Bliži se saslušanje vrhovnog suda, a ovo je sve što trebate znati o carinama i sudu

Posljednjih tjedana tržište je preplavljeno vijestima o novim trgovinskim sporazumima i promjenama carinskih stopa, što je među investitorima stvorilo dozu konfuzije oko toga koje su stope trenutno na snazi te s kojim je zemljama postignut dogovor, a s kojima pregovori još traju.

Dodatnu pozornost privlači i saslušanje pred Vrhovnim sudom, zakazano za srijedu, koje bi moglo imati značajne implikacije na buduću trgovinsku politiku SAD-a. Saslušanje slijedi nakon što je Federalni žalbeni sud proglasio Trumpove carine nezakonitima, čime je slučaj dospio pred najvišu sudsku instancu u zemlji.

Donosimo pregled ključnih informacija koje trebate znati o aktualnostima i trenutnom stanju u području carina.

Spor između Trumpa i Vrhovnog suda oko ovlasti za uvođenje carina

Vrhovni sud razmatra žalbu Trumpove administracije nakon što su niži sudovi presudili da je Trump prekoračio ovlasti uvođenjem opsežnih carina temeljem saveznog zakona namijenjenog izvanrednim situacijama. Odluka kojom bi se osporilo Trumpovo korištenje tog Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim okolnostima iz 1977. (IEEPA) mogla bi mu uskratiti jedan od ključnih alata za brzo uvođenje globalnih carina.

Trump je prvi američki predsjednik koji je taj zakon, inače rezerviran za uvođenje ekonomskih sankcija protiv neprijateljskih država, iskoristio za uvođenje carina. IEEPA predsjedniku daje široke ovlasti nad gospodarskim transakcijama u slučaju proglašenja nacionalne izvanredne situacije. U ovom je slučaju Trump proglasio američki trgovinski deficit od 1,2 bilijuna dolara u 2024. godini nacionalnom krizom, unatoč tome što SAD bilježi trgovinski deficit svake godine od 1975., te se pozvao i na epidemiju predoziranja opioidnim analgetikom fentanilom.

Gdje su trenutne carinske stope?

Carinske stope ove godine dosegnule su najvišu razinu u više od pola stoljeća. Nakon što su u jednom trenutku premašile 28 posto, niz bilateralnih dogovora, uključujući i djelomični sporazum s Kinom, spustio je efektivnu globalnu stopu na oko 15 posto. Trenutno se razine stabiliziraju, uz blagi silazni trend potaknut ublažavanjem trgovinskih napetosti i selektivnim smanjenjem carina na strateške sektore. Ova dinamika odražava novi smjer američke trgovinske politike: kombinaciju visokih zaštitnih barijera i ciljane liberalizacije prema zemljama koje su spremne na uzajamne ustupke u ulaganjima i pristupu sirovinama.

Dogovor s EU-om donio je privremeno smanjenje carina na europski izvoz uz obvezu većih ulaganja europskih kompanija u SAD, dok je sporazum s Japanom ublažio pritisak na automobilski sektor i potaknuo japanska ulaganja u američku proizvodnju.

Najnoviji pozitivni pomak dolazi iz odnosa s Kinom, gdje je postignut djelomični sporazum o rijetkim zemnim metalima i strateškim sirovinama. To je otvorilo prostor za smanjenje carina na određene industrijske inpute, što Washington vidi kao nužan korak za stabilizaciju opskrbnih lanaca u sektorima čipova, baterija i zelene tehnologije.

Indija, koja trenutno ima više carine čak i od Kine zbog uvoza ruskih energenata, dobila je djelomično olakšanje na američki izvoz tehnologije i industrijskih proizvoda, uz istovremeni pritisak da smanji barijere za strateške investicije kao i uvoz energenata iz Rusije.

Takvi potezi pokazuju da se američka trgovinska politika sve više oslanja na koncept selektivne liberalizacije. Visoke carine ostaju sredstvo pritiska, ali se paralelno koriste za izgradnju strateških partnerstava i osiguravanje pristupa ključnim resursima.

Vrhovni sud vrlo vjervatno neće moći zaustaviti Trumpove carine

Saslušanje Vrhovnog suda o Trumpovim carinama temeljenim na IEEPA očekuje se kao ključni pokazatelj granica predsjedničke ovlasti u vođenju trgovinske politike. Konzervativna većina Suda trenutačno je sklona podržati administraciju, ali postoji mogućnost da neki suci ospore široku primjenu ovlasti.

Ako Sud potvrdi carine, Trumpova administracija zadržava slobodu uvođenja sličnih mjera i jača pregovaračku poziciju u bilateralnim sporazumima. Ako Sud poništi IEEPA carine administracija će vjerojatno preći na druge pravne temelje.

 

Dakle, iako je bilo svakakvih priča o ukidanju carina i povratku na staro, Trumpove carine ostaju središnji alat američke trgovinske politike, bez obzira na odluku Vrhovnog suda. Prema riječima ministra financija Scotta Bessenta, čak i ako sud poništi carine temeljem IEEPA, administracija će se jednostavno prebaciti na druge pravne osnove. Među njima su Section 122 Trade Acta iz 1974., koja omogućuje uvođenje 15 posto carina na 150 dana radi smirivanja trgovinskih neravnoteža, te Section 338 Tariff Acta iz 1930., koja dozvoljava carine do 50 posto na zemlje koje diskriminiraju američku trgovinu.

Dakle, očito je da ova administracija vidi carine kao temelj svoje ekonomske politike te imajuči to na umu, kompanije i industrije trebaju svoje planove prilagoditi tome.