Trenutačno u Adria regiji postoji 41 vjetroelektrana ukupne snage 1,6 gigavata. Daleko najveći broj ih je u Hrvatskoj. Najavljeno je mnogo novih projekata, ali svima je zajedničko jedno – birokratska glavobolja.
Premda je zelena tranzicija već neko vrijeme predmet fokusa stručnjaka i ulagača u energetskom sektoru, jasno je da je donedavna dinamika prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore nedovoljno brza. Područje Balkana, to već znamo, u pravilu zaostaje za trendovima u razvijenijim dijelovima svijeta, pa je i svijest o potencijalu koji regija ima u obnovljivim izvorima sazrijevala relativno sporo. Naravno, pitanje je i financijskog potencijala kojega zemlje u Adria regiji same nikad nemaju dovoljno, pa promjene u velikoj mjeri gura strani kapital.
Kako se to odražava na sektor vjetroelektrana koje su obično zahtjevnije ulaganje od, recimo, solarnih panela?
Nije loše istaknuti da su kineski investitori, koji poslovično nikad ne ulažu na sitno, uključeni u projekte koji bi trebali rezultirati dosad najvećim vjetroelektranama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U Srbiji će se graditi vjetroelektrana, snage čak 300 megavata, u koju je uključena tvrtka PowerChina.
Tvrtka Norinco uložila je 230 milijuna eura u vjetropark Senj u Hrvatskoj, snage 156 megavata, koji je trenutačno u probnom pogonu. Ukratko, u Adria regiji očit je interes ulagača za vjetroelektrane, ali tu su i mukotrpne birokratske zapreke s dugotrajnim procedurama za ishođenje potrebnih dozvola.
Hrvatska
Krajem ožujka, prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u Hrvatskoj je u funkciji bilo 25 vjetroelektrana ukupne snage 834,15 megavata. U probnom pogonu bila je jedna vjetroelektrana snage 156 megavata, što znači da je ukupno u pogonu gotovo jedan gigavat kapaciteta na vjetar. Istodobno, u prva tri mjeseca ove godine vjetar je podmirio 13 posto potražnje za električnom energijom, navode podaci udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatska.
Iz iste udruge navode da se trenutačno u različitim fazama razvoja nalazi veći broj projekata vjetroelektrana ukupne snage 1760 megavata za koje se nastoje ishoditi različite vrste potrebnih dozvola. Jedna od takvih dozvola je takozvano energetsko odobrenje koje izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i koje je nužna podloga da bi se mogle ishoditi sve druge dozvole poput lokacijske ili građevinske.
Kako su nova energetska odobrenja vezana za novi Zakon o tržištu električne energije s kraja 2021. godine, u posljednje vrijeme došlo je do zastoja u izgradnji novih vjetroelektrana jer se čekaju podzakonski propisi koji bi definirali jasne kriterije za izdavanje energetskog odobrenja, kao i cijenu priključka na mrežu. Postojeće nejasnoće investitorima otežavaju i planiranje vrijednosti investicija.
U rezultatima poziva za iskazivanje interesa za dobivanje energetskog odobrenja, koji su objavljeni u prvoj polovici prošle godine, investitori su iskazali interes za izgradnju 28 novih vjetroelektrana, no naravno, pitanje je što će se od svega toga na kraju i realizirati.
Temeljem ranijeg zakonodavnog okvira španjolski developer Acciona Energía razvija vjetroelektrane Opor snage 27 megavata i Boraja II snage 45 megavata u Dalmaciji vrijednosti ulaganja od oko 100 milijuna eura koje bi trebale proraditi iduće godine.
Srbija
U ovome trenutku u Srbiji je u funkciji osam vjetroelektrana ukupne instalirane snage 398,3 megavata. Najveća je Čibuk kod Kovina u južnom Banatu koja ima snagu 158,46 megavata. Počela je s radom 2019. godine. Zadnji je vjetropark izgrađen 2019. godine, a ukupna ulaganja u taj sektor dosad su bila na oko 724 milijuna eura.
U izgradnji su dvije vjetroelekrane. Ona u Kostolcu, u središnjoj Srbiji, kojom će raspolagati Elektroprivreda Srbije, imat će snagu 73 megavata, a ulaganje iznosi 117,2 milijuna eura.
MK Grupa Miodraga Kostića, koja je jedan od najvećih ulagača u ovome sektoru, također u središnjoj Srbiji gradi vjetroelektranu Krivača sa slovenskim fondom ALFI Green Energy. Tu je elektranu počela graditi austrijska tvrtka Ivicom Holding na području općine Golubac na istoku Srbije. Investicija je 155 milijuna eura, a predviđena snaga 105,6 megavata.
Za kraj godine predviđen je početak gradnje vjetroelektrane Vetrozelena na području Pančeva, također u južnom Banatu. Ulagači su tvrtke CWP Europe i PowerChina, a snaga elektrane bit će 300 megavata. Početak rada planiran je za početak 2025. godine i to bi, logično, bila najveća vjetroelektrana u Srbiji.
No slično kao i u Hrvatskoj, podatak da posljednje tri godine nije otvoren nijedan vjetropark pokazuje da je i u Srbiji jedan od velikih problema složena procedura dobivanja dozvola. Investitori trebaju proći čak 17 koraka da bi se projekt realizirao, a građevinska je dozvola tek dvanaesti korak.
No tamošnji operator prijenosnog sustava Elektromreža Srbije, opet slično kao i u slučaju interesa za energetska odobrenja u Hrvatskoj, na popisu ima oko 50 zahtjeva potencijalnih vjetroparkova za buduće priključenje na mrežu.
Bosna i Hercegovina
Iz sunca i vjetra se u Bosni i Hercegovini proizvodi tek tri posto električne energije, a trenutačno postoje samo tri vjetroelektrane ukupne snage 134,6 megavata.
To su Mesihovina kod Tomislavgrada snage 50,6 megavata, koja je s radom počela 2018. godine, Jelovača, također kod Tomislavgrada, snage 36 megavata iz 2019. godine i Podveležje kod Mostara snage 48 megavata iz 2021. godine. Ukupna su ulaganja bila 205 milijuna eura.
No dobra je vijest da se trenutačno radi na osam projekata vjetroelektrana, ali opet je pitanje hoće li se svi privesti kraju i koliko će vremena za to trebati. Šest od tih osam vjetroelektrana ima ukupnu planiranu snagu 333 megavata, a najveću na području između Livna i Tomislavgrada gradi kineski investitor. Ulaganje u vjetroelektranu Ivovik iznosi 130 milijuna eura, a instalirana je snaga predviđena na 84 megavata.
Navodno je u pripremi dodatnih 14 projekata, no tu detaljnih informacija nema.
Iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, tamošnjeg energetskog think tanka, navode da bi se u idućih deset godina moglo integrirati više od dva gigavata novih vjetroelektrana u elektroenergetski sustav.
"Karakteristična je vrlo spora realizacija projekata. Razlozi se mogu tražiti u složenoj i dugotrajnoj administrativnoj proceduri ishođenja dozvola, ograničenom pristupu potrebnim novcima, inflaciji i globalnom trendu usporenja i kašnjenja u isporuci vjetroagregata", napominju iz RESET-a.
Slovenija
Trenutačno su u funkciji dvije vjetroelektrane, i to Dolenja vas kod Senožeča u Goričkoj snage 2,3 megavata koja je u funkciji od 2013. godine i Razdrto snage 0,9 megavata koja je počela s radom 2014. godine. Kod Razdrtog se trenutačno gradi još jedna manja koja će imati snagu 0,25 megavata, a početak proizvodnje predviđen je za jesen ove godine.
Dosadašnja skromna ulaganja u vjetroelektrane ne znače da ambicije ne postoje. Naime, trenutačno je u razmatranju deset lokacija za izgradnju novih pogona, no problem je u tome što su postupci izrade odgovarajućih prostornih planova dugotrajni.
Najbliže početku izgradnje je projekt vjetroelektrane Ojstrica na Pohorju kod Maribora, u Štajerskoj, a investitor su Dravske elektrarne Maribor. Ovoga bi mjeseca slovensko ministarstvo zaštite okoliša trebalo odgovoriti na primjedbe iz javne rasprave. Vjetroelektrana bi imala snagu 11 megavata. Isti investitor planira još dva projekta vjetroelektrana ukupne snage 35 megavata.
Veliku zapreku za izgradnju vjetroelektrana stvara i otpor civilnih udruga koje u tome vide negativan utjecaj na okoliš zbog, primjerice, buke ili ugrožavanja ptica, pa ne iznenađuje da se investitori, imajući u vidu i dugotrajnu izradu prostornih planova, odlučuju fokusirati na druge zemlje u Adria regiji, poput slovenskog Petrola koji je prošle godine pokrenuo vjetroelektranu Ljubač u Hrvatskoj.
Sjeverna Makedonija
U prošloj je godini u Sjevernoj Makedoniji proizvedeno 5639 gigavatsati električne energije, odnosno 6,6 posto više no u 2021. godini, no iz energije vjetra proizvedeno je samo 108 gigavatsati ili 1,9 posto ukupne količine.
Postoje dvije vjetroelektrane, a jedna je u probnoj fazi. Vjetroelektrana Bogdanci u dolini Vardara blizu granice s Grčkom investicija je državne tvrtke ESM završena 2014. godine. Ima instaliranu snagu od 36,8 megavata. Predviđena je i druga faza izgradnje koja bi dodala 13,8 megavata kapaciteta, a trebala je biti završena prošle godine.
Vjetroelektrana Bogoslovec u blizini Štipa privatna je investicija, a u prikupljanje potrebnih dozvola krenulo se još 2017. godine. Od prosinca 2022. ima probnu dozvolu za rad, a ukupna je snaga 36 megavata. Konačna dozvola za rad očekuje se ove godine. Investicije u ove dvije elektrane iznose ukupno 115,5 milijuna eura.
Početkom ove godine sklopljen je ugovor za izgradnju i treće vjetroelektrane, kod Miravaca uz rijeku Vardar, između Demir Kapije i Gevgelije, i to kao investicija turske grupacije Kaltun. U prvoj fazi izgradnje predviđena su 34 megavata, a kasnije još dodatnih 10 megavata. Investicija bi iznosila 6,45 milijuna eura.
Kao i drugdje u regiji, Sjeverna Makedonija također ima posla s nemogućom birokracijom. Prije dvije godine pompozno je najavljivan projekt vjetroelektrane snage 15 megavata vrijedan pola milijarde eura, koju je na području Kumanovo – Stare Nagoričane – Kriva Palanka trebala graditi njemačka tvrtka VPD. Projekt još nije realiziran, čeka se samo jedan potpis. Tko nije dostavio potpise, zamjenik njemačkog veleposlanika nije želio odgovoriti.
U energetskoj strategiji države stoji da je do 2040. godine predviđena izgradnja vjetroelektrana ukupne instalirane snage 750 megavata. Procijenjeno je da u cijeloj zemlji postoji oko 15 vrlo povoljnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana, najviše u dolini Vardara i u višim planinskim predjelima.
U pripremi članka sudjelovali su Urban Červek (Slovenija), Suzana Peljto (Srbija), Svjetlana Šurlan (Bosna i Hercegovina) i Nataša Hadžispirkoska Stefanova (Sjeverna Makedonija).