Ubrzana inflacija ove je godine središnje banke širom svijeta, na čelu sa Saveznim rezervama i Europskom središnjom bankom (ECB), prisilila na oštro dizanje kamatnih stopa. Usprkos očekivanjima, borba središnjih banaka s inflacijom zasad ne pokazuje rezultate u usporavanju rasta cijena.
Zato analitički tim Bloomberg Adrije prognozira kako će ECB, kao i banke država regije koje nisu dio Europske unije i početkom iduće godine nastaviti povećavati kamatne stope. "Prognoziramo da će se kamatne stope na tržištu novca i dalje povećavati, a to će pratiti i kamatne stope kreditiranja privatnog sektora", navodi se u njihovoj analizi.
U nastavku donosimo ključne argumente i prognoze analitičara.
Analitički tim Bloomberg Adrije procjenjuje kako će monetarna vlast eurozone u idućih šest mjeseci kamatne stope povećati za još 75 baznih bodova te očekuju kako će se ciklus dizanja stopa završiti u prvoj polovici 2023. godine. Razlog daljnjeg pooštravanje politike analitički tim vidi u srednjoročnom cilju ECB-a o držanju inflacije na dva posto, uz očekivanje da će inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena ispod dva posto pasti tek 2025. godine.
Regionalne središnje banke
Kad je riječ o potezima Narodne banke Srbije (NBS), naši analitičari procjenjuju kako će ta monetarna institucija kamatnu stopu u idućih šest mjeseci povećati za dodatnih 100 baznih bodova. Inflacija u Srbiji, kako kažu, još nije dosegnula vrhunac koji se može očekivati ili u posljednjem tromjesečju ove ili prvom tromjesečju iduće godine, a očekuju i kontinuirano prelijevanje rasta cijena hrane i energenata na temeljnu inflaciju.
"Pooštravanje politike ECB-a također će se preliti u lokalni financijski sustav s obzirom na veličinu eurizacije (dominacija eura) u srpskoj ekonomiji. Uvezeno slabljenje gospodarske aktivnosti obuzdat će potrebu NBS-a za zaoštravanjem", smatra analitički tim Bloomberg Adrije. I Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije povećat će kamatne stope za dodatnih 100 baznih bodova u narednih šest mjeseci usred aktualne borbe protiv uporno visoke inflacije i potrebe očuvanja stabilnosti tečaja.
Tijekom većeg dijela razdoblja od 2010. godine, središnje banke su većinu vremena provodile tiskajući novac, i dok su najveće svjetske središnje banke bile koncentrirane na programe kupovine obveznica, regionalne monetarne vlasti fokusirale su se na stvaranje novca u lokalnoj valuti putem konverzije deviznih priljeva od izdavanja obveznica u inozemstvu.
Ovo razdoblje karakteriziraju rast ekonomske aktivnosti, niska inflacija, vraćanje dugova nakon svjetske ekonomske krize, sa sporadičnim turbulencijama kao što je kriza javnog duga u eurozoni 2012. godine i borba protiv pandemije izazvane koronavirusom.
Višak likvidnosti
Tijekom tog vremena kamatne stope kreditiranja privatnog sektora bile su na više-manje silaznom putu, odražavajući niske ili negativne referentne kamatne stope i višak likvidnosti u financijskim sustavima na povijesnim maksimumima, podsjeća naš analitički tim.
U tom smislu, višak likvidnosti eurozone porastao je na 4,7 bilijuna eura, što predstavlja povećanje od 45 puta u odnosu na kraj 2010. godine. Kad se stavi u odnosu na bruto domaći proizvod eurozone, višak likvidnosti oblikuje udio od ogromnih 38 posto, što je još jedan dokaz veličine relaksacije politike ECB-a tijekom proteklih deset godina.
I u Adria regiji se bilježi višak likvidnosti, uz najveće pomake u Hrvatskoj (206 puta od kraja 2010. godine, ali s vrlo niske baze) i Sloveniji (sedam puta, počevši od sredine 2016.). Iako je sličan profil monetarne relaksacije pratio i ostatak regije, rast likvidnosti bio je ograničeniji.
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Bloomberg Adria
Prijenosni mehanizam u snižavanju kamatnih stopa privatnog sektora na kraju je bio efikasan. Pored stvaranja likvidnosti lokalnih središnjih banaka putem deviznih konverzija, ovo se također odrazilo na relaksaciju obaveznih rezervi, ali, što je najvažnije, efekte klauzule vrijednosti tečaja eura u lokalnim bankarskim sustavima.
Aktivne kamatne stope već nagovještaju odmak od dna, više zbog povezanosti kamatnih stopa s Euriborom, ali i zato što su banke počele uzimati u obzir učinke ekonomskog usporavanja i povećane srednjoročne neizvjesnosti u svojim procjenama.
.webp){kind=icon}
