Gazprom pod lupom SAD-a, na pomolu zanimljiva suradnja

Ruski i europski dužnosnici navode da Sjedinjene Američke Države (SAD) traže načine za suradnju s energetskim gigantom Gazpromom na globalnim projektima, što predstavlja korak prema tješnjim vezama s Kremljom, dok istovremeno nastoje posredovati u postizanju mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Europske procjene ukazuju na to da su održani preliminarni kontakti između američkih i ruskih predstavnika po tom pitanju, no nije jasno tko vodi razgovore ili je li administracija Donalda Trumpa izravno uključena, prema riječima upućenih izvora. Bijela kuća odbila je komentirati.

"Razgovori između SAD-a i Rusije o mogućoj suradnji s Gazpromom su u ranoj fazi", tvrde izvori koji su željeli ostati anonimni.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je aludirao na moguću suradnju SAD-a i Rusije u energetskom sektoru, rekavši novinarima da bi to moglo otvoriti put za obnovu opskrbe Europe.

"Ako, primjerice, SAD i Rusija postignu dogovor o suradnji u energetici, tada bi se mogla osigurati plinovodna mreža za Europu", rekao je Putin na brifingu u Moskvi. "To bi koristilo Europi jer bi dobila jeftin ruski plin."

Bloomberg

Predsjednik Donald Trump sugerirao je da je SAD zainteresiran za suradnju unatoč američkim i europskim sankcijama protiv ruskog energetskog sektora, koje su na snazi već godinama i koje su dodatno pojačane nakon ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine.

Nakon razgovora s Putinom prošlog mjeseca, Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da su razgovarali o energiji, kao i o drugim pitanjima, uključujući Ukrajinu, Bliski istok i umjetnu inteligenciju. Prirodni resursi također su bili tema razgovora s Kijevom.

Ipak, sporazum između SAD-a i Gazproma bio bi značajan zaokret za Trumpa, koji je tijekom svog prvog mandata kritizirao Europu zbog njezine ovisnosti o ruskom plinu i nadgledao povećanje američkog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) u europske zemlje.

Trump je zaprijetio uvođenjem strožih sankcija Rusiji ako ne pristane na pregovore s Ukrajinom, rekavši u objavi na Truth Socialu prošlog tjedna da "ozbiljno razmatra uvođenje velikih sankcija i carina protiv Rusije dok ne bude postignuto primirje i konačni mirovni sporazum."

Početkom ovog tjedna, SAD je osigurao pristanak Ukrajine na 30-dnevno primirje. U svojim komentarima u četvrtak, Putin nije u potpunosti odbacio tu ideju, rekavši da svako primirje mora dovesti do dugoročnog mira.

Inicijativa SAD–Gazprom u energetskom sektoru mogla bi obuhvatiti Europu i Aziju, a neki izvori tvrde da bi mogla biti dio šire američke strategije slabljenja veza između Rusije, Kine i Irana. Također, to bi bilo u skladu s Trumpovom željom da ponudi poslovne prilike koje bi proizašle iz mirovnog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, što je, prema njegovim riječima, njegov glavni prioritet.

Državni tajnik Marco Rubio izjavio je prošlog mjeseca da Washington želi oslabiti veze između Rusije i Kine, ali bez izazivanja podjela. Rubio je upozorio da bi bliži odnosi između tih dviju nuklearnih sila mogli predstavljati problem za SAD ako Moskva postane "stalni mlađi partner" Pekingu.

Europski dužnosnici izrazili su sumnju da bi administracija Donalda Trumpa mogla izazvati razdor između Rusije i Kine, s obzirom na to koliko su se te dvije zemlje zbližile od invazije na Ukrajinu. Dodali su da mnoge energetske ideje Gazproma još uvijek nisu prešle u fazu konkretnih planova.

Depositphotos

Nord Stream

Gazprom je zainteresiran da SAD pomogne u ponovnom pokretanju plinovoda Nord Stream, koji prolazi ispod Baltičkog mora od Rusije do njemačke obale, nakon što je pretrpio sabotažu 2022. godine, izjavila su dvojica sugovornika.

Rusija je opskrbljivala Europu plinom putem Nord Streama prije invazije na Ukrajinu. Nakon što je Gazprom smanjio, a potom i potpuno obustavio dotok plina na početku rata, plinovod je oštećen, zajedno s jednom od cijevi Nord Streama 2, u nerazjašnjenom napadu.

Prema medijskim izvješćima s kraja prošle godine, američki poduzetnik pokušava kupiti švicarsku tvrtku koja upravlja Nord Streamom 2, što bi omogućilo SAD-u da stekne udio u tom projektu.

Putin je više puta izjavio da je Rusija spremna obnoviti dotok plina u Europu, ali da će konačna odluka biti na Njemačkoj, koja podržava Ukrajinu. Njemačka je jedna od zemalja koje su najteže pogođene obustavom rada Nord Streama, što je dovelo do rasta cijena plina i trajnog zatvaranja dijela industrije u zemlji.

Europska unija i Trumpova administracija razmatrali su mogućnost da kompanije iz EU-a uvezu više ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a. Međutim, nekoliko zemalja EU-a postalo je skeptično prema toj mogućnosti zbog nesigurnosti u vezi s Trumpovim pristupom Ukrajini i Europi, a bilo kakav dogovor s Gazpromom dodatno bi pojačao te zabrinutosti.

EU nastoji smanjiti ovisnost o ruskom plinu od početka rata, kada je Gazprom ograničio isporuke putem Nord Streama. To je dovelo do smanjenja ruskih isporuka na jedini preostali plinovod TurkStream, koji prolazi ispod Crnog mora između Rusije i Turske.

Bloomberg

Europska slabost leži u LNG-u. Unatoč pozivima na sankcije, Europa i dalje kupuje rekordne količine ruskog LNG-a, ponajviše iz postrojenja Jamal, kojim upravlja Novatek. To pokazuje koliko je teško Europi u potpunosti prekinuti veze s Rusijom, koja je tijekom posljednjeg desetljeća postala ključni opskrbljivač sirovinama za kontinent.

"Gazprom bi mogao ponuditi SAD-u sudjelovanje u projektima na Arktiku i u offshore projektima, poput projekta ukapljenog prirodnog plina Sahalin, ako se ukinu sankcije koje ograničavaju strana ulaganja", rekao je jedan od sugovornika.

Trumpova administracija dosad je slala proturječne poruke u vezi sa sankcijama protiv Rusije. Najavili su da bi sankcije trebale ostati na snazi dok se ne postigne mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, a čak su zaprijetili novim ograničenjima ako Moskva ne pristane na pregovore.

Međutim, SAD je blokirao svoje saveznike iz skupine G-7 da dodatno pooštre nekoliko postojećih energetskih mjera. Europski dužnosnici izjavili su da očekuju kako bi Trumpova administracija mogla odobriti izuzeća koja bi omogućila određena ulaganja i transakcije ako mirovni pregovori budu napredovali.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar