Na kraju prve dionice crnogorske autoceste, ispod planine Bjelasice, godinu dana nakon otvaranja cvjeta turizam, a stanovi se prodaju po cijenama sličnim onima u glavnim gradovima regije. Crnogorci su vjerojatno postavili rekord na Balkanu za najskuplji izgrađeni kilometar autoceste - 20 milijuna po kilometru. A na početku izgradnje financijski su podaci proglašeni tajnima.
Podgorica, Crna Gora – Negdje na samom početku izgradnje prve dionice autoceste kroz Crnu Goru duge 41 kilometar, od mjesta Smokovac kod Podgorice do Mateševa kod Kolašina, u raspravi crnogorskog palamenta nastala je krilatica da najveći infrastrukturni projekt u povijesti Crne Gore (teza vlade) zapravo vodi "iz ničega u ništa". Doskočica oporbe brzo je postala viralna. U to vrijeme – s razlogom.
Iz informacija obavijenih velom tajne koje su pratile veći dio izgradnje autoceste, isplivalo je tada nekoliko činjenica koje su išle u prilog simpatičnoj šali.
Prvo se, među ostalim, pokazalo da glavni projekt vrijedan preko 800 milijuna eura ne uključuje izgradnju pristupne petlje kod Podgorice. Dakle, početak ceste bio je na livadi, a drugo, završetak prve dionice bio je planiran u Mateševu, gotovo na livadi, jer je do najbližeg grada Kolašina vodila regionalna cesta s jednom trakom, vrlo loše konfiguracije i u istom stanju.
Dakle, zaista – "iz ničega u ništa".
Sedam godina kasnije
Unatoč svemu, s tri godine zakašnjenja, na Dan državnosti Crne Gore, 13. srpnja 2022. godine, službeno je puštena u promet prva dionica ceste koja nosi ime crnogorske princeze Ksenije – prve vozačice u Crnoj Gori, a možda i na Balkanu.
Koliko je izgradnja bila složena, govori podatak da više od 60 posto trase čine mostovi i tuneli, a većina od preostalih 40 posto izgrađena je u usjecima ili na nasipima. Cesta ima 39 mostova i 36 kilometara tunela u oba smjera, što je za trećinu više od broja tunela koje je Crna Gora dosad imala. Dionica je duga 41 kilometar, počinje na 69 metara nadmorske visine, a najviša je točka na 1160 metara. Jedan od najvažnijih objekata na trasi je most Moračica kod Podgorice, dug gotovo kilometar i visok oko 200 metara. Prema mišljenju stručnjaka, najbliža slična konfiguracija terena kroz koji je probijena cesta nalazi se u Alpama.
Pri donošenju odluke o početku izgradnje autoceste, namjera crnogorske Vlade bila je poboljšanje sigurnosti u prometu, jer je jedina veza sa sjeveroistokom zemlje bila cesta kroz kanjon Morače, koja je, prema statistici, u 50 godina odnijela više od 1000 života. U prosjeku 20 godišnje. Druga premisa bila je da će cesta značajno poboljšati povezanost sasjeverom zemlje i pomoći u njegovu razvoju, prije svega u smislu turističkog potencijala. I treće, ne manje važno, činjenica je da će Crna Gora, povezivanjem autocestom preko Srbije, dobiti pristup europskim koridorima i dobru logistiku za luku Bar.
Ona najvažnija je u potpunosti ostvarena. Za deset mjeseci, koliko je autocesta u funkciji, ni na njoj, ali ni na cesti kroz kanjon Morače nije se dogodila nijedna prometna nesreća sa smrtnim ishodom. Zadnji je put tako nešto zabilježeno prije nego što su obje ceste uopće postojale.
No ostat će zabilježeni primjeri prvog susreta crnogorskih vozača sa sustavom autoceste. Najdrastičniji je primjer vozača koji je vozio u suprotnom smjeru punih šest kilometara, što je, srećom, završilo samo kaznenom prijavom. Tu su i pauza za pušenje u tunelu, snimanje selfieja i doručak – sve u traci za sporu vožnju. Poseban je slučaj vozača koji je na svom vozilu prevozio kauč, da bi se na kraju zaustavio na trećoj traci i zaspao na kauču, na automobilu.
Puštanje autoceste u promet otkrilo je i stanje voznog parka u Crnoj Gori. U prvih pet dana rada autoceste, vatrogasci su pet puta gasili zapaljena vozila, a sljedećih mjeseci zabilježeno je još takvih slučajeva.
Za očekivati je da sljedeće dionice neće imati takva vatrena krštenja jer je teren na kojem se planira izgradnja znatno povoljniji od onog kojim je prolazila prva dionica.
Bloomberg Businessweek Adria
Za drugu dionicu još 500 milijuna
Sljedeća dionica, duga 22 kilometra, čiji se početak izgradnje očekuje sljedeće godine, vodit će od Mateševa do Andrijevice. Prema dostupnim podacima, izgradnja bi trebala stajati oko 500 milijuna eura, a očekuje se da će 40 posto
bespovratnih sredstava osigurati Europska komisija. Da bi cesta bila u potpunosti završena, potrebno je izgraditi još dvije dionice – povezati Andrijevicu s Boljarima na granici sa Srbijom i u drugom smjeru, povezati Podgoricu s morem.
Kada će Crnogorci moći za nekoliko sati stići s jednog kraja države na drugi, nezahvalno je prognozirati. No može se ustvrditi da je autocesta opravdala očekivanja, ali i donijela neočekivano.
Nitko nije mogao ni pretpostaviti koliki će učinak imati puštanje u promet prve dionice u Kolašinu, gradu pod Bjelasicom, čiji se izuzetni potencijal za razvoj zimskog turizma desetljećima iskorištavao tek na kapaljku. Naime, zbog nadmorske visine Kolašina (954 metra), grad je poznat i kao zračno lječilište. Općini pripada i dio Nacionalnog parka Biogradska gora, jedinstvenog prašumskog rezervata koji je dom brojnim endemskim vrstama flore i faune uz jedno od najljepših crnogorskih jezera, Biogradsko jezero.
"Ovih dana, u zgradi koja se nalazi na 500 metara od centra Kolašina prodan je stan po cijeni od 2.500 eura po kvadratu, što je rekordna cijena dosad. U tijeku je izgradnja nekoliko objekata i mislim da cijene neće biti niže", kaže Veljo Jovanović, suvlasnik agencije Monte Fides. Gotovo nevjerojatno, ako se uzme u obzir da je prosječna cijena kvadrata novogradnje u Podgorici, prema podacima Montstata iz veljače ove godine, oko 1.500 eura.
Jovanović predviđa da bi cijena kvadrata do kraja godine mogla doseći 3.000 eura, između ostalog i zato što je općinska uprava povećala iznos komunalnog opremanja zgrada s 30 na 150 eura po kvadratu.
"Trenutačno je malo stanova za prodaju na tržištu. Investitori još ne reklamiraju završene stanove očekujući rast cijena. U blizini skijališnog centra na Bjelasici, u apartmanskim hotelima u izgradnji moguće je kupiti stan po cijenama koje se trenutačno kreću između 4.000 i 5.000 eura", kaže Jovanović.
Cijena parcela u gradu iznosi između 300 i 400 eura po četvornom metru, no problem je što ih više i nema u prodaji. Samo u naselju Breza, gdje se trenutačno grade dva superluksuzna hotela i jedna stambena zgrada, moguće je naći još nekoliko parcela po cijeni od 400 eura po kvadratu, tvrdi Jovanović.
"Od stranaca, među kupcima dominiraju Rusi i Turci, ali je najveći broj domaćih investitora. Gotovo i ne postoji ozbiljnija crnogorska kompanija koja već nije kupila zemljište u Kolašinu, i to zemljište za ozbiljniju gradnju", kaže Jovanović.
U Kolašinu se trenutačno gradi desetak novih hotela i isto toliko stambenih zgrada. Zanimljivo je i to da su cijene nekretnina do 2015. godine, na početku izgradnje autoceste, bile upola manje i da su se uglavnom prodavala zemljišta za vikendice i stanovi u nekoliko starih zgrada u strogom centru, jer novih stambenih zgrada nije ni bilo.
Međutim, ovo nije prva ekspanzija investicija koja je pogodila Kolašin. Još od 2007. i čuvene invazije ruskih investitora Kolašin je bio jedna od regija u kojoj se značajno kupovalo. Cijena kvadrata zemljišta dostizala je tada nevjerojatnih 200 eura.
Kupljena su brojna zemljišta i imanja, ali se gradilo tek na svakom desetom. Često se događalo da se nakon kupovine vlasnici nikada više nisu pojavili na svojim posjedima. Ali ih je zato potpuno realno očekivati ovih dana.
Bloomberg Businessweek Adria
Kamo s gostima
"Autocesta za Kolašin znači preporod", kaže Nebojša Tomović, vlasnik pizzerije Capri i lounge bara Montana u Kolašinu. "Međutim, sve se dogodilo tako iznenada da su svi ostali zatečeni. Kao da se sve ove godine cesta gradila negdje drugdje i za nekog drugog, pa tek sada kreće rekonstrukcija ceste Mateševo–Kolašin, pred sâm početak ljetne sezone, što može biti veliki problem. Osim toga, Kolašin nema dovoljan broj parkirnih mjesta za vozila koja pristižu, a ove godine sve upućuje na to da nećemo imati ni dovoljno smještajnih kapaciteta", tvrdi Tomović.
Otvaranje autoceste, kojom je u deset mjeseci prošlo više od milijun vozila, dovelo je ogroman broj gostiju u Kolašin, koji infrastrukturno nije spreman za sve što se događa.
"Za Kolašin se govorilo da je svaka druga kuća kafić. Iako imamo mnogo ugostiteljskih objekata, ono što se dogodilo prošle godine, nako otvaranja autoceste, premašilo je sva očekivanja. I da imamo tisuću mjesta, sva bi bila popunjena. Ljudi su čekali u redu za stol ili su uzimali piće i hranu i śedili na pločnicima ispred lokala", kaže Tomović.
Neočekivana navala gostiju otvorila je nekoliko regionalno aktualnih tema.
"Tijekom prijašnjih desetljeća iz Kolašina je odlazio tko god je mogao. Ostala su umirovljenička kućanstva, ljudi koji više nisu sposobni za rad. Došli smo u situaciju da se ugostitelji natječu za dobre kuhare, čije plaće iznose i do 2.000 eura, ali ih je, unatoč tome, teško zadržati na poslu", kaže Tomović.
Samo deset mjeseci bilo je dovoljno da se vidi kakve je promjene autocesta donijela Kolašinu.
"Ove godine snijeg je pao tek u drugoj polovici siječnja, a imali smo dvostruko više pośetitelja nego cijele sezone prošle godine, kada cesta nije bila u funkciji", kaže Tomović.
"No ono što se nije promijenilo jest poljoprivreda. Ona je potpuno zamrla, nitko i ne pokušava obrađivati zemlju. Sada je svima prioritet seoski turizam, gdje god mogu grade bungalove, otvaraju nove smještaje", kaže Slobo Vešović, vlasnik ribnjaka i nadaleko poznatog restorana Ribnjak na Veruši, izletištu nedaleko od Mateševa.
Bloomberg Businessweek Adria
Kaže da se u posljednjih deset mjeseci broj posjetitelja povećao barem za trećinu, a znatno je veći broj stranih gostiju.
Bloomberg Businessweek Adria
Ugovori, kredit i posljedice
Nakon otvorenja autoceste, uz nedostatke, ali i očiglednu korist, politička prepucavanja na temu autoceste odjednom su utihnula. I to do te mjere da su ljutiti politički protivnici, kohabitacijski predsjednik i premijer, Milo Đukanović i Dritan Abazović, zajedno pritisnuli gumb koji je pokrenuo vatromet tog povijesnog 13. srpnja prošle godine. Koliki je to kuriozitet, ne treba posebno objašnjavati.
Čini se da je splasnuo i interes nevladinog sektora koji je bio angažiran na praćenju projekta, iako se očekivalo da će se veo tajne s početka teksta konačno podići promjenom vlasti prije dvije i pol godine.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podsjeća da je Ministarstvo prometa na samom početku izgradnje proglasilo tajnim podatke koji se odnose na upravne akte, financije, planove i programe, podatke o kontroli provedbe projekata i sporovima, kao i na tehničku dokumentaciju i druge akte vezane uz uvoz materijala i opreme te poreze na dohodak i socijalno osiguranje radnika iz inozemstva.
"Javnost još uvijek nema potpune informacije o tome oko čega se vode sporovi s izvođačem radova, tko je kriv za propuste u izgradnji i projektiranju – odnosno za zaboravljeni čvor Smokovac, te radove na izgradnji vodovodne i elektroenergetske infrastrukture. Također, nema podataka o korištenju subvencija, pa postoji sumnja da su zloupotrebljavane na domaćem tržištu", kaže istraživač u istraživačkom centru MANS Lazar Grdinić.
"Nakon završetka projekta MANS je uspio doći do nekih informacija, ali to još uvijek nije dovoljno da bi se dobila jasnija slika o tijeku novca i korištenju subvencija", kaže Grdinić i dodaje: "Građani iz čijih će se sredstava otplaćivati kredit i dalje ne znaju koliki je bio konačni trošak izgradnje autoceste i hoće li netko snositi odgovornost za višegodišnje kašnjenje i značajnu štetu za okoliš."
Vasilije Kostić, ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, smatra da u slučaju velikih infrastrukturnih objekata postoje brojni nematerijalni čimbenici koji se ne mogu kvantificirati zbog utjecaja na društveno-gospodarski, kulturni i demografski aspekt jednog dijela društva ili društva u cjelini.
"Pogotovo zato što je cost-benefit analiza uvijek ograničena na jedno razdoblje, a ovakve ceste, čak i znatno lošije kvalitete, mogu trajati stoljećima. Naravno, u gospodarstvu se uvijek postavlja pitanje investicijskih prioriteta, ali to su
osnovne investicije i bez njih se ne može govoriti o nekom obliku intenzivnijeg razvoja. Infrastruktura je osnova i ona pokazuje da je autocesta, pa i ova kratka dionica, od velikog značaja za Crnu Goru."
Kritičari načina na koji je realizirana izgradnja prve dionice autoceste često navode da ona može značajno utjecati na ekonomsku budućnost Crne Gore.
"Položaj Crne Gore u ekonomskom smislu bitno je drukčiji u odnosu na vrijeme kada se ugovarao kompletan posao. Nakon počeka, pretprošle godine, krenuli smo s otplatom kredita i zasad ne vidim gdje bi se mogli pojaviti problemi. No ako se pažljivo pročita ugovor o povlaštenom kreditu koji smo sklopili s kineskom EXIM bankom, postaje jasnije zašto je kineski kredit bio, uvjetno rečeno, povoljniji od onoga što su nudile zapadne financijske institucije. Uzimanjem takvog kredita Crna Gora ne samo da se izložila valutnom riziku jer je kredit u američkim dolarima (što je kasnije sanirano hedgingom), već se i odrekla mogućnosti da bude predmetom sudskih sporova i arbitraža ako do njih dođe iz bilo kojeg razloga. Osim toga, dužnički odnos prema Kini uvijek će utjecati na donošenje odluka o novim razvojnim projektima gdje se kineske tvrtke i banke pojavljuju kao zainteresirane strane", kaže Grdinić.
Profesor doktor Kostić smatra da ta vrsta opasnosti postoji kod svakog kredita.
"Problem duga nije u njegovu porijeklu, nego u njegovu odnosu s bruto domaćim proizvodom, i taj relativni odnos govori o stupnju vaše ugroženosti. Crna Gora je tada uzela kineski kredit, ne zato što je Kina naklonjena Crnoj Gori, već zato što su zapadne institucije tražile više nego dvostruko veću kamatu za isti kredit. Teorijski je dokazana činjenica da sve zadužene zemlje na ovaj ili onaj način trpe politički utjecaj na temelju nedostajućih sredstava, a to je neizbježno bez obzira na to odakle taj kredit dolazio. Ali najbolja brana takvoj vrsti utjecaja s bilo koje strane je ono što sam rekao – relativni omjer bruto domaćeg proizvoda i inozemnog duga." Ukupan državni dug na kraju 2021. godine, navodi se u priopćenju Vlade Republike Crne Gore, iznosio je 83,27 posto bez depozita, odnosno 73 posto uključujući depozite.
Međutim, stručnjaci se slažu da je u sadašnjim okolnostima situacija vrlo složen.
"S obzirom na to da država tek sada obnavlja regionalnu cestu od Mateševa do Kolašina, i to za višemilijunski iznos, ali i da se rok za početak izgradnje sljedeće dionice prema śeveru stalno pomiče, može se reći da je perspektiva neizvjesna. Međutim, 40 kilometara papreno plaćene autoceste sigurno je poboljšalo sigurnost prometa, ali i turističku ponudu Crne Gore. No bez nastavka izgradnje i završetka ceste, prevladat će negativne strane", zaključuje Lazar Grdinić iz MANS-a.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić podsjeća na činjenicu da je Crna Gora visoko zadužena država. "Trenutačno više od 70 posto našeg bruto društvenog proizvoda odlazi na zaduživanje i s tog aspekta Crna Gora ima sve uvjete da bude zabrinuta. Ali ne zbog političkog utjecaja, već zabrinuta za svoju ekonomsku budućnost."
.webp){kind=icon}
