Prepoznali su Spotify i Bolt dok su bili u povojima, a uskoro dolaze u regiju

Googleova kupovina Photomatha dodatno će privući ulagače u Jugoistočnu Europu, gdje se razbuktava startup sustav i ulagačke prilike su ogromne, rekao je osnivač i izvršni direktor švedskog fonda rizičnog kapitala (VC) Creandum Staffan Helgesson na druženju investitora i startupova u organizaciji regionalnog VC fonda Fil Rouge Capitala. Helgesson, u čijem je portfelju 25 jednoroga, među ostalima Spotify, Klarna i Bolt, tom je prilikom za Bloomberg Adriju otkrio da razmatra ulaganja u Hrvatskoj i regiji.

"Imali smo desetak investicija u Istočnoj Europi, a samo je pitanje vremena kad ćemo naći nešto u Adria regiji. Još tražimo, ali ima nekoliko kompanija oko kojih smo vrlo entuzijastični", rekao je Helgesson koji je uvjeren kako slijedi veliki uspon startupova Istočne i Jugoistočne Europe. U dvodnevnom posjetu Zagrebu, rekao nam je, obišao je 20-ak tvrtki, jer, tako se to radi kad se ulaže u ranim fazama poslovanja.

Iako nam nije povjerio kome je sve pokucao na vrata, podijelio je s nama da je Creandum u svojemu novom, šestom fondu, koji je otvoren u ožujku prošle godine i vrijedi 500 milijuna dolara, usmjeren na fintech i na startupove koji nude tehnološka rješenja za klimatske promjene, prvenstveno u vidu elektrifikacije.

"Mi smo generalisti i ulažemo u pet-šest sektora, jedan od njih je fintech koji je najzastupljeniji, a sada najviše dolazi do izražaja klima. U posljednjih nekoliko godina imali smo deset ulaganja u elektrifikaciju, a vi imate Rimca koji je super zanimljiva tvrtka", rekao je Helgesson koji je prije 20 godina u Stockholmu osnovao Creandum, a dosad je taj fond uložio približno 1,3 milijarde dolara u 140 startupova, od kojih se 25 razvilo u jednoroge. Neki od njih su iZettle, Klarna, Depop, Pleo, Trade Republic, Cornershop, neo4j, Kahoot! i Bolt.

No, od svih jednoroga, uz fond Creandum najčešće se spominje Spotify s obzirom na to da je fond prvi uložio u startup koji je svojim konceptom revolucionarizirao glazbu, ali je i učinio dostupnom na mobitelima koji u ono doba još nisu bili previše pametni. U razgovoru koji je u dupkom ispunjenom prostoru nekadašnjeg zagrebačkog kina Urania sa švedskim investitorom vodio osnivač i direktor Fil Rouge Capitala Julien Coustaury moglo se čuti da pregovori za to ulaganje nisu išli baš glatko – trajali su 18 mjeseci. Također, ulaganje u ideju Daniela Eka i ‎Martina Lorentzona bila je odluka koja se više temeljila na intuiciji nego na racionalnoj prosudbi.

"Eka sam upoznao u siječnju 2007. godine. Imao je 22 godine, ispisao se iz škole, izrađivao je internetske stranice, dolazio je iz loše četvrti u južnom Stockholmu. Kad smo mu prvi put pristupili, nije nam htio reći čime se Spotify točno bavi. Znali smo tek da je to vrlo cool nova tvrtka koja zapošljava samo najbolje i to nam je bilo vrlo uzbudljivo", ispričao je Helgesson.

Osnivač VC fonda Creandum Staffan Helgesson (lijevo) i direktor Fil Rouge Capitala Julien Coustaury (desno) | Fil Rouge Capital

Kad su saznali što u Spotifyju smjeraju, odnosno da žele napraviti proizvod "bolji od Piratebaya", koji je u to vrijeme, kako kaže, upropastio glazbenu industriju u Švedskoj, ostali su začuđeni jer je piratstvo ipak bilo besplatno. Međutim, povjerovali su u njihovu moć transformacije industrije, osobito nakon probnog korištenja proizvoda. Helgesson priča kako je poželio čuti pjesmu nekog slabije poznatog boy banda i odmah se na ekranu izlistalo 20 njihovih pjesama. "Kombinacija boy banda, proizvoda i osnivača, nas je osvojila. Ono što nam se nije sviđalo bila je glazbena industrija. Pozvali smo iskusnije kolege jer tada je fond postojao tek nekoliko godina i nikome se nije sviđala niša koju su dečki odabrali. Groblje startupova puno je glazbe, govorili su. No, nismo ih poslušali i poduprli smo ih. Ta se prva runda prikupljanja kapitala u Spotifyju zatvorila u srpnju 2008. godine, više od 18 mjeseci nakon što smo se upoznali", ispričao je Šveđanin.

Dodao je i da je Ek sjajan storyteller, a to je, smatra, jedan od faktora X koje traže jer su osnivači ključni, oni moraju znati dobro prodati priču klijentima, investitorima, zaposlenicima. Naveo je i neke ključne karakteristike osnivača jednoroga.

"Ono što moraš imati da bi bio uspješan nije znanstvena fantastika. Nema iznimke, osnivači svih naših 25 jednoroga i desetak tvrtki koje imaju velike šanse doći do tog statusa rade ekstremno naporno. Nitko od njih nema prosječno radno vrijeme. Mnogi od njih jako su znatiželjni, žele učiti. Također, oni ne čine kompromise, odlučuju sami. Moraju imati razvijene prodavačke vještine jer pridobiti kapital i najbolje ljude prodavački je posao. Budući da je svijet danas flat i ako osnuješ tvrtku u Zagrebu, borit ćeš se s globalnom konkurencijom, to je iznimno važno."

Razvoj ekosustava

Zanimljivo, osnivač Creanduma investitore stavlja podalje od kormila tvrtki u koje su uložili. "Mi smo samo pružatelji usluga i suputnici na stražnjem sjedalu. Kad vidim da kompanije počinju previše ponavljati stvari koje sam ja rekao, mislim da smo na krivom putu. Osnivači moraju imati viziju, naša je uloga postavljati teška pitanja, ali mislim da ona tu i prestaje."

Prije malo više od godinu dana, švedski fond je, nakon Stockholma, San Francisca i Berlina, otvorio ured i u Londonu. Najveće tržište im je njemačko. Nema ništa magično u Silicijskoj dolini, a to su negdje 2014. godine shvatili i europski osnivači. Tada se, ispričao je Helgesson, promijenio mentalitet, osnivači su shvatili da ne moraju u SAD, da mogu odavde, a tome je, smatra, pridonio i Spotify.

No, američki startup ekosustav počeo se razvijati 1960-ih, u Europi 1990-ih, a u našim dijelovima Europe tek nedavno. Tako da su Amerikanci ipak u prednosti, što je osobito vidljivo u području prodaje i marketinga. "Od 40 najvećih softverskih tvrtki u svijetu, svih 40 je iz SAD-a. Jako dobro barataju marketingom i prodajom. To ne treba obeshrabriti, dapače, unajmimo ih," rekao je.

Dodao je da Europa ima još jednu prednost. Imigracija je fantastična za poduzetništvo, kazao je, dok se u SAD-u ona smanjila, u Europi je ima mnogo, što znači i mnogo talenata. Dotaknuo se pritom i Hrvatske te prodaje Photomatha.

"Europske su integracije sjajne, a tu je i Photomath. Kad imate takvu tvrtku, to potiče slijevanje novca iz fondova i poslovnih anđela u ekosustav. Mislim da tako treba biti, napravite sjajnu kompaniju i netko će pokucati, ali za to treba vremena. Tvrtkama da dođu do toga treba 15 godina, a Photomath je uspio u sedam godina. Uvjeren sam da je Google pokucao na vrata Photomathu. Ne mislite previše o novcu i exitu, izgradite sjajnu kompaniju i netko će pokucati na vrata", savjetovao je investitor okupljenim startapovcima.

Kontrolirana potrošnja

Ekonomske prilike ne čine se idealnima, ali možda upravo zato to i jesu. Najbolje tvrtke nastale su u lošim vremenima jer su morale brže pronaći svoj market fit i više paziti kako troše novac, istaknuo je Helgesson.

"Posao investitora i poduzetnika je da grade tvrtke koje će opstati dugo. Ovo je ciklički posao, kreće se u oba smjera, samo što je ovoga puta nešto dulje trajao dobar period. Važno je za startupove da kontroliraju potrošnju novca jer bez obzira na to koliko dobar proizvod razvijaju i prodaju, to nema veze ako ne prežive i ne mogu platiti račune", poručio je direktor Creanduma te dodao da je na tržištu puno novca.

Iako uvijek bude oklijevanja kad tržište uspori, taj fond odlučio je punom parom naprijed.

"Otvoreni smo za ulaganja, prošle smo godine imali 15 ulaganja i namjeravamo zadržati isti tempo koji smo imali tijekom dobrih godina", zaključio je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar