.webp){kind=icon}
Marcel Ospel, švicarski bankar kojega je njegov biograf nazvao "gospodar UBS-a", znao je što znači kada moćnici propadaju.
Izgradio je UBS kao globalnog diva i postao jedna od glavnih osoba financijskog svijeta svog vremena da bi onda svjedočio kako se banka bliži kolapsu tijekom financijske krize 2008.
Prezren kao nacionalni promašaj, Ospel je kasnije naletio na hladnu reakciju odvjetnika kojega je poznavao.
Čitaj više
UBS vraća Ermottija da nadzire dogovor s Credit Suisse
Iskusni bankar će na tom mjestu nadgledati kompliciranu akviziciju Credit Suisse Groupa.
29.03.2023
Credit Suisse i UBS pod istragom SAD-a zbog kršenja sankcija prema Rusiji
Sudski pozivi pojedinim bankarima prethodili su krizi Credit Suisse.
23.03.2023
Švicarska vlada zamrzava isplatu određenih bonusa u banci Credit Suisse
Švicarska vlada objašnjava da zakon omogućava takav potez ako banka od sistemske važnosti dobije državnu pomoć.
22.03.2023
Kako su skandali i nepovjerenje okončali 166-godišnji rad Credit Suissea
Jedna od 30 svjetskih sistemski važnih banaka najveća je žrtva previranja nastalih zbog obuzdavanja inflacije.
21.03.2023
"Dok sam bio na čelu UBS-a, taj bi tip učinio sve što bih poželio", rekao je žalosno u razgovoru sa svojim biografom.
Ospel nije živio dovoljno dugo da bi vidio sadašnja zbivanja u Zürichu, umro je 2020. u 71. godini. No njegov nekadašnji osjećaj – bili smo kraljevi, no sve prolazi – još je aktualniji no prije. Petnaest godina nakon spašavanja UBS-a, suparnička banka Credit Suisse propala je u naručje upravo UBS-a. Dvostupni temelj švicarskog bankarstva, kako je to svijet vidio, postao je monolit koji uvjerljivo nadvisuje lokalnu konkurenciju.
Sve po čemu je Švicarska bila simbol u svjetskim financijama, stabilnost i diskrecija u kombinaciji s globalnom ambicijom, sada je na kušnji.
"Šteta za švicarski ugled bit će velika", rekao je Arturo Bris, profesor financija na poslovnoj školi IMD u Lausannei.
Za bogatu malu Švicarsku posljedice su goleme.
Upadne li UBS ikada u probleme, kao što se dogodilo u Ospelovo doba, reputacija Švicarske tek će postati upitna jer novi UBS nije samo preveliki da bi se dopustilo da propadne. Ta je banka sada prevelika da bi je se moglo spašavati. To Švicarska sigurno sama ne bi mogla učiniti jer je dvostruko veća od čitave švicarske godišnje gospodarske aktivnosti.
Dogovor o UBS-u i Credit Suisseu mijenja svjetski financijski krajolik i pospješuje rast švicarskih međunarodnih rivala kao što je Singapur.
U sadašnjem kontekstu, i kadrovi su političko pitanje. UBS je ovoga tjedna objavio da će na mjestu glavnog izvršnog direktora Sergio Ermotti iz Lugana zamijeniti Nizozemca Ralpha Hamersa.
Predsjednik banke Colm Kelleher, koji je Irac, rekao je da je Ermottijevo državljanstvo lijepa stvar, no nije utjecala na odluku.
Prema izvorima koji su željeli ostati anonimni, regulatori su poticali UBS da vrati Ermottija koji je banku vodio od 2011. do 2020.
Kako su uopće švicarske banke došle do sadašnje situacije? Polako pa onda iznenada.
Credit Suisse je bio u vrhuncu svjetskih financija pokrećući švicarsku željeznicu u 19. stoljeću, Silicijsku dolinu u 20. stoljeću i pružajući usluge bogatašima od francuske rivijere do Rusije.
Ipak, prvi posrtaji mogu se pronaći još u 1980-ima, kada se započeo naginjati prema divovima Wall Streeta.
Prvo je progutao First Boston, banku poznatu po apetitu za rizikom. Onda je u 1990-ima, u vrijeme dot.com mjehura, kupio investicijsku banku Donaldson, Lufkin&Jenrette, što se pokazalo nespretnim izborom, da bi nakon toga slijedio skandal za skandalom, poput curenja bankarske tajne ili sage vezane za korporativnu špijunažu koja je koštala mjesta glavnog izvršnog direktora Tidjanea Thiama 2020. godine.
Prije dvije godine trgovac dionicama Bill Hwang izgubio je milijarde dolara koristeći kredite Credit Suissea, a propast poslovanja poduzetnika fintecha Lexa Greensilla prisilila je banku da zamrzne 10 milijardi dolara izvora financiranja koje je predstavljala sigurnima.
Više od 50 posto Švicaraca protivi se dogovoru oko UBS-a i Credit Suissea
U listopadu prošle godine zadnji glavni izvršni direktor Ulrich Körner objavio je namjeru raščišćavanja nereda jednom za svagda. No nikad nije dobio priliku.
Nakon što su financijska tržišta postala nervozna zbog propasti banke Silicon Valley, bila je dovoljna iskrica da zapali požar.
Kada je predsjednik najvećeg dioničara, saudijske banke SNB, rekao da oni neće ulagati kapital kako bi povećali udio u Credit Suisseu, investitore je zahvatila panika te je započela očajnička utrka s vremenom da se pronađe spas.
U početku je UBS izgledao kao jedini dobitnik, posebice uz velikodušna vladina jamstva.
Vlasti su odustale od načina spašavanja banaka zamišljenog nakon financijske krize 2008. godine, a porezni obveznici su dobili banku preveliku čak i za snagu švicarskog gospodarstva.
Možda je ovo bio najmanje loš plan. Ministrica financija Karin Keller-Sutter rekla je da Credit Suisse ne bi bio preživio još jedan radni dan, a onda bi bila nastupila financijska kriza svjetskih razmjera.
Ekonomistica Andrea Schenker-Wicki, predsjednica sveučilišta u Baselu, kaže da je švicarska vlada spriječila globalnu paniku – zasad. Pitanje je što će se dogoditi ako UBS upadne u probleme.
"Za mene ovo znači da je sadašnji problem riješen, ali je stvoren problem za budućnost", rekla je.
Bivši regulator na švicarskoj burzi Jared Bibler smatra kako novi UBS može postati financijsko oružje masovnog uništenja, sposobno povući u kolaps cijelu švicarsku ekonomiju.
Ironija je u tome da je Švicarska uložila 15 godina razrađujući strategiju za financijske krize, a onda je tu strategiju ignorirala.
"Sve druge opcije bile su rizičnije za državu", ocjenjuje Keller-Sutter.
Tržišta možda nemaju dugo pamćenje, no bogati klijenti i investitori sigurno imaju.
Spašavanje Credit Suissea i stavljanje prava dioničara te imatelja obveznica u drugi plan potamnilo je švicarski ugled.
"Upravo sada u Singapuru otvaraju šampanjac", izjavio je profesor Bris.
Što se švicarskog bankarstva tiče, manji igrači će nastaviti raditi i čak prosperirati u sjeni UBS-a. No to nisu igrači poput Goldman Sachsa ili JPMorgana, s globalno jakim investicijskim bankarstvom ili poslovanjem sa superbogatim klijentima.
Također, američke i europske banke mogle bi baciti oko na švicarsko tržište sada kada je tamo jedan jaki konkurent manje.
Koristi bi mogla imati i Ženeva, koja je često od bankara iz Züricha smatrana manje vrijednom i ne zbiljski švicarskom, a možda i utočištem prljavog novca.
Sergio Ermotti
Bogati investitori, koji su nekad raspoređivali imovinu između UBS-a i Credit Suissea, tražit će druge banke za diverzifikaciju imovine.
No, unatoč svim problemima, UBS dobiva i veliku priliku. Sada ponovno ulazi u krug 20 najvećih svjetskih banaka u smislu imovine te postaje treća najveća banka u Europi po imovini kojom upravlja.
Kod kuće će to tražiti određene prilagodbe. Posjetite li bilo koji gradić u Švicarskoj, vidjet ćete da gotovo svugdje postoje podružnice Credit Suissea i UBS-a. Prosječna osoba možda ima račun u UBS-u, hipotekarni kredit kod Credit Suissea te pripada mirovinskom fondu koji vodi UBS. Taj se izbor sada suzio i može postati skuplji za klijente ili ih usmjeriti na manje banke koje ne nude sofisticirane bankarske proizvode.
Ankete u Švicarskoj pokazuju da više od polovice ljudi nije za spajanje, a samo pet posto ga jasno podržava.
Već ima političkih pritisaka da se domaće poslovanje Credit Suissea izdvoji od novoga bankarskog diva.
Švicarska može postati skuplja za dobivanje kredita ili kapitala jer se UBS više ne mora boriti s velikim konkurentom. To bi narušilo konkurentnost švicarskih izvoznika.
"Sigurno nije dobro da sada postoji samo jedna velika banka", rekao je glasnogovornik tvrtke Clariant koja proizvodi specijalne kemikalije.
Sadašnji razvoj događaja pogađa i grad Zürich, gdje je prisustvo dviju velikih banki omogućavalo radnu mobilnost.
Sada se očekuje višak ljudi nakon spajanja. Samo u Švicarskoj dvije banke zapošljavaju 37 tisuća ljudi.
Stoga se gotovo može osjetiti sumorno ozračje na trgu Paradeplatz, gdje se nalazi sjedište Credit Suissea.
Ukidanje radnih mjesta ima učinak i na obližnje biznise.
Ulrich Körner
"Mnogi zaposlenici banke bili su dugovječni i odani klijenti", kaže Tomas Prenosil, glavni izvršni direktor tvrtke luksuzne odjeće Confiserie Spruengli.
Nije riječ samo o bankarima. Credit Suisse i UBS koristili su usluge mnogih od najboljih švicarskih odvjetničkih tvrtki generirajući prihode u desecima, ako ne i stotinama milijuna franaka.
Povrh svega, švicarsko će bankarstvo morati ponovno postati dosadno kako bi se izbjeglo ponavljanje pogrešaka u preuzimanju rizika.
Političari možda misle da imaju kontrolu, no trenutačno se moćnijim čine bankari UBS-a.
"Sada svi radimo za UBS", rekao je bivši regulatorni dužnosnik Bibler.
