Naftno tržište je pod sve većim geopolitičkim pritiskom. Cijene nafte su najniže od kraja pandemije 2021., a dodatnu nestabilnost izazivaju sukobi unutar kartela OPEC+, trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa i strahovi od sukoba na Bliskom istoku.
Zadnji tjedan svibnja posebno je važan za naftno tržište jer članice kartela OPEC+ imaju dva sastanka: u srijedu će se održati virtualni sastanak svih članica kartela na kojem će se raspravljati o zajedničkoj strategiji, a u nedjelju će se sastati osam članica, tzv. V8, koje su u posljednjim godinama najviše ograničavale proizvodnju. Organizacija će odlučivati o povećanju proizvodnje nafte.
U vrijeme pisanja članka, cijena sjevernomorske nafte Brent za barel od 159 litara iznosila je nešto više od 64 dolara, dok je američka nafta WTI bila iznad 61 dolara. Posljednjih tjedana cijene su porasle zahvaljujući trgovinskom dogovoru između Pekinga i Washingtona te nagađanjima da će Izrael izvesti napad na iranska nuklearna postrojenja, no potom su ponovno pale zbog novih prijetnji američkog predsjednika Europskoj uniji i nagađanjima da bi OPEC+ na nedjeljnom sastanku mogao povećati proizvodne kvote.
Analitičari Bloomberg Adrije ističu da je OPEC+ u svibnju i lipnju ukupno povećao dnevnu proizvodnju za 822 tisuće barela. "Ta odluka je s pooštravanjem trgovinskih mjera koje je uvela američka administracija dovela do pada cijene Brenta na oko 60 dolara po barelu, što je najniža razina od 2021. godine", navode.
Niske cijene nafte privremeno su porasle nakon što su ukinute neke trgovinske mjere i protumjere između SAD-a i Kine na 90 dana, no trenutni razvoj događaja ukazuje na više rizika nego optimizma, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja nafte trebala bi pasti s 990 tisuća barela dnevno u prvom kvartalu 2025. na 650 tisuća barela kasnije tijekom godine. Istovremeno, IEA predviđa porast globalnih zaliha nafte za 1,6 milijuna barela dnevno, najviše iz zemalja koje nisu članice OPEC-a. SAD je, kao jedan od vodećih proizvođača i izvoznika nafte, krajem 2024. dosegnuo povijesni vrhunac proizvodnje, a trenutna razina nije daleko od toga.
Bloomberg
Sukobi u kartelu
Dodatnu nestabilnost na tržištu stvara i sukob unutar kartela OPEC+, osobito s Kazahstanom, koji proizvodi više od dogovorenog. Iako je Kazahstan glavni prekršitelj, kvote krši i Irak. Prema Reutersu, Kazahstan je u svibnju izjavio da će nacionalni interesi imati prednost nad obvezama prema OPEC-u.
Proizvođači predvođeni Saudijskom Arabijom pokušali su u travnju povećanjem proizvodnje disciplinirati članice koje proizvode previše, no Kazahstan je nastavio s normalnim razinama proizvodnje na svojim najvećim poljima.
Kazahstanski ministar energetike Erlan Aqkenjenov krajem travnja odbacio je pritiske da uskladi proizvodnju s kvotama, rekavši da zemlja ne može značajno smanjiti proizvodnju te da će dati prednost nacionalnim interesima. Reuters navodi da Kazahstan čak razmatra ponovno ocjenjivanje svog članstva u kartelu OPEC+.
Geopolitički rizici
Na volatilnost cijene nafte utjecala je i diplomatska sapunica oko novog iranskog nuklearnog sporazuma između Washingtona i Teherana, koji je započeo u travnju. Trumpova administracija pod svaku cijenu želi postići novi dogovor s Iranom, no stavovi dviju strana ostaju izrazito različiti. Washington, primjerice, želi da se Iran potpuno odrekne programa obogaćivanja uranija, čak i u civilne svrhe, dok Teheran to kategorički odbija.
Iransko i američko izaslanstvo prošlog su tjedna u Rimu zaključili peti krug pregovora, a iako su se pojavili znakovi ograničenog napretka, i dalje postoji mnogo nesuglasica koje je teško prevladati, posebno kada je riječ o pitanju obogaćivanja uranija u Iranu, izvještava agencija Reuters. Iran inače raspolaže četvrtim najvećim zalihama nafte na svijetu.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei na konferenciji za novinare odgovorio je na pitanje o medijskim navodima da bi Iran mogao zamrznuti obogaćivanje uranija na tri godine radi postizanja sporazuma: "Iran to nikada neće prihvatiti." Također je odbacio mogućnost privremenog nuklearnog sporazuma s SAD-om i odbio tvrdnje medija da se o takvom sporazumu razmišlja kao o prijelaznoj etapi prema konačnom dogovoru. "Iran čeka dodatne pojedinosti od posrednika iz Omana u vezi s vremenskim okvirom za šesti krug pregovora", izjavio je.
U kontekstu američko-iranskih pregovora, kojima se osobito protivi Izrael, američka televizijska mreža CNN sredinom prošlog tjedna izvijestila je da se Tel Aviv priprema za napad na iranska nuklearna postrojenja. Takav napad predstavljao bi drastičan otklon od predsjednika Trumpa, izjavili su američki dužnosnici za CNN. Također bi mogao izazvati širu regionalnu eskalaciju na Bliskom istoku, što SAD pokušava izbjeći otkako je rat u Gazi potaknuo napetosti koje traju od 2023. godine. Prema izvješću CNN-a, cijena nafte porasla je.
Ákos Stiller/Bloomberg
Treće povećanje proizvodnje?
Zemlje članice kartela OPEC+ ovog će tjedna raspravljati o trećem uzastopnom povećanju proizvodnje nafte u srpnju. Među opcijama koje su na stolu nalazi se i povećanje od 411 tisuća barela dnevno u srpnju, što je tri puta više od prvotno planiranog, iako konačan dogovor još nije postignut, kazali su delegati za Bloomberg. Odluka bi trebala biti donesena na sastanku 1. lipnja.
Analitičari očekuju da će zemlje članice tzv. V8, koje se sastaju u nedjelju, povećati proizvodnju u srpnju za 411 tisuća barela dnevno, dok je prethodni plan predviđao povećanje od samo 137 tisuća. Takav potez dodatno bi mogao sniziti cijenu sirove nafte.
OPEC+ se pritom suočava i s pritiskom američkog predsjednika, koji zbog domaće političke dinamike želi niže cijene nafte. Trump je sredinom svibnja boravio na turneji po Zaljevskim državama, a prema podacima banke Goldman Sachs, koja se poziva na internu analizu njegovih objava na društvenim mrežama, predsjednik preferira cijenu američke nafte između 40 i 50 dolara po barelu.
Predsjednik SAD-a je krajem siječnja izjavio da će od Saudijske Arabije i ostalih članica OPEC-a zatražiti "smanjenje cijene nafte". Mnogi analitičari smatraju da je promjena stava o povećanju proizvodnih kvota rezultat upravo Trumpova pritiska, uz unutarnje sporove unutar kartela.
"Trump je uvijek bio usmjeren na naftu i američku dominaciju u energetici, budući da je objavio gotovo 900 objava o toj temi", navodi se u izvješću analitičara među kojima je i Daan Struyven. Po njihovim riječima, "njegova preferirana cijena WTI-ja je između 40 i 50 dolara po barelu, jer je u tom rasponu broj njegovih objava o cijenama nafte najmanji", prenosi Bloomberg.
Kakve su prognoze za cijene nafte?
"Najveći rizik za cijene nafte je pad potražnje zbog usporavanja globalnog gospodarstva, koje ugrožavaju geopolitičke neizvjesnosti. Međunarodni monetarni fond je u travnju ove godine smanjio svoju prognozu globalnog rasta za 2025. na 2,8 posto, što je za 0,5 postotnih bodova manje od prognoze iz siječnja", ističu analitičari Bloomberg Adrije, uz napomenu da i dalje postoje određeni faktori koji podupiru cijene nafte.
Bloomberg
"Američke zalihe nafte smanjuju se već treću godinu zaredom i trenutačno su blizu razine iz 2005. godine. Osim toga, najavljena je mogućnost dodatnih američkih sankcija, koje bi mogle ograničiti izvoz nafte iz Venezuele i Irana. Pojačane sankcije na ruski izvoz, uključujući sankcije brodovima za koje se sumnja da sudjeluju u zaobilaženju embarga EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, dodatno podupiru cijenu nafte Brent. Ograničavanje izvoza iz tih država otvara prostor za dodatno povećanje proizvodnje unutar kartela OPEC+", navode analitičari.
Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će cijena nafte Brent tijekom cijele godine ostati blizu 60 dolara po barelu. "Moguće novo OPEC±ovo povećanje proizvodnje moglo bi sniziti cijene, ali zaoštravanje geopolitičkih napetosti, osobito zbog neuspjeha u postizanju trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, s usporavanjem globalnog gospodarstva, mogli bi cijenu nafte Brent pogurati ispod te razine", zaključuju.
.webp){kind=icon}
