima u Hrvatskoj možemo predstaviti potpuno lokaliziranu uslugu", priopćili su iz Netflixa.

HBO Max i SkyShowtime nude sadržaj na slovenskom i hrvatskom jeziku, dok Disney+ ne nudi sadržaj na lokalnim jezicima, iako je njihov sadržaj uglavnom utemeljen na popularnim franšizama za mlade kao što su Star Wars, Marvelovi filmovi i serije te animirani filmovi studija Pixar. Slovenski titlovi ili korisničko sučelje nisu dostupni ni na Netflixu koji je najduže prisutan u ovoj regiji. 

S izuzetkom Slovenije, zemlje u regiji nemaju zakonske okvire kojima bi globalne pružatelje videostreaming usluga mogle prisiliti na lokalizaciju sadržaja. U Sloveniji također postoji određena neorganiziranost jer nije sasvim jasno odnosi li se zakon i na platforme poput Netlifxa, koje uglavnom nisu registrirane u zemlji. Drugi stavak članka 20. Zakona o javnoj uporabi slovenskog jezika glasi: "U elektroničkim komunikacijskim i upravljačkim uređajima mora biti omogućen izbor slovenskog jezika i slovenska abeceda." Dok neki smatraju da već spomenuti članak nudi dovoljno temelja da bi usluge streaminga mogle zahtijevati izradu slovenskog korisničkog sučelja i slovenske titlove, država zasad ne provodi taj članak Zakona. U pripremi je izmjena Zakona koja bi uključivala i streaming platforme.

Prema mišljenju Kozme Ahačiča, voditelja Instituta za slovenski jezik Frana Ramovša koji djeluje u okviru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU), zamke jezičnih opcija na tim platformama zahtijevaju veliku pozornost, jer čitanje titlova jedan je od naših temeljnih dodira s književnim materinskim jezikom. "Na taj način godišnje kao da pročitamo čak 17 knjiga tekstova", kaže nam Kozmo Ahačič.

Kozma Ahačič | STA

Ne bude li slovenski jezik uključen u slovenske zabavne sadržaje, obrazovni će sustav morati nadoknaditi nedostatak, ali to može značiti i više problema s podukom slovenskog jezika i svakodnevnom komunikacijom. Pritom ističe da gledanje filma na izvornom jeziku u svrhu jačanja znanja stranog jezika nije problematično. "Mogućnost izbora je, dakako, važna", objašnjava Ahačič. "Ono što trenutačno uzimamo zdravo za gotovo, a to je svakodnevni kontakt s književnim slovenskim jezikom, moglo bi se brzo početi urušavati očekivanim povećanjem streaming usluga ako ne budemo vodili računa o prisutnosti slovenskog jezika." Jezikoslovac dodaje da će biti potrebno brzo reagirati jer korisnici nerado mijenjaju, odnosno neće mijenjati svoje postavke aplikacije i jezik nakon što se naviknu na gledanje na izvornom engleskom jeziku ili u izvorniku s dodanim engleskim titlovima.

Prema njegovu mišljenju, potreban je i neslužbeni i službeni pritisak na pružatelje usluga kako bi se to područje uredilo, a ohrabruje činjenica da su korisnici više naklonjeni pružateljima usluga koji nude lokalizirani sadržaj. Drugi korak bio bi zakonska regulativa na nacionalnoj razini, "a istinski učinkovito rješenje naći će se tek na razini Europske unije (EU). Time se ne može deklarativno podržavati višejezičnost, a istodobno zatvarati oči pred trendovima koji će je dugoročno uništiti", kaže Ahačič.

Manjim izborom brže bi našli odgovarajuće sadržaje 

Dolaskom globalnih streaming usluga i porastom domaće konkurencije, Adria regija može se nadati bržem razvoju vlastite audiovizualne produkcije, potencijalu veće izloženosti globalnoj publici, konkurentnim cijenama usluga, gospodarskom rastu i eventualno većem priljevu turista. Pritom se mora brinuti i za očuvanje vlastitih kulturnih znamenitosti, pri čemu su nacionalni jezici najviše u nemilosti sveprisutnog engleskog jezika. No sve navedeno neće biti toliko važno ako zaspimo prije nego što se uopće uspijemo odlučiti što gledati na Netflixu. Neminovno, mi korisnici tih platformi izloženi smo moru sadržaja sa svih strana svijeta, a ni višetjedni štrajk scenarista u Hollywoodu nije osjetno spustio razinu tog mora. Prošli su dani kada su naši roditelji mijenjali pet programa na televiziji i svake večeri gledali vijesti, a zatim prebacivali između nogometne utakmice i igranog filma.

"Budući da video više nije linearan, postao je bliži online spojevima, pretragama nekretnina ili oglasima za posao. U svim slučajevima izbor je uvijek praktički neograničen, ali idealnog rezultata nikada nema. Takva široka paleta mogućnosti nosi sa sobom nekoliko problema – zbog količine se često teško orijentirati, zbog vrlo sličnog sadržaja teško se odlučiti, trivijalne razlike postaju vrlo važne, a tolerancija korisnika vrlo je niska, jer se tako lako mijenja", rezimira suvremenu dilemu potrošačkog iskustva direktor u reklamnoj agenciji Pristop Benjamin Rančič.

Prema Rančičevu mišljenju, duh vremena u području videosadržaja nisu najbolje utjelovile platforme za streaming videa na zahtjev (engl. Streaming Video on Demand – SVOD) kao što su Netflix i Disney+ koje suvremenog gledatelja suočavaju s ogromnom količinom sadržaja, čak i ako je podijeljen u kategorije, ali to je uspjelo društvenim mrežama poput TikToka. Time je riješena dilema beskonačnog sadržaja. Budući da uvijek vidite samo jedan video, olakšano je ili otklonjeno razmišljanje o izboru s obzirom na to da nema kategorizacije, a ujedno je spriječena netrpeljivost prema kratkim formatima jer možemo jednostavno preskočiti svaki video koji nam se ne sviđa. TikTok pokazuje da s manjom količinom sadržaja i izborom možemo pronaći bolje podudaranje sadržaja za pojedinog korisnika, čak i ako to podudaranje nije idealno.

Važnu ulogu ovdje imaju algoritmi za personalizaciju koji sugeriraju sljedeće sadržaje na temelju dotadašnjeg ponašanja korisnika, čime se zaobilazi izazov streaming servisa, gdje gledatelj mora odlučiti što će gledati. Naravno, nije slučajnost da TikTok raste takvom brzinom i da su model kratkih videa koje sugerira algoritam vrlo brzo preuzeli njegovi glavni konkurenti, od Facebooka do YouTubea. 

U međuvremenu se područje streaming usluga diversificiralo do te mjere da Netflix više nije neprikosnoveni kralj zbog sadržaja koji se seli na platforme specijalizirane za lokalni sadržaj, odabrane filmove, sport i drugo, a stvaraju se sve uže niše. "U budućnosti očekujem promjenu pružatelja streaming usluga dok korisnici ne pronađu svoju nišu (ili više njih) – u pojedinim jezicima, temama, vrstama sadržaja i slično", smatra Rančič.

Dok jezikoslovce brine kakav bi utjecaj poplava sadržaja na engleskom jeziku mogla imati na mlade i njihovo poznavanje materinskog jezika, Rančič razmišlja o konzumaciji sadržaja tijekom vremena i o utjecaju tih promjena na društvo – od roditelja koji su mijenjali tri programa, novina i fiksnih telefona, njegove vlastite generacije koja je odrastala uz uvijek dostupne, ali sadržajno ne baš fleksibilne crtiće na Cartoon Networku do današnje generacije mladih ljudi koji s pametnim telefonom u ruci nemaju više kašnjenja u protoku informacija i sadržaja.

"Djeca danas odrastaju uz streaming platforme na kojima mogu gledati bilo koji crtić u bilo kojem trenutku. Uz online chatove i dijeljenje lokacije potpuno su ažurni u vremenu i prostoru. Bit će zanimljivo vidjeti kakav svijet očekuju i stvaraju", zaključuje. 

Regija u filmovima i serijama: od Đerdapa do Jadrana

Iako neki svjetski pružatelji streaming sadržaja još nisu prihvatili privrženost domaće publike lokalnom jeziku, nipošto nisu zaobišli ljepotu naših krajeva. Posljednjih godina velike kuće, uključujući Netflix i HBO, često biraju Adria regiju za svoje lokacije snimanja, a taj je trend nenamjerno pokrenuo – ili barem ubrzao – kulturni fenomen HBO-ove Igre prijestolja, gdje je glavni grad Westeros u kojemu se nalazi Kraljev grudobran sniman u Dubrovniku. Sredinom rujna 2022. godine obalno ljetovalište postalo je poprište nove sezone Netflixove serije Vikinzi: Valhalla u kojoj će glumiti i hrvatski glumac Goran Višnjić. Za snimanje ove serije, kao i Igre prijestolja zadužena je hrvatska produkcijska kuća Embassy Films.

Igra prijestolja, Dubrovnik | HBO

Upravo je Hrvatska najuspješnija u plasiranju svojih prirodnih bogatstava stranim produkcijskim kućama. Uz spomenutu seriju, u Hrvatskoj su snimani i filmovi Robin Hood, Mamma Mia te komedija Nepodnošljiva težina masovnog talenta (engl. The Unbearable Weight of Massive Talent) s Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi. Prošle je godine u okviru programa promocije inozemne produkcije pod nazivom "Snimanje u Hrvatskoj" snimljeno 14 projekata koji su ostvarili potrošnju veću od 45 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Program omogućuje povrat 25 posto ukupnih opravdanih troškova snimanja.

Velik interes za snimanje u Hrvatskoj nastavlja se i u 2023. godini. Očekuje se da će ova godina oboriti sve rekorde otkako se provodi program poticaja. U tijeku je snimanje njemačkih TV filmova Der Kroatien Krimi, finske serije Ride Out i serije FBI International. Narednih dana počinje snimanje češke serije Na valovima Jadrana i britanske serije SAS, a u tijeku su i pripreme za snimanje treće sezone serije Hotel Portofino.

Uključivanjem domaćih producentskih kuća, glumaca, statista, kostimografa, šminkera i filmske ekipe tijekom boravka u zemlji, te predstavljanjem atraktivnih prirodnih i kulturnih znamenitosti u filmovima i serijama, država jača i taj filmski turizam koji bi, unatoč razvoju turizma u Hrvatskoj u narednim godinama, mogao dati značajan doprinos razvoju tog sektora, smatraju u HAVC-u. 

Winnetou, Velebit | Hina

Privlačenje stranih produkcijskih kuća, uključujući i streaming platforme događa se i u Srbiji, osobito u glavnom gradu. Prema podacima Srpske filmske asocijacije (SFA), prošle godine u Srbiji je snimljeno oko sedam stranih televizijskih serija i nekoliko filmova, a broj različitih animiranih sadržaja koji su u cijelosti ili djelomično proizvedeni u Srbiji u prošloj godini premašuje 200, iako točni podaci još nisu dostupni.

Nasljeđe, Dubrovnik | HBO

"Kada govorimo o animiranim filmovima, rad domaćeg studija Crater na Marvelovoj seriji Vitez mjeseca (engl. Moon Knight) svakako je vrlo važan", izjavila je za Bloomberg Adriju Tanja Mitić iz SFA-e. "U Srbiji radi više od deset studija za vizualne efekte koji su toliko zauzeti da im često nedostaje ljudi za rad na projektima, ne samo filmskim." Prije toga pažnju javnosti privukli su film Minimata koji je u Srbiji snimao Johnny Depp, te nastavak filma Knives Out s Danielom Craigom u glavnoj ulozi, koji je nedavno bio najgledaniji film na Netflixu.

Minamata, Johnny Deep, Srbija

Po mišljenju analitičara Bloomberg Adrije, zbog poreznih poticaja, povoljne cijene rada, dostupnosti opreme i atraktivnih lokacija, Beograd je postao važno središte snimanja televizijskih serija. "Proračun se iz godine u godinu povećava i ove godine iznosi gotovo dvije milijarde dinara (oko 17 milijuna eura), a sustav dodjele poticaja i postupak prijave projekata isti je kao i prethodnih godina", objašnjava Mitić.

Poticaji su jednaki za inozemne i domaće produkcije, odnosno pokrivaju 25 posto prihvatljivih troškova produkcije u Srbiji, te 30 posto prihvatljivih troškova za projekte za koje proračun u Srbiji iznosi najmanje pet milijuna eura. Analiza koju je za SFA napravio Ekonomski fakultet u Beogradu pokazuje da na svaki euro poticaja za inozemnu proizvodnju država privuče 4,5 eura prihoda, a 0,4 eura se izravno vraća u proračun Srbije plaćanjem poreza na dodanu vrijednost (PDV). Za ostale poreze i doprinose u 2020. i 2021. godini samo temeljem PDV-a, poreza na doprinose i godišnjeg poreza na dobit, strane produkcije uplatile su 12,5 milijuna eura u proračun Republike Srbije. I ne samo to – tijekom analiziranog razdoblja ostvarili su 14.878 noćenja i uplatom troškova smještaja i pripadajućih boravišnih pristojbi samo su turizmu ostvarili doprinos od 1,3 milijuna eura.

Sumrak templara, Dubrovnik | Hina

I Hrvatska i Srbija u svojoj ponudi naglasak stavljaju na kulturnu raznolikost, arhitekturu i lokacije. To produkcijama omogućuje uštedu jer na jednom mjestu mogu snimati više različitih svjetskih lokacija, objašnjavaju sugovornici iz filmskih središta obiju zemalja.

Cannary Black, Zagreb | Hina

Posljednjih godina sustav poticaja inozemnim produkcijama, što se isplatilo u Hrvatskoj i Srbiji, nastoji slijediti i Slovenija, koja je 2017. prvi put uvela potpore, ali u prvim godinama to nije privuklo velike produkcijske kuće. Uslijedila je pandemija, no u posljednje dvije godine interes se ipak pojačao. Prošle godine, kada je Netflix u Piranu snimao film Naš čovjek iz Jerseya (engl. Our Man From Jersey) s Markom Wahlbergom i Halle Berry u glavnim ulogama, u Sloveniji je ostvareno više od 11 milijuna eura prihoda od inozemnih produkcijskih kuća, na temelju čega je isplaćeno ukupno 2,7 milijuna eura novčanih prihoda, priopćili su nam iz Slovenskog filmskog centra (SFC). 

Naš čovjek iz Jerseya, Piran, Slovenija | STA

Prisutnost inozemnih produkcijskih timova i njihovo poticanje kroz potpore ima brojne pozitivne posljedice za razvoj domaće filmske industrije, objasnila je ravnateljica SFC-a Nataša Bučar. Osim izravnih gospodarskih učinaka i trajnijeg utjecaja na turistički sektor, inozemni timovi donose nova znanja i nova radna mjesta za filmske djelatnike, čime pomažu u poticanju razvoja filmske infrastrukture. "Zbog mnogobrojnih mogućnosti koje ta mjera nudi, SFC će s akterima iz gospodarstva, turizma i lokalnih zajednica nastojati oblikovati zasebnu strategiju za privlačenje stranih filmskih ekipa u Sloveniju", kaže nam Bučar, dodajući da će s većim interesom biti potrebno proširiti i djelovanje filmske komisije, kako kadrovski tako i financijski. Cilj uključivanja izvanproračunskih sredstava u nacionalnu produkciju, odnosno svih aktera, uključujući i inozemne pružatelje streaming usluga koje doprinose slovenskom audiovizualnom sektoru, još uvijek nije ostvaren. "Za razliku od nas, mnogi su glumci u Hrvatskoj prije nekoliko godina bili dužni uplaćivati novčane doprinose u proračun Hrvatskog filmskog centra. Centar je prošle godine i zakonski utvrdio obvezu inozemnih streaming kanala, koji dva posto svojih prihoda u Hrvatskoj moraju izdvajati za jačanje financiranja filmova u produkciji HAVC-a", rekla je Bučar.

Narnia, Bovec, Slovenija | STA

Neki filmovi snimljeni u Bosni i Hercegovini dostupni su i na streaming platformama. Primjerice, na Netflixu možemo pronaći filmove Dobrodošli u Sarajevo (engl. Welcome to Sarajevo) i Twice Born (tal. Venuto al mondo). U potonjem u glavnoj ulozi glumi Penelope Cruz, a dio filma sniman je u Sarajevu. U međuvremenu, na Amazon Prime Videu našao se film Halimin put u bosanskohercegovačko-hrvatsko-slovenskoj koprodukciji, čija se radnja odvija u BiH nakon rata 1990-ih.

Vikinzi: Valhalla, Dubrovnik | Netflix

U pripremi priloga sudjelovale su Danijela Polonijo (Hrvatska), Hana Stevović (Srbija), Nejra Džaferagić (Bosna i Hercegovina) i Mirjana Joveska (Sjeverna Makedonija).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar