Bez njihovih radara ne mogu u 60 država, a sada se vraćaju u Hrvatsku

Tvrtka od 15 ljudi drži oko 15 posto svjetskog tržišta hidroloških radara. Ta je tvrtka iz Zagreba. Na razvoj vlastitih rješenja potaknuo ju je Boeing, a trenutno aktualna inflacija natjerala ju je da u potpunosti preuzme svoju proizvodnju. Njihovi radari rasprostranjeni su po cijelome svijetu, a u posljednje vrijeme otisnuli su se u razvoj zelenih tehnologija za koje se uzdaju da će im postati generator rasta.

Geolux su 2007. godine osnovali Tomislav Grubeša i Nikola Orlić. Bila je to mala samoborska tvrtka koju su uz stalan i siguran posao u drugoj tvrtki vodili iz garaže "kako bi popunili kućni budžet". U toj fazi bavili su se LED rasvjetom i nudili usluge istraživanja i razvoja. Iako je to donijelo "lux" iliti svjetlost u naziv njihove firme, ledice su se s vremenom ugasile, baš kao ideja da razvijaju proizvode za druge.

"Na početku je bilo jako teško, u Hrvatskoj tada nije bilo investicijskih fondova. Radili smo puno projekata za strane naručitelje jer su satnice koje smo im mogli naplatiti bile bolje nego što smo ih mogli naplatiti u Hrvatskoj. Kroz te razvojne projekte došla je ideja za razvoj radara i onda je jedan klijent vodio do drugoga, trećeg, petoga i završili smo u radarskoj hidrologiji", rekao je za Bloomberg Adriju Grubeša sjedeći u zagrebačkom hidrološkom laboratoriju.

Prije no što je došlo do te dramatične promjene kursa, do njihova štanda na sajmu u Južnoafričkoj Republici sletjeli su predstavnici američke kompanije Boeing i dali im ideju da počnu raditi vlastite proizvode. Naime, Amerikanci su ih pitali bi li mogli prilagoditi izloženi radar za mjerenje brzine u prometu tako da mjeri vertikalnu brzinu zrakoplova. "Rekli smo da nemamo pojma, ali da možemo probati. Zaletjeli smo se i u suradnji s Prometnim fakultetom napravili uređaj koji Boeing i danas koristi u svojim zrakoplovima", ispričao je Grubeša, suosnivač i izvršni direktor Geoluxa.

Zvuči vrlo jednostavno, no projekt je naišao na "milijun problema", a možda i najveći bio je certifikacija takvog uređaja u Hrvatskoj. Na kraju je on postao licencni Boeingov uređaj kako bi mogao proći certifikacijsku proceduru u SAD-u. Iako su se malo namučili, stekli su veliko iskustvo u ultrapreciznoj instrumentaciji za avioindustriju, što im je, kaže naš sugovornik, otvorilo mnoge puteve. "Uz taj projekt slučajno se pojavio i klijent koji je pitao bi li mogli napraviti istu tu stvar da mjerimo brzinu rijeka i tu je krenuo naš put prema hidrologiji", prisjetio se Grubeša ključnih trenutaka u razvoju tvrtke.

Danas Geolux može ponuditi gotovo cijeli sustav hidrometeoroloških mjerenja iz vlastitog portfelja uređaja, što uključuje i komunikacijsku opremu i softver u cloudu koji omogućuju analitiku i prognostiku temeljenu na podacima prikupljenim sa senzora. Najveći dio portfelja su im radari za beskontaktno mjerenje protoka rijeka, potoka, industrijskih postrojenja, pročistača vode i kanalizacijskih sustava.

Njihovi se sustavi za zaštitu od poplava, upravljanje hidroenergetskim postrojenjima i kontrolu industrijskih otpadnih voda koriste u više od 60 zemalja svijeta. Trenutno rade na projektima u Uzbekistanu, Argentini, SAD-u, Kanadi, Kini, Filipinima i Maleziji. Na europskim skijaškim destinacijama nerijetko se koriste njihovi uređaji za mjerenje snijega, a ove će godine prvi put ostvariti značajniji prihod u Hrvatskoj budući da su jedan od glavnih dobavljača u 33 milijuna eura vrijednom projektu VEPAR (Vodno ekološko praćenje, analize i rješenja) Državnog hidrometeorološki zavoda i Hrvatskih voda.

"Projekt uključuje modernizaciju 650 hidrometeoroloških postaja. Dosad ih je postavljeno oko 200, a plan je da ih do kraja godine postavimo većinu. Dobar dio tih postaja će biti prebačen na najmoderniju radarsku tehnologiju, tako da će Hrvatska imati po završetku tog projekta integriran i moderan sustav mjerenja i uvid u to što se događa sa svim vodotocima", rekao je Grubeša uz napomenu kako to nije zaštita od poplave.

Povezan sustav pomaže preciznije planirati hidrotehničke mjere i lokacije na kojima će biti potrebno urgirati, no zaštita od poplava su hidrotehički objekti poput vreća s pijeskom koje se postavljaju na terenu kako bi se voda preusmjerila, objašnjava suosnivač Geoluxa. Problem poplava ne može se riješiti bez velikih intervencija u odvodne kanale i regulacije vodotoka, a takve su intervencije u okolišu, kaže, upitne. No bez toga se ne rješava problem. "Svi niski tereni poplavit će kada dođe velika količina vode. To je problem klimatskih promjena i toga što rijeke nisu iste kakve su bile prije nekoliko desetljeća. Ljudi su unatoč moćnoj mehanizaciji i dalje nemoćni pred tolikom količinom vode."

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

Geolux

Pogledaj galeriju

S obzirom na sve češće ekstremne uvjete nastale kao posljedica klimatskih promjena, potražnja za zelenim tehnologijama raste. U tu su nišu zakoračili i u Geoluxu, a jedan od novijih proizvoda im je kamera s UI sustavom za prepoznavanje onečišćenja, leda ili drugih tvari na vodi.

"Hidrologija će nam ostati u fokusu, no radimo iskorak prema ekologiji razvijajući sustave za detekciju onečišćenja, sigurno slijedi i iskorak u kvalitetu vode. Sa Zadarskom razvojnom agencijom provodimo pilot-projekt na Zrmanji jer je iz tvornice u Obrovcu iscurio mazut koji tijekom kišnog razdoblja završi u rijeci. Postavili smo na površinu vode naše detektore za onečišćenje. Ti uređaji će zasigurno pridonijeti rastu prodaje", ističe Grubeša.

Iako su pregrmjeli izazovno razdoblje zbog nestašice čipova, ipak su uspjeli nabaviti komponente za svoje uređaje bez prekida u isporukama. Upravo to, kako navodi, zaslužno je za rast prihoda koji su lani dosegli 1,5 milijuna eura. Godinu bi, prema tome kako stvari sada stoje, trebali završiti s prihodima od 3,5 do četiri milijuna eura, a sudeći prema ugovorima i sljedeća godina već sada izgleda jako dobro.

Na razvojnom putu ispriječila im se pandemija, što ih je zaustavilo u naumu da otvore ured u SAD-u. To bi mogli i realizirati nakon razgovora koje će obaviti na sajmu u SAD-u, gdje se nadaju obaviti neke ključne razgovore. Prije pandemije planirali su otvoriti ured u Južnoj Americi, no to će sada ipak malo pričekati. Guši ih inflacija koja je tvrdokorna i nešto snažnija u Europi nego u nekim drugim zemljama u kojima su im klijenti. Podizanje cijena često dovodi do nerazumijevanja kupaca, osobito u Aziji. U Geoluxu se nadaju kako taj problem neće utjecati na njihovu konkurentnost. Kako do toga ne bi došlo, pobrinuli su se investicijama.

"Većinu proizvodnje koju su za nas radili kooperanti izvan Hrvatske prebacili smo inhouse. Uložili smo oko 300 tisuća eura u CNC strojeve, proizvodnu halu za vlastitu proizvodnju mehaničkih dijelova te ljudske resurse i logistiku kako bismo smanjili dio troškova. Time smo uspjeli malo normalizirati inflacijski problem. Nadamo se da se inflacija neće više nekontrolirano širiti Europom jer će to postati dosta veliki problem za sve europske tvrtke", tvrdi suosnivač tvrtke koja zapošljava 15 ljudi i, kako saznajemo, barem jednom tjedno dobije nemoralnu ponudu za preuzimanjem. No to zasad nije opcija. Budući da im prihodi rastu 30-ak posto posljednjih pet godina i razvijaju se prema planu, trenutačno se više oni bave mišlju da naprave akviziciju. "Nismo u procesu realizacije, ali pratimo par firmi izvan Hrvatske koje su nam interesantne zbog toga što razvijaju komplementarne tehnologije", otkrio je Grubeša.

Tvrtka je uložila i oko 100 tisuća eura u nadogradnju hidrološkog laboratorija, a vjerojatno će morati izdvojiti još toliko kako bi mogla izdavati certifikate i umjernice za mjerenje protoka i razine vode. Uz hidrološke radare, Geolux radi i industrijske te sigurnosne radare.

"Dio konkurencije od nas kupuje uređaje i na njih stavlja svoj brend. Na to smo jako ponosni", rekao je suosnivač Geoluxa Tomislav Grubeša | Bloomberg Adria

"Pokušavamo naći mjesto ispod sunca u obrambenom segmentu, to nije jednostavno jer Hrvatska nema način poticanja takvih tehnologija. Naša je sva konkurencija na proračunu američke DARPA-e i britanskog DSTL-a. Govorimo o desecima čak i stotinama milijuna eura razvojnih budžeta. Mi jako teško s vlastitim ulaganjima možemo njima konkurirati, ali nismo odustali od toga. Trudimo se probiti, jako smo aktivni u NATO-ovim grupama za znanost i tehnologiju (STO), pokušavamo steći kontakte i napraviti partnerstva. Međutim, jako je teško razvijati visokotehnološku vojnu priču u Hrvatskoj", rekao je Grubeša te dodao kako su prodali svega tri do četiri radara MORH-u i MUP-u, a najveće im je tržište SAD.

Tamo se bore s puno većima od sebe, no ni na tržištu hidroloških radara nije im drugačije jer su im glavna globalna konkurencija njemački Ott Hydromet, američki Campbell Scientific i finska Vaisala. Nerijetko s njima surađuju, ali znaju ih i pobijediti na međunarodnim natječajima. "Morate biti konkurentni globalno, morate se boriti protiv velikih jer su i oni bili mali prije nego što su narasli. Prema procjenama analitičkih kuća, Geolux u radarskoj hidrologiji drži 10 do 15 posto svjetskog tržišta. Dio konkurencije direktno od nas kupuje uređaje i na njih stavlja svoj brend. Na to smo jako ponosni", govori Grubeša.

Budući da im je 50 posto djelatnosti tvrtke posvećeno istraživanju i razvoju, svoje uređaje neprekidno usavršavaju. U tome im pomažu nacionalni i europski poticaji. Iako ih raduje što je sve više poticaja usmjereno prema zelenim tehnologijama, proces za njihovo dobivanje na razini cijele Europske unije je, smatraju, suviše birokratiziran. Također, sustav poticaja mogao bi biti bolji, kaže Grubeša apelirajući na to da bi se trebalo ugledati na SAD, Kinu i druge azijske zemlje u kojima je taj sustav proizvodno orijentiran, a ne projektno kao kod nas.

Suočen s inflacijskim pritiscima, Geolux je investirao u strojeve kako bi proizvodnju doveo pod vlastito okrilje | Bloomberg Adria

"Sva naša konkurencija u Kini ima poticaje koji prate proizvod po fazama, na primjer, ako odradite proof of concept, automatski vam dolaze novi poticaji za istraživanje i razvoj pa za komercijalizaciju proizvoda", tumači Grubeša. Hrvatski i europski poduzetnici čekaju i po dvije do tri godine između natječaja i u tom im razdoblju proizvod zastari. "To je problem europskih poticaja koji se, po mom mišljenju, neefikasno i uludo troše. Mogao bi se bolje napraviti tako da ostvari svoju svrhu, a to je potaknuti nekoga da proizvodi nešto što će prodavati, na čemu će ostvarivati prihode od kojih će platiti porez i vratiti taj novac da se može potaknuti nekog drugog", komentirao je suosnivač Geoluxa.

Posao se usprkos svemu razvija i ide nekim svojim tijekom. U idućih deset godina, kaže Grubeša, nadaju se kako će se i ime njihove tvrtke naći među tri najveća proizvođača hidrometeorološke opreme na svijetu. Kako je krenulo s prirodnim katastrofama, čini se da su izabrali nišu u kojoj bi im klima mogla i pomoći dostići taj cilj.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar