.webp){kind=icon}
Cijena sirove nafte krajem je prošlog tjedna pala na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana, a po sličnim se cijenama njome trgovalo i u ponedjeljak ujutro. Zaključna cijena barela Brent nafte u petak je iznosila 113,12 dolara, a oko te razine se njome trgovalo i na početku ovog tjedna. WTI nafta je u petak skliznula na zaključnih 109,56 dolara.
Za Brent je to značilo dnevni pad od 5,6 posto na najnižu razinu još od 20. svibnja. WTI nafta, kojom se u ponedjeljak ne trguje zbog državnog praznika u Sjedinjenim Američkim Državama, u petak je pojeftinila čak 6,8 posto te se spustila na najnižu cijenu još od 12. svibnja. To je, ujedno, bio i prvi tjedni pad za Brent u posljednjih pet tjedna, kao i prvi tjedni pad za WTI u posljednjih osam.
Mada je još početkom prošlog tjedna Brent nafta dosezala cijenu i od 125 dolara, nesigurnost u postojanost potražnje natjerala je cijene prema dolje. Globalna ekonomija mogla bi do kraja godine posustati jer središnje banke dižu kamatne stope kako bi se obračunale s inflacijom. Slabija ekonomska aktivnost znači i manju potražnju za naftom.
Uz to, američki je dolar prošlog tjedna ojačao na deviznim tržištima zbog čega je nafta poskupjela za kupce korisnike drugih valuta.
Analitičari komentiraju kako se stezanje monetarne politike svjetskih središnjih banaka konačno počelo odražavati i na naftno tržište. Američke Savezne rezerve prošlog su tjedna povisile referentnu kamatnu stopu za 0,75 postotaka, što je najveće jednokratno povećanje u gotovo tri desetljeća, a kamatne stope povisile su i švicarska i engleska središnja banka.
Usprkos popuštanju na tržištima, WTI nafta mogla bi zabilježiti i deveti uzastopni kvartalni rast cijene. Za rast cijena nafte, uz oporavak ekonomije koji je uslijedio nakon epidemije, kriva je i ruska invazija Ukrajine koja je poremetila dostavljačke lance.
Vandana Hari, iz singapurske analitičke tvrtke Vanda Insights, drži da će cijena nafte biti pod utjecajem poremećaja ponude dok god sukob u Ukrajini traje. Dodala je kako bi u budućem razdoblju moglo doći do ponovnog skoka cijena.
Američki predsjednik Joe Biden nedavno je kritizirao proizvođače nafte zbog profitiranja od visokih cijena umjesto da povećaju proizvodnju. Biden se sprema u službeni posjeti Saudijskoj Arabiji idućeg mjeseca, no neće biti bilateralnog sastanka s arapskim liderom Muhamedom bin Salmanom usprkos tome što se američke vlasti nadaju kako će saudijska proizvodnja ojačati.
Skupi benzin
Američka državna tajnica za energiju Jennifer Granholm tijekom vikenda je tamošnjim vozačima poručila kako postoji mogućnost duljeg razdoblja visokih cijena benzina. Prognoze o kretanju cijena nafte i derivata mogle bi se "potpuno izokrenuti" zbog svjetskih događaja ako, primjerice, Europska unija u potpunosti prekine uvoz ruske nafte, rekla je tajnica Granholm za američku televiziju CNN.
Pixabay
Igrači na tržištima će o namjerama monetarnih vlasti više čuti krajem tjedna kad se predsjednik Saveznih rezervi Jerome Powell nađe pred američkim zakonodavcima. Državna tajnica SAD-a za financije Janet Yellen u nedjelju je upozorila kako bi se visoke cijene mogle zadržati do kraja godine uz postupno usporavanje ekonomskog rasta.
Situacija na naftnim tržištima gdje je nafta za bližu isporuku skuplja od one za kasniju indicira očekivanu oskudicu u ponudi. Uz tržišne poremećaje u Europi, na cijene su utjecali i drugi događaji. Politička situacija u Libiji i dalje je nestabilna zbog čega vlada i nesigurnost oko tamošnje naftne industrije.
Rekordni kineski uvoz
Iz Rusije se može čuti kako usprkos embargu i sankcijama očekuju da će im izvoz nafte ove godine biti viši nego lani. Tu tvrdnju podržavaju i podaci o kineskom uvozu objavljeni u ponedjeljak. Iz njih je vidljivo kako je Kina tijekom svibnja nastavila kupovati ruske energente, uključujući i rekordne količine nafte.
Ukupno je za njih plaćeno gotovo 7,5 milijardi dolara, milijardu dolara više nego u travnju i dvostruko više nego u istom mjesecu lani. Kineska potražnja popravlja se nakon popuštanja mjera kojima se tamošnja vlast bori protiv pandemije.
Kina je jedno od tržišta koja nakon invazije Ukrajine nisu ograničila trgovinske odnose s Moskvom. Količina uvezene ruske sirove nafte povećana je za 55 posto, na 8,42 milijuna tona, čime je Rusija pretekla Saudijsku Arabiju kao glavni izvor nafte za Kinu, pokazuju podaci.
Prodaja ruskog ukapljenog prirodnog plina povećana je za 54 posto, na 397 tisuća tona, usprkos tome što je Kina smanjila uvoz tog energenta za 28 posto. Podaci kineske carine ne uključuju i količine transportirane plinovodima koji su glavni dobavljački kanal za ruski plin u Kinu.
