.webp){kind=icon}
Stanovnici Hrvatske i drugih zemalja u regiji morat će još mjesecima budno pratiti cijene, debljinu vlastitog novčanika i stanje na bankovnim računima jer se inflacija, barem prema prognozama analtičkog tima Bloomberg Adrije, neće tako brzo smiriti. Cijene koje su zalet uzele s globalnim opskrbnim problemima izazvanim pandemijom, a visoko odskočile nakon ruskog napada na Ukrajinu, neće sletjeti tako brzo, iako se, uz iznimku Srbije, čini da su prošle svoje najviše točke.
"Stopa opće inflacije neće tako lako opasti, a temeljna inflacija nastavit će stvarati pritisak barem tijekom prvog polugodišta", upozoravaju analitičari u svojoj najnovijoj analizi koja se bavi nedavnim kretanjem cijena i prognozama za budućnost. Ističu da temeljna inflacija, ona u čiji izračun ne ulaze cijene hrane i energenata, s reakcijom kasni u odnosu na promjenu tržišnih varijabli. U prosjeku se tako može očekivati da će opća inflacija ove godine biti "nešto niža" nego lani, ali ciljana stopa od oko dva posto kojoj inače teže središnje banke neće biti dosegnuta prije 2025. godine, navodi naš analitički tim.
Konkretnije, godišnji inflacijski prosjeci u regiji lani su se kretali između 9,3 posto u Sloveniji do 14 posto u Bosni i Hercegovini. Za ovu godinu naši analitičari prognoziraju prosjeke u rasponu od 8,4 do 11,4 posto.
Na globalnoj razini, inflacijski pritisci koji su dolazili iz sektora energetike i prehrane sve su manji, posebno u vidu troškova energije zbog relativno tople zime koja je u Europi dovela do manje potrošnje plina i struje. Uz to, realokacija izvora energije u Europi na druge države osim Rusije bila je prilično uspješna, što je doprinijelo padu energetskih troškova. Ekonomisti se stoga sada fokusiraju na temeljnu inflaciju, posebno jer se domaća potražnja pokazuje otpornijom nego se očekivalo.
Opća inflacija usporava u većem dijelu Adria regije, a jedina iznimka je Srbija, gdje se čini da su pritisci na rast cijena posljednjih mjeseci dodatno ojačali. Hrvatska je ovih dana bila u fokusu jer je ulazak u eurozonu pažnju javnosti usmjerio na cijene za koje se procjenjivalo da su neopravdano podignute kako bi se iskoristila zamjena valuta.
Bloomberg Adria
Službeni podaci za siječanj, gdje je harmonizirani indeks potrošačkih cijena pokazao mjesečni rast cijena od 0,3 posto, to su ponešto demantirali jer je brojka "blizu 20-godišnjeg prosjeka za prvi mjesec u godini", navode analitičari. Godišnja inflacija također je nešto oslabila, s 12,7 posto u prosincu na 12,5 posto u siječnju, dok je maksimum od 13 posto zabilježen u studenom.
Sličan razvoj cjenovne situacije je i u Sloveniji, gdje je stopa inflacije u siječnju pala na 9,9 posto, u odnosu na 10,8 posto iz prosinca. No tvrdoglave cijene hrane podno Alpa i dalje sprečavaju nešto brži pad inflacije, a ostvari li se namjera vlasti o prilagodbi marži na goriva, i tamo bi moglo doći do porasta.
U Sjevernoj Makedoniji godišnja stopa inflacije još je u listopadu dosegnula 19,4 posto i od onda se u prvom ovogodišnjem mjesecu spustila na 16 posto. Za razliku od Slovenije, cijene hrane i transporta u Makedoniji doprinose usporavanju inflacije, no ona je tamo i dalje još uvijek bitno viša.
Bloomberg Adria
Srbija je jedina država u Adria regiji gdje inflacija raste. U posljednjem mjesecu 2022. godine ona je iznosila 14,6 posto da bi u siječnju porasla na 15,2 posto i dosegnula najvišu razinu u barem desetljeće i pol. Analitički tim Bloomberg Adrije upozorava da su u Srbiji i dalje postojani pristici na rast cijena zbog "skupljih energenata za kućanstva i rasta cijena usluga".
Troškovi energije u transportu ipak se smiruju, ali raniji će se porast preliti u temeljnu inflaciju, upozoravaju analitičari. Istovremeno, i cijene hrane ne pokazuju bitnije znakove popuštanja. Domaća ponuda ograničena je "konkurentnim cijenama" na izvoznim tržištima, a time se održavaju visoke cijene i za potrošače na srpskom tržištu.
Tvrdoglava inflacija
Godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini u prosincu je iznosila 14,8 posto, nakon maksimuma od 17,4 posto dosegnutog u listopadu. Kao i u ostatku regije, cijene hrane imale su ponajveći utjecaj na skok opće inflacije. Mala utjeha za građane BiH je što je na mjesečnoj razini došlo do pada opće razine cijena od 0,6 posto, ali naznake i najave rasta cijena duhana i goriva mogle bi se ponovo pretvoriti u novu muku za stanovništvo.
Analitičari su se osvrnuli i na globalne cijene. Hrana u svijetu polako pojeftinjuje. Cijene mesa, žitarica i mliječnih proizvoda nalaze se na razinama na kojima su bile početkom 2022. godine, ali još uvijek su više nego 2021. Cijene ulja nalaze se na razinama iz siječnja 2021. godine, napominju. No te su informacije ipak slaba utjeha u svjetlu prognoze o tvrdoglavoj inflaciji s kojom ćemo, izgleda, morati živjeti barem još neko vrijeme.
