Zoran Milanović i idućih će pet godina biti predsjednik Hrvatske, nakon što je u nedjelju uvjerljivo osvojio novi mandat sa 74.6 posto glasova, pobijedivši HDZ-ovog Dragana Primorca, koji je osvojio 25,3 posto. To je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Milanović je dobio nešto više od milijun i 114 tisuća glasova, što je čak 742 tisuće glasova više od Primorca, uz izlaznost od 44 posto birača.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da Milanoviću neće doći ni na inauguraciju. Može li izostanak komunikacije između dvojice najviših dužnosnika poremetiti vanjskopolitičke planove Hrvatske, u trenutku dok energetska stabilnost postaje jedno od ključnih pitanja vanjske politike svake zemlje članice EU? Treba li predsjednik više progovarati o energetskim temama? Što će povratak Donalda Trumpa značiti za energetsku neovisnost Hrvatske? Neke su to od tema o kojima su Za Bloomberg Adria TV u emisiji Zoomin govorili politički analitičar Krešimir Macan i energetski stručnjak Ivica Jakić.
"Vruća je glava, neka se malo ohlade glave, morat će se Plenković predomisliti oko dolaska na inauguraciju jer će biti snažan pritisak javnosti. Kad ideš protiv mišljenja javnosti, a za Milanovića je glasalo 1,14 milijuna glasača, pada ti rejting. Čim im padne rejting, odmah krenu razmišljati što to rade krivo. Milanović je ispružio ruku i drži ruku ispruženom, poručuje da je otvoren za dogovor, a Plenković odbija. Najbolje je da Milanović sada ništa dalje ne radi, jer svjetla pozornice su na drugoj strani, dok im on zapravo poručuje da se prestanu duriti. Pritisak je na Plenkoviću. Milanović je dobio čestitke iz regije, iz svijeta zasad baš i nije. On bi mogao puno više raditi na vanjskoj politici kad bi surađivali Vlada i Predsjednik. Nije za očekivati da će njihov odnos kroz cijeli mandat ostati ovako loše, jer vraća se i Trump, događaju se brojne promjene. Tu će trebati nastupati zajednički i donijet najbolja rješenja za Hrvatsku, tu prestaju te igre u pješčaniku", zaključuje Macan.
Čitaj više
Hrvatska ima novog predsjednika, Milanović pomeo Primorca
Zoran Milanović osvaja 74.68, a Dragan Primorac 25,32 posto glasova birača.
12.01.2025
Zoran Milanović i Dragan Primorac odmjerit će snage u drugom krugu izbora
Prema privremenim rezultatima sadašnji predsjednik osvojio je 49,1 posto glasova, dok se na drugom mjestu nalazi Dragan Primorac kojem je glas dalo 19,4 posto birača.
29.12.2024
Nastavlja se politička trakavica, sve su opcije još uvijek otvorene
Krešimir Macan ističe kako ljevica još uvijek ima šanse za koaliranje unatoč percepciji da je HDZ u prednosti.
22.04.2024
Odluka Ustavnog suda neće utjecati na izbore, počela sezona lova na glasače
Čeka se odluka Ustavnog suda, no marketinška kampanja već je startala.
18.03.2024
Koliko pritom predsjednik, koji nema izvršnih ovlasti, može iskoristiti svoju ulogu u vanjskoj politici da ojača energetsku poziciju zemlje? Prethodnica Zorana Milanovića Kolinda Grabar-Kitarović insistirala je na Inicijativi triju mora, zemalja između Crnog, Baltičkog i Jadranskog, čime se smanjivala ovisnost o ruskim energentima. Tada se to poklopilo s prvim mandatom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump se uskoro opet vraća na dužnost, taman kad i Milanović. Što može ili treba učiniti Milanović u nametanju Hrvatske kao strateškog energetskog huba za dobavu ugljikovodika u ovaj dio Europe?
"Činjenica je da se nitko od kandidata u predsjedničkoj kampanji nije dotaknuo energetske stabilnosti, a možda iz razloga jer je Hrvatska energetski stabilna, imamo dovoljno i plina i električnu energiju čija je cijena među najnižima u Europi, proširujemo i LNG kapacitete na otoku Krku. Onaj tko sada definira energetske pravce Europe, imat će prednost u svim razgovorima. Primjerice, LNG u Hrvatskoj se otvorio kad je došao američki veleposlanik Kohorst u Hrvatsku nakon što je Trump izabran u prvom mandatu. Druga inicijativa je bila Triju mora koju je pokrenuo poljski predsjednik Tusk, i Kolinda Grabar Kitarović u Hrvatskoj. Ta inicijativa je pod pritiskom SAD-a, jer definira budućnost energetike u Europi za zemlje koje uključuje (Poljska, Latvija, Slovačka, Hrvatska, Rumunjska, Litva, Estonija, Bugarska, Slovenija, Austrija, a pridodane su Ukrajina i Grčka). Te države čine preko 50 posto stanovništva u Europi i koje su podcijenjene u odnosu na ostale europske zemlje. Tu je i nuklearna energija kojoj se Europa vraća, ali u izmijenjenom obliku – s malim modularnim reaktorima. Hrvatska i tu ima opcije – sa Slovenijom proširiti NE Krško, ili graditi malu, modularnu nuklearnu elektranu. Ja sam svakako za zajednički nastup Hrvatske u strateškim odlukama. U takvim odlukama, pogotovo u energetici, ta politika treba biti konzistentna. Mi uvozimo oko 30 posto električne energije, to je oko 400 milijuna eura uvoza godišnje", podsjeća Jakić.
--Cijelu emisiju pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}