Europski proizvođači gube 16 milijardi eura godišnje zbog 'lažnjaka'

Europski proizvođači odjeće, kozmetike i igračaka svake godine gube oko 16 milijardi eura prihoda zbog krivotvorina, što dovodi do gašenja približno 200 tisuća radnih mjesta, prema podacima Ureda EU-a za intelektualno vlasništvo (EUIPO). I u Adria regiji svjedočimo pravoj ekspanziji krivotvorina popularnih brendova višeg cjenovnog razreda.

Izvršni direktor EUIPO-a João Negrão ističe stvarne troškove krivotvorene robe, uključujući smanjenje prodaje i gubitak radnih mjesta u EU-u.

Posebno pogođena njemačka industrija igračaka trpi trećinu ukupnog izgubljenog prihoda. U sektoru odjeće, Cipar bilježi najveće gubitke, dok Francuska prednjači u gubicima u kozmetičkom sektoru.

Industrija odjeće godišnje bilježi gotovo 12 milijardi eura manje prihoda, što predstavlja 5,2 posto ukupnog prometa. Krivotvorena kozmetika smanjuje prihode za tri milijarde eura, odnosno za 4,8 posto, dok industrija igračaka gubi milijardu eura prihoda, s padom od 8,7 posto.

Krivotvoreni proizvodi također uzrokuju značajne gubitke radnih mjesta, odnosno 160 tisuća u odjevnom sektoru, 32 tisuće u kozmetičkoj industriji i 3.600 u industriji igračaka, prema istraživanju EUIPO-a između 2018. i 2021. godine.

Krivotvorena roba može predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike, posebno u kozmetici i igračkama. U 2022. godini, 15 posto zaplijenjene krivotvorene robe na granicama EU-a bilo je potencijalno opasno.

Krivotvorene talijanske torbice | Depositphotos

Potrošači često kupuju krivotvorene proizvode jer su originali preskupi, pokazalo je EUIPO-vo istraživanje iz lipnja. Trećina Europljana smatra ovaj motiv prihvatljivim, a među mlađom populacijom taj udio raste na 50 posto.

U našoj regiji je također sve više krivotvorene robe.

"U Adria regiji svjedočimo pravoj ekspanziji krivotvorina popularnih brendova višeg cjenovnog razreda. To je sada na vrhuncu", rekla je prošle godine za Bloomberg Adriju Ivana Laković, stručnjakinja za tržište luksuznih brendova. "Životni standard šire populacije u regiji ne omogućuje nošenje priznatih i luksuznih brendova", dodala je Laković.

Prošlogodišnja studija EUIPO-a pod nazivom “Europski građani i intelektualno vlasništvo” pokazuje da je potrošačima teško razlikovati prave od krivotvorenih proizvoda. Gotovo svaki deseti stanovnik Europe naveo je da je nenamjerno kupio krivotvorene proizvode. Hrvatska je po tom pitanju ispod prosjeka EU-a, s tim da je sedam posto građana izjavilo da su kupili proizvode ne znajući da je riječ o "lažnjacima".

Većina proizvoda, barem prema prodavačima i kupcima krivotvorina u Adria regiji, dolazi iz Turske.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar