.webp){kind=icon}
Analitičari Bloomberg Adrije pretresli su ključna pitanja bitna za ekonomiju regije u 2023. godini, a među pet najvažnijih tema našli su se: bruto domaći proizvod (BDP), inflacija, demografija i radna snaga, kretanje kamatnih stopa te investicije. U narednoj godini očekuju blagi pad ukupne gospodarske aktivnosti u Sloveniji i Hrvatskoj te usporavanje rasta BDP-a u ostatku Adria regije. Prekretnica inflacije očekuje se u četvrtom tromjesečju ove godine, odnosno prvom naredne godine.
Nastavit će se trend iseljavanja radne snage iz zemalja Adria regije na Zapad. Samim time i manjak kvalificiranih radnika. Analitičari prognoziraju da će monetarna vlast eurozone referentne stope podići na 2,75 posto, a završetak ciklusa povećanja kamatnih stopa očekuju u prvoj polovici 2023. Isto tako prognoziraju volatilnost u kretanju cijena različitih tipova imovine, uz pad vrijednosti nekretnina u 2023. godini.
Gospodarska aktivnost
Nakon što je 2022. godinu obilježio oporavak ekonomija od dvije COVID-om pogođene godine, trend gospodarske aktivnosti je za 2023. usmjeren nadolje.
"Predviđamo relativno mali pad ukupne gospodarske aktivnosti u Sloveniji, simboličan pad realnog BDP-a u Hrvatskoj i usporavanje rasta BDP-a na niske jednoznamenkaste, ali još uvijek pozitivne stope u ostatku Adria regije", rekli su analitičari.
Slabljenje gospodarske aktivnosti uvelike je posljedica slabljenja potrošnje. Ovaj trend vidljiv je kod kućanstava i poduzeća uslijed stalnih iznenađenja zbog rasta inflacije. Inozemna potražnja još je jedan element koji pridonosi silaznom trendu BDP-a, a ona utječe i na izvoz i na investicije.
"Srećom, gospodarstva u regiji strukturno su mnogo bolje pozicionirana nego u prethodnim gospodarskim krizama, što najbolje pokazuje porast robnog izvoza", tvrde naši analitičari. Dodaju kako je obujam izvoza danas puno veći nego prije svjetske financijske krize 2008.–2009.
Slovenija izvozi 60 posto više nego 2007. godine, dok su sve ostale zemlje regije zabilježile i veći porast od toga: BiH 240 posto, Srbija 180 posto, Sjeverna Makedonija 170 posto te Hrvatska 90 posto.
Pozitivna strana priče je što nema velike potrebe za smanjenjem tereta duga – omjeri iznosa odobrenih kredita i BDP-a u regiji su u rasponu od 57 do 70 posto."
"Naš osnovni scenarij predviđa konvergenciju prema razinama razvijenijih gospodarstava u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju" dodali su. Omjer duga i BDP-a u Njemačkoj je 83 posto, Austriji 92 posto, a Francuskoj i Španjolskoj iznad 100 posto.
Inflacija
Prekretnica za inflaciju očekuje se u četvrtom tromjesečju ove godine kao i prvom naredne godine. U drugom dijelu 2023. godine očekuje se snažnije usporavanje inflatornih pritisaka.
Državne mjere vlada Adria regije bi trebale prestati do proljeća 2023.
U drugom dijelu 2023. godine očekuje se usporavanje inflatornih pritisaka.
Ozbiljna nepoznanica za sljedeću godinu ostaje geopolitička neizvjesnost koja može značajno promijeniti stvarni ishod inflacije u godini pred nama, ali i kasnije. Analitičari očekuju kako će prosječna godišnja stopa inflacije Adria regije biti u rasponu od osam do 13 posto u 2023. Za Sloveniju i Hrvatsku prognoziraju najniže razine unutar Adria regije, dok će Sjeverna Makedonija biti na vrhu.
"Ne vidimo dosezanje ciljne razine stope inflacije od dva posto prije 2025. godine", komentiraju analitičari. "To nepovoljno utječe na investicije jer su ulagači manje voljni ulagati dokle god se inflatorna očekivanja ne stabiliziraju i ulagači ne budu sigurni u realne povrate na svoja ulaganja."
Demografija i radna snaga
Jedna od ključnih posljedica globalne financijske krize iz razdoblja 2008.–2009. bilo je brzo i značajno povećanje broja nezaposlenih. Gospodarstva u regiji tada su bila strukturno znatno slabija, s najvećim dijelom aktivnosti usmjerenim na domaće tržište i znatnim vanjskim neravnotežama.
"Do toga je doveo brzi porast vanjskog duga koji je pokrivao veliki uvoz robe, dok je u isto vrijeme robni izvoz bio znatno slabiji", rekli su.
Danas su lokalne ekonomije strukturno mnogo jače. Međutim, negativna demografija, odnosno iseljavanje u Zapadnu Europu, dovela je do nedostatka kvalificirane radne snage.
Kao rezultat toga vidimo da poslodavci preferiraju "više radnika nego što je optimalno potrebno" umjesto da odmah otpuštaju trenutno nepotrebne radnike. S negativnom demografijom poslodavci smatraju kako će im trebati puno više da pronađu potrebne radnike nakon što gospodarstvo ponovno dobije zamah.
"Kao rezultat toga, očekujemo samo blago pogoršanje stopa nezaposlenosti u 2023.", rekli su analitičari Bloomberg Adrije.
Kamatne stope
Analitičari predviđaju i da će monetarna vlast eurozone podići stope na 2,75 posto (glavna stopa Europske središnje banke za refinanciranje), a završetak ciklusa povećanja očekuju u prvoj polovici 2023. Razlog za daljnje pooštravanje politike leži u potrebi da se obuzdaju srednjoročna inflacijska očekivanja.
Očekuje se da inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena neće pasti ispod dva posto prije 2025. godine. "ECB će pratiti razvoj događaja u vezi s viškom likvidnosti bankovnog sustava, pri čemu će banke Europske monetarne unije vjerojatno u siječnju 2023. vratiti do 1,8 bilijuna eura iz jednog od instrumenata za ciljano dugoročno financiranje".
"To je važno radi stabilnosti financijskog sustava EMU-a, posebno ako ponovno dođe do straha od fragmentacije", dodaju analitičari.
Naš tim predviđa da će Narodna banka Srbije (NBS) i Nacionalna banka Republike Sjeverne Makedonije (NBRNM) podizati stope prema 5,5, odnosno 5,25 posto.
"Što se tiče kretanja kamatnih stopa, predviđamo da će šestomjesečni Euribor u sljedećih nekoliko mjeseci porasti na tri posto, u potpunosti prateći pooštravanje ECB-a", rekli su.
Na potražnju za kreditima utjecat će i opće slabljenje gospodarske aktivnosti, čime će se ublažiti neki uzlazni pritisci kamatnih stopa.
Gdje investirati
Cijene nekretnina u 2023. godini past će za najmanje 10 posto, očekuje naš analitički tim. Vjeruju kako su glavni pokretači takvih kretanja agresivna povećanja stopa središnjih banaka, recesijsko okruženje i inflacija.
"Stambeni krediti postaju skuplji, s našim mišljenjem o šestomjesečnom porastu Euribora prema tri posto kao ključnom mjerilu", dodali su.
Na financijskim tržištima tijekom većeg dijela 2023. bit će naglašena volatilnost.
Analitičari očekuju kako će cijene nekretnina pasti za najmanje 10 posto u 2023. godini. | Depositphotos
U takvom volatilnom okruženju, fokus investitora bit će više na kreditnoj rizičnosti izdavatelja, što znači da će ulagači preferirati izloženost izdanjima bolje kreditne kvalitete, prvenstveno investicijske razine kreditnih rejtinga. Analitičari očekuju da će koristi imati izdavatelji iz sektora manje ovisnih o cikličkim trendovima te onima sa snažnim regulatornim okvirom (npr. financijski sektor, telekomunikacije).
S druge strane, proizvođači u cikličkim industrijama i sektorima proizvodnje širokih potrošačkih dobara bit će pod pritiskom.
"Što se tiče procjena dionica, smatramo da su slovenske dionice podcijenjene i pozicionirane uz potencijal rasta tijekom razdoblja oporavka sklonosti riziku, s prosječnim P/E omjerom među najnižima u regiji Istočne i Jugoistočne Europe, pa čak i na ostatku kontinenta", rekli su analitičari. "Postoji potencijalna precijenjenost dionica u Hrvatskoj, BiH i Sjevernoj Makedoniji, budući da su P/E omjeri tamo mnogo viši nego u ostatku CESEE, ali i na mnogim drugim dionicama tržišta u razvoju diljem svijeta."
Ipak, sve dok nema značajnog povećanja obujma trgovanja na lokalnim burzama, analitičari ne očekuju da će značajniji pomaci cijena odražavati pravednije vrednovanje kompanija.
