Sukobi u Crvenom moru nisu glavni faktor poskupljenja nafte, već zimske oluje u SAD-u koje su utjecale na proizvodnju nafte, kaže Aleksandar Kovačević, potpredsjednik T-Group Holdinga.
"Moje je mišljenje da je do povećanja cijena došlo nakon što su zimske oluje pogodile američku proizvodnju nafte, a novi podaci pokazuju da američko gospodarstvo pokazuje dobre znakove koji ukazuju na snažnu potražnju za gorivom."
Kovačević dodaje da je prije toga naftno tržište bilo iznenađujuće uspavano s obzirom na prijetnju da će se rat između Izraela i Hamasa proširiti na širi sukob.
"Pa, imamo i primjer da je prošlog petka nafta pala za 1,4 posto unatoč još jednom napadu jemenskih pobunjenika Huta na brod koji je prevozio naftu. Što ide u prilog činjenici da nedavno povećanje cijene nije uzrokovao samo vojni sukob".
Kovačević dodaje kako mu se čini da posljednjih godina svaki put kada zbog geopolitike kupujete, gubite novac.
Kada je riječ o sukobima u Crvenom moru, Kovačević kaže da imamo dva scenarija.
"U prvom će nafta putovati oko Roga Afrike, transport se produljuje od 8-9 dana, a utjecaj na cijenu je od dva do četiri dolara po barelu. U drugom, gorem scenariju, govorimo o vremenskom rasponu od 15-20 dana, i to je mjesto gdje cijena nafte raste na 4-7 dolara po barelu. U oba scenarija, u usporedbi s trenutnom razinom cijena, imali bismo rast cijene nafte do 85 dolara po barelu" .
No, stvari se mogu promijeniti uključivanjem Irana u priču, što je već ranije naglasio Adi Imširović, gostujući u Bloomberg Adria 7. Kovačević kaže da bi uključivanjem Irana u izravni sukob moglo doći do blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto ukupne količine nafte.
"Ovo je samo teoretski scenarij, ali tada bi došlo do duboke energetske krize i cijena nafte bi mogla porasti na 120 - 130 dolara. Ali ako se Iran izravno uključi u sukob, mislim da su vrlo male šanse."
Bloomberg
Od ovog sukoba profitirat će SAD, a možda i Rusija, kaže Kovačević.
"Uz rast cijene nafte, SAD može vrlo brzo povećati proizvodnju nafte iz škriljevca, čime bi očuvala vlastitu energetsku sigurnost, a višak bi mogla prodati u Južnu Ameriku i Europu. Rusija može profitirati, ali zbog nedovoljne količine tankerske flote, ova dinamika rasta sigurno će biti sporija. Bliskoistočni proizvođači neće profitirati jer će biti pogođeni mogućim blokadama, dodatnim, Hormuza i Bab-el-Mandeba."
Također objašnjava da je rast cijena nafte počeo početkom ovog mjeseca nakon zimskih oluja i niskih temperatura koje su pogodile veći dio Amerike. "Duboko smrzavanje naftnih polja Sjeverne Dakote i Teksasa usporilo je proizvodnju sirove nafte u Americi za oko milijun barela dnevno, prisjetimo se da je toliko i OPEC+ pristao smanjiti proizvodnju".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...