Zašto otkazi potaknuti umjetnom inteligencijom mogu imati suprotan učinak

Čini se da trenutačno postoje samo dvije vrste poslovnih naslova: oni posvećeni zapanjujućim ulaganjima i procjenama sve većeg procvata umjetne inteligencije (AI) i oni koji prate val najava otkaza. Zanimljivo je da se imena istih kompanija često pojavljuju u obje kategorije.

To, zapravo, ima smisla. Poslodavci očarani mogućnostima ove snažne nove tehnologije vjeruju da će ona povećati produktivnost - što znači da će biti potrebno manje ljudi. (A ni rast cijene dionica nakon otkaza ne škodi.) No, na kraju će se pokazati da su mnogi od tih rezova bili nepromišljeni. Zapravo, mogli bi potkopati upravo ono na što se kompanije najviše fokusiraju: sposobnost da u potpunosti iskoriste umjetnu inteligenciju.

Ako je trenutačni val otkaza doista pogreška, riječ je o pogrešci koju čini mnogo poslodavaca: prošlog su mjeseca američke kompanije otpustile više radnika nego u bilo kojem listopadu u posljednja dva desetljeća. Istodobno, mnoge od tih kompanija izgledaju zdravije nego ikad. Amazon.com Inc., koji je najavio planove za ukidanje čak 30 tisuća korporativnih radnih mjesta, uživa rekordno visoke cijene dionica, dok je Microsoft, koji provodi svoje najveće otkaze u posljednje dvije godine, nedavno izvijestio o povećanju dobiti za 12 posto.

Ako, dakle, nije riječ o financijskim poteškoćama, što pokreće ove otkaze? U najmanju ruku, umjetna inteligencija svakako ima svoju ulogu. Accenture PLC, primjerice, u rujnu je objavio otkaze za 11 tisuća zaposlenika, navodeći kako se ti radnici "nisu mogli prekvalificirati za radno okruženje kojim upravlja umjetna inteligencija". A kako se AI groznica širi korporativnom Amerikom, očekuje se da će ta tehnologija uskoro potaknuti još više rezova. Neki smatraju da su oni čak i ekonomska nužnost: Geoffrey Hinton, dobitnik Nobelove nagrade i "otac" umjetne inteligencije, tvrdi da su ulaganja u AI toliko golema da se mogu isplatiti jedino kroz masovno smanjenje radnih mjesta.

U čemu je problem?

Problem je u tome što, koliko god obećavajuće AI alatke izgledale, ne donose uvijek rezultate za kompanije koje ih koriste. To ne znači, kako tvrde neki poznati kritičari, da je tehnologija beskorisna i sam sam, priznajem, "obraćenik" ChatGPT-ja. No istraživanje Massachusetts Institute of Technologyja, provedeno na 300 javno objavljenih AI projekata u korporacijama, pokazalo je da su rukovoditelji koji su ih nadzirali izvijestili kako je čak 95 posto njih imalo "nultu" stopu povrata ulaganja.

Kad se bolje razmisli, to i nije iznenađujuće. Ovi alati nisu jednostavni dodaci koji besprijekorno zamjenjuju radnike. Većina tvrtki ne zna kako u potpunosti iskoristiti njihov potencijal - zapravo, nije jasno zna li to itko. Njihova pravilna primjena zahtijeva temeljite promjene u načinu rada. Riječ je o tehnologiji staroj svega nekoliko godina, koja se razvija iz dana u dan. Budući da ne postoji jasan put kojim se treba voditi, kompanije će morati postati kreativnije i inovativnije ako žele uspješno zakoračiti u svijet umjetne inteligencije i izvući iz nje maksimum.

Trenutačni val otkaza vjerojatno će taj proces samo otežati. Otkazi ne pogađaju samo one koji odlaze - oni traumatiziraju i one koji ostaju, narušavajući moral, odanost i povećavajući razinu stresa. Nije stoga čudno što istraživanja pokazuju da kompanije koje otpuštaju radnike u razdoblju prosperiteta bilježe lošije financijske rezultate od konkurenata koji zadržavaju zaposlenike.

Štoviše, ti su negativni učinci najsnažniji upravo u najinovativnijim i najbrže rastućim industrijama. Studija provedena na više od dvije tisuće španjolskih poduzeća pokazala je da, kada se smanjenje broja zaposlenika kombinira s velikim promjenama u opremi, tehnikama ili procesima (primjerice, onima koje zahtijeva uvođenje umjetne inteligencije), razina inovacija opada jer se zaposlenici osjećaju ugroženo i postaju manje spremni riskirati. Slično istraživanje britanskih tvrtki pokazalo je da manji i srednji valovi otkaza nemaju znatniji učinak na inovacije, ali veliki rezovi ih snažno sputavaju. (Takvi neočekivani učinci možda objašnjavaju zašto stope ponovnog zapošljavanja ponovno rastu.)

To ne znači da su svi otkazi nužno loši za kompanije koje ih provode; kada organizacije imaju previše "viška" kapaciteta, rezovi ih mogu potaknuti na veću učinkovitost i inovativnost. No čak i tada je put rizičan. Ako su resursi ograničeni - a s obzirom na razinu ulaganja koju zahtijeva AI utrka, to vrijedi i za najbogatije tvrtke - učinci otkaza vrlo brzo ponovno postaju negativni.

Paradoks tehnologija koje su navodno toliko transformativne poput umjetne inteligencije jest u tome što se one nikada ne mogu jednostavno "uklopiti" u postojeće sustave. Izumiti tehnologiju tek je prvi korak; naučiti kako je koristiti jednako je teško i jednako važno. To zahtijeva zaposlenike spremne učiti, riskirati i prihvaćati promjene, a ne one preplašene i iscrpljene nakon što su vidjeli kolege kako gube posao. Otkazi u očekivanju učinaka umjetne inteligencije možda se danas čine primamljivima direktorima kompanija, ali većina njih će ih, kad-tad, požaliti.