18. rujan 2023, 07:52
Za svaku državu regije Rusija je jedno od dva najveća izvozna tržišta za lijekove
Hospira Zagreb ostvaruje najviše marže zahvaljujući vlasništvu Pfizera
Vodeći izvoznik je Slovenija koja je i jedina država s viškom u farmaceutskoj robnoj razmjeni
Farmaceutske kompanije u Adria regiji lani su, usprkos nestašicama lijekova, poteškoćama u dobavljačkim lancima i napetostima u istočnoj Europi, imale još jednu sjajnu godinu. One najveće, s prihodima višim od 80 milijuna eura, zajedno su ostvarile kumulativnu prodaju u visini 5,44 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na godinu prije.
No, Rusija, kao jedno od najvažnijih izvoznih tržišta i dalje ostaje otvorena rana, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije koju cijelu možete pogledati ovdje.
Od hrvatskih kompanija analiza pokriva Belupo, Hospiru, JGL i Plivu. Slovenski predstavnici, i daleko najjači igrači u regiji, su Krka i Lek. U Srbiji glavnu riječ vode Hemofarm i Galenika, u Bosni i Hercegovini je to Bosnalijek, a u Sjevernoj Makedoniji najjači je Alkaloid.
Ne iznenađuje da se Hospira može pohvaliti najvišim maržama. Kao dio kompanije Pfizer, Hospira je specijalizirana za proizvodnju patentiranih farmaceutskih proizvoda što joj omogućava diktiranje cijena za svoje proizvode. S druge strane, Bosnalijek je u 2022. ostvario najveći rast prodaje i to od 32 posto. Ovaj značajan rast prvenstveno se pripisuje rastućoj prodaji na ruskom tržištu.
Međutim, Krka i Pliva su, prema analizi, kompanije s najboljim učinkom među proizvođačima generičkih lijekova i po marži i po povratu na kapital.
Kad su u pitanju zalihe, farmaceutske kompanije u Adria regiji imaju izrazito visoke razine zaliha, u prosjeku 258 dana, što postavlja pitanja oko njihove efikasnosti u upravljanju zalihama. Složeni lanac nabave podrazumijeva dugo vrijeme isporuke zbog međunarodnih uvozno-izvoznih procesa, a farmaceutski proizvodi često uključuju kvarljivu robu s kratkim rokom trajanja, što dovodi do značajnih otpisa.
Za farmaceutsku industriju u regiji pozitivno je to što je rast cijena njihovih proizvoda bio niži od opće inflacije što je jamčilo barem kakvo takvo održavanje potražnje. Ukupna inflacija u 2022. godini nadmašila je inflaciju farmaceutskih proizvoda širom Adria regije, što je posljedica malog udjela farmaceutskih proizvoda u potrošačkoj košarici, zajedno s vladinim ograničenjima cijena lijekova i konkurentnijom javnom nabavom, pokazuje analiza.
I opći rast prosječnih plaća bio je viši od porasta plaća samo u farmaceutskoj industriji. Slovenija se tu izdvaja, jer je tamo rast dohodaka u ovom sektoru nadmašio prosječni porast plaća za 4,5 postotna poena. Za takav razvoj događaja zaslužne su najveće farmaceutske kompanije Lek i Krka koje zapošljavaju oko 1,2 posto radno sposobnog stanovništva zemlje, pa zaposleni imaju veću pregovaračku moć, dodaje se u analizi.
Slovenija se u regiji ističe kao farmaceutski lider, pošto je 28 posto izvoza te države vezano za farmaceutske proizvode, a uglavnom izvozi u Švicarsku. Sve zemlje u regiji, osim Slovenije, bilježe trgovinski deficit u farmaceutskim proizvodima – drugim riječima, više uvoze nego izvoze.
Potražnje ne manjka, ali mogla bi biti i viša: Europska unija nalazi se ispred Adria regije po rashodima za zdravstvo u usporedbi s bruto domaćim proizvodom, što se prvenstveno objašnjava nižim plaćama i ograničenim privatnim zdravstvenim sustavom u regiji. Međutim, građani naše regije izdvajaju više novca iz vlastitog džepa zbog lošije kvalitete javne zdravstvene zaštite i dugih lista čekanja.
Usporedba zdravstvene potrošnje po stanovniku pokazuje da u regiji građani troše 1.467 eura godišnje, tj. više nego upola manje nego u EU, gde ta brojka iznosi 3.159 eura po stanovniku.
Za našu regiju, Rusija je kritično izvozno tržište farmaceutskih proizvoda, uz EU i susjedne zemlje. Analiza pokazuje da se Rusija nalazi među dva najveća izvozna tržišta za lijekove za svaku zemlju u regiji. Prošle su godine logistički izazovi poput zabrane putovanja i poteškoća u transportu primorali proizvođače na prilagodbu dobavljačkih lanaca, što je u nekim slučajevima dovelo do povećanja cijena. Jedan značajan faktor koji utječe na kompanije u regiji je i ruska Nacionalna strategija 2030 s ciljem da se do 2030. smanji ovisnost o uvozu.
I druge kompanije iz sektora, kao što su JGL, Belupo, Bosnalijek i Alkaloid, posluju na tržištima Istočne Europe, no njihovi se proizvodni pogoni nalaze izvan Rusije, pa će im to donijeti veće izazove u vezi napora ruske vlade za lokalizacijom.
Ako se ruska strategija pokaže uspješnom, lokalni farmaceuti bi priliku možda mogli potražiti negdje drugdje. Očekuje se da će sve starija populacija u Europi u budućnosti dovesti do povećanja potrošnje u zdravstvu i potražnje za farmaceutskim proizvodima.
Kratkoročni pokazatelji ukazuju na povećanje kapitalnih izdataka i investicija u Adria regiji. Štoviše, relativno sporiji rast plaća u farmaceutskom sektoru u usporedbi s ukupnim prosjekom daje dodatni poticaj farmaceutskim kompanijama. Glavni izazovi ostaju izloženost Rusiji i neizvjesnosti vezane uz to, očekivana deprecijacija rublje u odnosu na euro i povećanje konkurencije u području generičkih lijekova, smatraju analitičari.