Hrvatski turizam pred novim investicijskim ciklusom: Kako potaknuti ulaganja u premium hotele?

Dok investitori i dalje čekaju povoljnije uvjete za ulaganja u hotelijerstvo u Hrvatskoj, uključujući rješavanje imovinsko-pravnih pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, turistički sektor najavljuje pokretanje strateških investicijskih projekata. Predvode ih vodeće hotelske grupacije, Valamar i Maistra, koje su pokrenule dugoročni investicijski ciklus vrijedan čak milijardu i pol eura.

Obje kompanije najavljuju ambiciozne investicije usmjerene na podizanje kvalitete smještaja i jačanje premium ponude. O tome kako ulaganja u hotelijerstvo mijenjaju turističku strukturu Hrvatske razgovarali smo s Andrejem Šimatićem, partnerom u Bluerock Consultingu.

Kako potaknuti ulaganja u hotele više kategorije, koji čine manje od deset posto ukupnog smještaja, dok je mediteranski prosjek između 40 i 60 posto? Šimatić ističe tri ključna faktora.

Stabilna investicijska klima

"Prvi i najvažniji faktor je omogućiti investitorima da rade. To se odnosi na sigurnost ulaganja i predvidivost poslovanja. Mnogi investitori navode da im trenutni uvjeti nisu optimalni jer ne znaju što će na kraju dobiti", objašnjava Šimatić. Kao primjer navodi problem etažiranja resorta, gdje odluke ovisi o lokalnim vlastima. "Svi tvrde da zakonskih prepreka nema, ali na kraju dana o tome odlučuje lokalna razina, što može bitno utjecati na isplativost investicije."

Državna potpora i poticaji

Drugi ključni element su poticaji investitorima, a kao primjer navodi razvoj Beleka u Turskoj. "Država je tamo investirala u infrastrukturu, davala zemljište po povoljnim uvjetima i nudila porezne olakšice, čime je stvorila atraktivne uvjete za ulaganja. Na taj način transformirana je cijela destinacija. Iako je u Hrvatskoj to teže provesti, neki elementi tog modela mogli bi se primijeniti", objašnjava Šimatić.

Regulacija tržišta smještaja

Treći faktor je uspostava jasnih pravila na tržištu. "Danas dvije trećine smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj, koji je oslonjen na sezonalni rad. To ne omogućava stvaranje cjelogodišnje destinacije niti stabilnog okvira za investicije. Hotelski sektor, s druge strane, mora poslovati cijelu godinu, što potiče razvoj turizma izvan ljetne sezone i omogućava stalna radna mjesta."

Gužve u špicu sezone | Pixsell

Sezonalnost hrvatskog turizma stvara problem preopterećenja u srpnju i kolovozu, dok su predsezona i posezona slabo razvijene. "Moramo raditi na projektima koji potiču cjelogodišnji turizam. Time bi se otvorile i bolje mogućnosti za karijere u turizmu, a lanac opskrbe funkcionirao bi cijelu godinu. Dugoročno, ovakav model povećava konkurentnost Hrvatske, koja je danas percipirana ili kao kamp-destinacija ili kao skupa destinacija koja ne nudi dovoljno vrijednosti za novac", kazao je naš sugovornik.

Potrošnja turista u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 150 eura dnevno, dok u konkurentskim mediteranskim zemljama taj iznos doseže 300 do 400 eura. "Kada destinacija raste i profilira se, privlači goste koji su spremni potrošiti više. Trenutno turisti dolaze s novcem, ali nemaju gdje ga potrošiti osim ako ne žele biti oderani", pojašnjava  Šimatić.

Novi zakon o turizmu i budućnost hotelijerstva

Novi zakon o turizmu trebao bi ukloniti administrativne prepreke i riješiti pitanja turističkog zemljišta. No, ostaje pitanje optimalnog omjera privatnog i hotelskog smještaja u Hrvatskoj. "Teško je odrediti idealan postotak, ali prostor za povećanje hotelskih kapaciteta svakako postoji. Ako želimo postati cjelogodišnja destinacija, trebalo bi barem udvostručiti trenutne kapacitete hotelskog smještaja", zaključuje Šimatić.

 

---Više o ovoj temi saznajte u emisiji na Bloomberg Adria TV-u.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar