Izrael i Iran – na rubu novog požara na Bliskom istoku

Nakon napada Irana tijekom vikenda, sada je na potezu Izrael. Iako je Izrael dobio široku podršku od svojih saveznika, uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Jordan, tijekom napada stiglo je upozorenje da bi podrška mogla izostati ako Izrael impulzivno krene u odmazdu. Kontranapad Izraela pitanje je vremena.

Kontranapad Izraela pitanje vremena

Podsjetimo, Iran je u nedjelju lansirao više od 300 projektila i bespilotnih letjelica na Izrael. Napad, koji se očekivao danima, došao je kao znak osvete za napad na iranski konzulat u Siriji. Uz pomoć SAD-a, Velike Britanije i Francuske, Izrael je zaustavio gotovo sve rakete i bespilotne letjelice, a ljudskih žrtava nije bilo.

"Iran ne želi poticati napetosti, ali će odgovor na bilo kakav sljedeći napad biti jači nego prethodni", izjavio je ministar vanjskih poslova Irana Hossein Amir-Abdollahian, a prenijeli su iranski mediji.

Izraelski proturaketni sustav presreće rakete ispaljene iz pojasa Gaze, 10. svibnja 2023. | Ahmad Salem/Bloomberg

Kako izvještavaju izraelski mediji, ratni kabinet u Izraelu i dalje razmatra mogući odgovor koji ne bi naišao na blokadu Sjedinjenih Američkih Država ili potaknuo širi regionalni sukob. Međutim, ministar obrane Yoav Gallant rekao je američkom ministru obrane Lloydu Austinu da Izrael "nema izbora osim odgovoriti na iranski napad", piše Axios.

Izraelski protunapad samo je pitanje vremena, kaže profesor međunarodnih odnosa i politike Bliskog istoka na Sveučilištu Keele Afshin Shahi, dodajući da bi to moglo pokrenuti mnogo složeniji sukob s implikacijama za cijelu regiju.

"Mislim da taj odgovor sigurno dolazi, možda ne danas, možda ne sutra, ali uskoro. To bi imalo ozbiljne posljedice u Libanonu, intenziviralo bi sukob u Gazi i osjetilo bi se i u Perzijskom zaljevu", kaže Shahi.

Kako je sve počelo

Pitanje vremena bila je i eskalacija tenzija između Irana i Izraela. Dvije zemlje imaju složenu povijest koja je započela savezništvom tijekom vladavine iranskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija. Iako je to savezništvo prekinuto nakon Islamske revolucije 1979. godine, u određenoj mjeri je donekle održavano tijekom Iransko-iračkog rata 1980-ih godina, u obliku tajne trgovine oružjem.

Odnosi između dviju zemalja pogoršali su se nakon izraelske invazije na Libanon 1982. godine, koja je bila plodno tlo za širenje vojnog i političkog utjecaja dviju novoformiranih šijitskih grupa otpora, Amala i Hezbollaha. Tijekom 1980-ih godina osnovana je i Iranska revolucionarna garda (Sepāh-e Pāsdārān-e Enqelâb-e Eslâmī – SPEE) koju Teheran smatra vojnim sredstvom širenja islamske revolucije u regiji. Za Iran, Hezbollah je bio prirodni saveznik koji i danas djeluje kao proksi vojska SPEE-a, ali predstavlja i moćan unutarnji vojni i politički entitet u Libanonu.

Iran u regiji ima nekoliko aktivnih saveznika. Osim Hezbollaha, Iran vojnom obukom i financiranjem podržava Hamas i Palestinski islamski džihad u Gazi, hutiste u Jemenu te koaliciju šijitskih militanata Islamski otpor u Siriji. Izrael je 2006. godine drugi put ratovao s Libanonom, u kojem se ponovno sukobio s Hezbollahom, a u desetljećima nakon toga, povremena razmjena vatre između dvije strane postala je relativno uobičajena.

Vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah drži televizijski govor povodom smrti iranskog generala Qasema Soleimanija, Beirut, 5. siječnja 2020. | Hasan Shaaban/Bloomberg

Još je jedna od prijelomnih točaka u rastućem rivalstvu između Izraela i Irana bio iranski nuklearni program koji je Izrael navodno u više navrata sabotažom narušavao, uključujući napade na postrojenja i ključne ljude programa na iranskom tlu. Izrael nikada nije ni potvrdio ni demantirao te optužbe. Unatoč vojno-političkom širenju i nedvosmislenoj retorici Teherana koja poziva na uništenje izraelske države, dvije zemlje su sve dosad izbjegavale izravan sukob.

"U posljednjih nekoliko godina odnosi između tih dviju zemalja dosežu točku ključanja i samo je pitanje vremena kada će doći do eksplozije. Nedavno prije napada na konzulat u Siriji, Izrael je napao i položaje IRGC-a u Siriji i Libanonu, a Iran iz vlastitih razloga nije uzvraćao. Sada je Iran bio očajan i prisiljen održati svoj legitimitet, na domaćem i međunarodnom terenu. Unatoč opsegu napada, svatko tko ima osnovno razumijevanje izraelskih vojnih kapaciteta zna da su šanse da išta dođe do izraelskog tla bile izuzetno tanke i rekao bih da je taj napad bio više simboličan. Međutim, on će imati ozbiljne posljedice za regiju", kaže Shahi.

Pogled na južni Libanon s izraelsko-libanonske granice | Debbie Hill/Bloomberg News

Rivalstvo s Iranom je istovremeno bilo i jedan od glavnih poticaja za približavanje Izraela i nekoliko arapskih zemalja u sferi utjecaja Saudijske Arabije. Ipak, nakon tog napada, većina iranskih suparnika odlučila se ne oglasiti.

"Zabrinuti su jer ako stvari izmaknu kontroli i ako Izrael uzvrati ciljajući vojne i nuklearne baze, Iran može slično uzvratiti napadima na američke baze. A gdje su one? U Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima", kaže Shahi.

Što se očekuje u Gazi

Nakon napada Irana, izraelski mediji pisali su da je ofenziva na Rafu odgođena, iako je evakuacija civilnog stanovništva trebala početi početkom ovog tjedna. Iz ratnog kabineta stizale su proturječne informacije, pa je vladajuća stranka Likud demantirala te navode, dok je ministar obrane potvrdio da datum ofenzive još nije određen.

Grad Rafah u Gazi nakon zračnih napada Izraela, 12. veljače 2024. | Ahmad Salem/Bloomberg

Vlada u Izraelu je na prekretnici. Prosvjedi u Tel Avivu se nastavljaju, a obitelji više stotina ljudi koje Hamas i dalje drži kao taoce od Netanyahua i njegove vlade zahtijevaju da dođu do rješenja s liderima Hamasa. Istovremeno, pritisak međunarodne zajednice na Izrael, uključujući saveznike u Washingtonu, raste zbog humanitarne katastrofe u Gazi, gdje je prema posljednjim procjenama tijekom bombardiranja i kopnene ofenzive poginulo više od 30 tisuća ljudi, većinom civila.

"Za šest mjeseci rata, postoji granica onoga što se može postići vojnim sredstvima. Možda Izrael ima najjače vojne kapacitete na Bliskom istoku, ali istovremeno, ako žele riješiti problem u Gazi, potrebna je jasna politička strategija. I dokle god ona nedostaje, mislim da je bilo kakvo sadržajno ili dugoročno rješenje malo vjerojatno", zaključio je Shahi.

Detaljniji razgovor u videu.