Poslovne banke u Hrvatskoj prošle su godine ostvarile kumulativno 4,8 posto manju dobit no u 2021. godini, a iznos je 5,35 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB)
Riječ je o privremenim nerevidiranim podacima. Na kraju 2021. kumulativna dobit je iznosila 5,62 milijarde kuna.
Protekloga tjedna HNB je objavio procjenu prema kojoj bi banke ove godine mogle platiti porez na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te dodatnih 25 milijuna eura poreza na izvanrednu dobit.
Taj ekstraprofit bi zahvatio tek manji broj od osam većih banaka u Hrvatskoj, napomenuli su, te dodali da bi utjecaj poreza na izvanrednu dobit na financijsku stabilnost trebao biti zanemariv.
Od 21 banke lani su tek dvije iskazale gubitak u poslovanju, a najveću dobit su imale najveće banke, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.
Zagrebačka banka je imala dobit od 1,79 milijardi kuna, a PBZ 1,43 milijarde kuna. Na trećem je mjestu Erste&Steiermärkische Bank s dobiti od 977,3 milijuna kuna. Slijedi OTP sa 675,2 milijuna kuna, RBA s 279 milijuna kuna te HPB sa 132,4 milijuna kuna.
Gubitke su iskazale J&T banka od 17,4 milijuna kuna i Nova hrvatska banka, koja je sanirana bivša Sberbanka, s gubitkom od 248,6 milijuna kuna.
HNB ističe i da je u 2022. godini porasla ukupna imovina kreditnih institucija za 14,2 posto na 572,2 milijarde kuna.
Udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima pao je na tri posto na kraju prošle godine sa 4,3 posto koliko je iznosio na kraju 2021.
Prinos na imovinu smanjio se na jedan posto s 1,2 posto na kraju 2021. Prinos na kapital pao je na 8,2 posto s 8,8 posto.
Stopa kapitaliziranosti sustava je i dalje visoka premda je smanjenja na 24,6 posto u odnosu na 25,9 posto s kraja 2021. godine. Propisani minimum je osam posto.
.webp){kind=icon}
