OPEC+ dogovorio je nastavak povećanja proizvodnje nafte od idućeg mjeseca, dok sukob potaknut američko-izraelskim napadima na Iran prijeti dodatno pogurati rast cijena sirove nafte.
Ključne članice, predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom, koje su u prvom tromjesečju pauzirale planirana povećanja, dodat će 206.000 barela dnevno, stoji u priopćenju.
To je više od mjesečnih povećanja od 137.000 barela dnevno u četvrtom tromjesečju i dolazi u trenutku kada Bliski istok potresa ozbiljna nestabilnost. Širenje sukoba dovelo je do pogibije iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, ugrozilo regionalnu proizvodnju nafte i poremetilo promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za izvoz nafte dijela članica OPEC+.
Čitaj više
Prvi napad na tanker u blizini Hormuškog tjesnaca od početka rata
Napad se dogodio uz obalu Omana u Arapskom moru, sjeverno od luke Khasab.
01.03.2026
SAD i Izrael napali Iran - što čeka globalna tržišta na otvaranju u ponedjeljak?
Ratna eskalacija na Bliskom istoku stavlja burze, naftu i dolar pod povećalo, dok investitori u tjedan ulaze s pojačanom neizvjesnošću.
28.02.2026
Što znači prijetnja blokadom Hormuškog tjesnaca za tržište nafte
Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko četvrtine svjetske pomorske trgovine naftom i gotovo petina LNG-a.
28.02.2026
Bloomberg je ranije objavio da će skupina na nedjeljnom sastanku razmotriti i mogućnost većeg povećanja opskrbe nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Odluka o formalnim proizvodnim kvotama možda neće biti jedini odgovor vodećih članica. Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati već su prošlog mjeseca počeli povećavati izvoz, slično potezu koji su neki od njih povukli tijekom američkog napada na iranska nuklearna postrojenja prošlog lipnja.
Hoće li to moći nastaviti uvelike ovisi o stanju u Hormuškom tjesnacu, kroz koji se promet posljednjih dana sveo na minimum kako sukob traje.
Cijene nafte prošlog su tjedna u Londonu dosegnule sedmomjesečni maksimum od 73 dolara po barelu, dok su zabrinutost zbog vojnog jačanja američkog predsjednika Donalda Trumpa i niz poremećaja u proizvodnji uzdrmali globalno tržište koje je donedavno izgledalo kao da ide prema znatnom višku ponude.
Rat bi mogao otvoriti i pitanje koliki dodatni volumen nafte Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici uopće mogu brzo plasirati na tržište, nakon što su prošle godine naglo reaktivirali dio zaustavljene proizvodnje.
Proizvodni tampon
Neiskorišteni kapacitet uglavnom drže Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji zajedno raspolažu s oko 2,5 milijuna barela dnevno, manje od tri posto svjetske ponude, prema podacima Međunarodne agencije za energiju. Dio analitičara smatra da je i ta procjena optimistična.
"Sve što sada pustite na tržište znači da vam manje ostaje u rezervi", upozorila je Helima Croft, voditeljica strategije za robna tržišta u RBC Capital Marketsu.
Ulazeći u 2026. godine, vodeći trgovci i analitičari očekivali su značajan višak nafte jer je rast proizvodnje u obje Amerike nadmašivao usporeni rast potražnje.
No slika se u međuvremenu promijenila. Proizvođače od Sjeverne Amerike do Kazahstana pogodili su prekidi, dok su sankcije blokirale dio ruskih i iranskih pošiljki koje većini kupaca ostaju nedostupne. Kina je istodobno nastavila otkupljivati dio viškova za svoje strateške rezerve.
Daljnje otvaranje slavina uklapa se i u dugoročnu strategiju Rijada. Prije gotovo godinu dana Saudijci su iznenadili tržište kada su brzo obnovili proizvodnju zaustavljenu još 2023., unatoč upozorenjima da je globalno tržište već dobro opskrbljeno.
Dio delegata OPEC+ taj je zaokret objasnio željom za povratom tržišnog udjela izgubljenog u korist konkurenata poput američkih proizvođača nafte iz škriljca. Neki analitičari smatraju i da je Rijad time odgovorio na pozive Donalda Trumpa da se snize cijene goriva za američke potrošače.
--- Tekst ažuriran u 13:20
.webp){kind=icon}
