Končar-Elektroindustrija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila čak 31 posto više prihode i 81 posto višu neto dobit nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju financijski izvještaji objavljeni u četvrtak. Poslovni prihodi su do kraja rujna dosegnuli 3,24 milijarde kuna dok je neto dobit skočila na 277 milijuna kuna. Rezultati se odnose na tvrtke koje čine Končar-Elektroindustriju bez utjecaja rezultata Dalekovoda čije rezultate Končar konsolidira u svoje izvještaje od travnja, ali brojke objavljuje i bez njihova utjecaja.
U poruci koja prati objavu financijskih izvještaja Gordan Kolak, predsjednik Uprave, navodi da je kompanija treći kvartal završila s rezultatima koji odražavaju znatno povećani broj novih narudžbi te da je Končar iskoristio priliku "značajnijeg rasta potražnje" prije svega za transformatorima i time povećao prihode na svim ključnim tržištima. Kolak napominje da "nezapamćeno visoke cijene energenata, visoka inflacija i povećanje kamatnih stopa utječu na rast troškova i profitabilnost" i da s kupcima pregovaraju o ranije sklopljenim ugovorima kako bi se pronašla zajednička rješenja i sve isporučilo u dogovorenim rokovima. Bez obzira na to Kolak dodaje da "nije realno očekivati da će sve troškovne elemente biti moguće ugraditi u krajnju cijenu proizvoda" što "ukazuje na mogući daljnji pritisak na profitne marže".
Analitičar Bloomberg Adrije Ilija Nešić komentira da je rastući trend Končarevih rezultata konzisentan u posljednje tri godine. "Glavni razlog je veći broj potpisanih ugovora i s time provedenih projekata, uglavnom na izvoznim tržištima", objašnjava on.
Najveći dio prihoda, blizu 64 posto, Končar ostvaruje u segmentu poslovanja prijenosa i distribucije električne energije. Dodatnih 15 posto od proizvodnje tračničkih vozila, najviše za hrvatski željeznički promet. Dodatnih desetak posto prihoda dolazi iz poslovnog segmenta opreme za proizvodnju električne energije. Na domaćem tržištu najvažniji Končarev klijent su društva iz grupe Hrvatske elektroprivrede.
Do kraja rujna Končar je ugovorio gotovo četiri milijarde kuna novih poslova i ukupno stanje ugovorenih poslova na kraju rujna je 5,96 milijardi kuna, odnosno čak i milijardu kuna više ako se u to uključe i poslovi koje ima ugovorene Dalekovod. Među značajnijim novim poslovima nalazi se i ugovor potpisan u lipnju za revitalizaciju HE Haditha u Iraku koju je Končar izgradio osamdesetih godina.
Nešić upozorava da bi u slučaju zadržavanja inflacije na visokim razinama snažna potražnja za Končarevim proizvodima mogla oslabiti. Gospodarski sektor u kojem posluje je poznat po tome da je osjetljiv na inflaciju ulaznih troškova. "Igrači koji mogu određivati cijenu i imaju fleksibilnost u proizvodnji mogli bi se nositi s rastom ulaznih troškova. (...) Končar ima mogućnost određivanja cijena, dodanu vrijednost i diferencijaciju s kojima efikasno upravlja. I uz rastuće troškove Končar je uspio ostvariti dvoznamenkasti rast neto dobiti u trećem kvartalu 2022.", komentira Nešić.
Naš analitičar dodaje da bi restriktivne monetarne politike mogle ugušiti oporavak za elektroindustriju. "Potražnja bi mogla presušiti ako padne broj potpisanih novih ugovora i prevlada ekonomska nesigurnost zbog konflikta između Rusije i Ukrajine. Na strani ponude, tvrdoglavo visoki troškovi sirovina i logistike – uz potencijalne manjkove u nabavci – mogli bi usporiti rast i profitabilnost", komentira Nešić.
Dionicom Končara u četvrtak se na Zagrebačkoj burzi trgovalo u rasponu od 850 do 870 kuna. Najviša cijena u posljednjih godinu dana bila je 980 kuna sredinom siječnja, a najniža 750 kuna po kojoj se trgovalo u studenom lani. Tržišna kapitalizacija Končara kreće se oko 2,2 milijarde kuna.
--- Ažurirano komentarom analitičara u trećem, šestom i sedmom odlomku.
.webp){kind=icon}
