.webp){kind=icon}
Dok europske burze plove kroz novi tjedan trgovanja, naši analitičari izračunali su da su cijene većine roba, pa tako i poljoprivrednih sirovina, u prvoj polovini ove godine pale u odnosu na prosjeke iz 2022. godine, osim u slučaju šećera i žive stoke. Taj silazni trend će se nastaviti do kraja godine, uglavnom zbog smanjene globalne potražnje, posebno u Kini. Dobra vijest je da bi se to trebalo odraziti i na cijene hrane.
Cijene hrane u Hrvatskoj statistički su neznatno više od prosjeka EU (101 posto, Eurostat), uz cijenu radnog sata koja je upola niža od prosjeka (14 eura, 56 posto EU prosjeka, Eurostat). Dobra vijest je da bi niže cijene sirovina trebale utjecati na niže cijene hrane. S obzirom na snažnu korelaciju, pojeftinjenje hrane očekuje i Drago Munjiza, bivši član uprave nekoliko trgovačkih lanaca, danas konzultant i vlasnik tvrtke JakoViktor Interim Management.
"Pad cijena sirovina nagovještava, najvećim dijelom, pad cijena hrane. Ono što se događa u Hrvatskoj je, sasvim sigurno, da već duže vrijeme maloprodajni lanci u velikom dijelu kategorija nemaju količinski rast. U biti, rast dolazi ili od otvaranja novih prodajnih mjesta ili, najviše, od rasta indeksa potrošačkih cijena", poručuje Munjiza.
Dodaje da to de facto znači da ljudi količinski manje kupuju, pa će određeni lanci, ovisno o tome što će se događati u sezoni ili lanci koji nemaju ovaj sezonski efekt, biti primorani na korekciju cijena.
"Plus, od 1. srpnja u Hrvatskoj će biti ograničen rad nedjeljom. To znači da će se količine još više smanjiti, što će ipak rezultirati rastom cijena, odnosno borbom za tržišni udio, a borba za tržišni udio uvijek donosi i niže prosječne cijene potrošačke košarice", zaključuje Munjiza.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
