Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u svibnju je skočila na 10,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Nastavak je to visokih stopa inflacije koje posljednjih mjeseci odražavaju snažan skok cijena, posebno energenata i hrane.
Stopa inflacije je u prosincu premašila razinu od pet posto, a u travnju iznosila 9,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. Prije toga je inflacija posljednji puta bila na sličnim razinama u ljeto 2008. kad je u srpnju dosegnula tada najviših 8 posto.
Gledano po pojedinim kategorijama proizvoda i usluga, na godišnjoj je razini najviše poskupio prijevoz i to za 17,1 posto, zatim stanovanje i komunalije, gdje su cijene skočile za 15 posto, te hrana i bezalkoholna pića koji su u svibnju bili 14,9 posto skuplji nego prije godinu dana. Upravo te tri kategorije proizvoda i usluga čine blizu 60 posto ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
Dvoznamenkaste stope rasta cijena još su zabilježene u kategoriji restorana i hotela gdje su usluge poskupile 13,7 posto, te u segmentu namještaja i opreme za kućanstvo koji su poskupili za 10,6 posto.
Najniži porast cijena, od 0,2 posto, ostvarile su komunikacijske usluge, dok su cijene obrazovanja porasle za tek nešto viših 0,5 posto.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju kako će "povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine". Takvo će kretanje biti posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno nižih cijena u protekloj godini i, u manjoj mjeri, "usporavanja gospodarske aktivnosti".
Oni dodaju kako ne očekuju "pad cijena energije i hrane, već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama", a dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu. Analitičari četvrte po veličini domaće banke stoga su prognozu godišnje stope inflacije za ovu i 2023. revidirali naviše, pa u ovoj godini očekuju prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2 posto te 4,1 posto u 2023.
Daniel Kasap/Hina
Na najnovije brojke reagirao je u srijedu nakon sjednice Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Ministar Marić kazao je kako za drugu polovicu godine nije lako predviđati kako će se inflacija kretati te da je teško predviđati trendove. Po pitanju daljnje pomoći građanima i poduzetnicima, Marić je rekao kako sve ovisi o razvoju situacije.
Također, kazao je i da ne očekuje da bi inflacija mogla dovesti do značajnog rasta kamata na kredite. Naglasio je i kako je uz borbu protiv inflacije važno očuvati normalno funkcioniranje gopodarstva.
-- Ažurirano izjavom ministra Marića
.webp){kind=icon}
