Skupina G7 objavila rat kineskom monopolu nad rijetkim zemnim mineralima

Zemlje skupine G7 dogovorile su se da nijedna pojedinačna država ne bi trebala isporučivati više od 60 posto njihovog uvoza rijetkih zemnih minerala do 2030. godine, u nastojanju da smanje svoju ovisnost o Kini, doznaje se od osoba upoznatih s raspravama.

Na svom ovotjednom summitu u Evianu u Francuskoj, čelnici G7 raspravljali su o planovima za uvođenje obvezujućih kvota za tvrtke u nekim industrijskim sektorima, što se činilo kao jasan znak da posebice proizvođači u obrambenom sektoru moraju smanjiti svoju ovisnost o Kini, rekla je jedna od osoba. Također su se obvezali uspostaviti platformu za spajanje napora u cilju povećanja opskrbe iz recikliranja i novih rudarskih projekata, dodala je osoba koja je zatražila da ostane neimenovana zbog rasprave o privatnim razgovorima.

Za ostale kritične minerale, čelnici su se obvezali utvrditi posebne ciljeve do kraja godine.

Jedan dužnosnik G7 rekao je da je plan za kritične minerale jedno od pitanja oko kojeg su se čelnici mogli u potpunosti usuglasiti na sastanku kojim su dominirala pitanja vezana uz mirovni sporazum između SAD-a i Irana. Drugi je dužnosnik naveo da su sve članice usklađene oko potrebe za diversifikacijom svojih dobavljača kritičnih minerala kako bi bile manje ranjive na prekide u opskrbi.

"Dogovorili smo se u različitim formatima da ćemo još tješnje surađivati na kritičnim sirovinama", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz novinarima u Evianu. "Imali smo vrlo detaljne rasprave s našim gostima o tome kako možemo provesti diversifikaciju."

Rok do 2030. godine vjerojatno će se pokazati kao ambiciozan cilj, s obzirom na to da mnogi potencijalni programeri odgađaju projekte suočeni s financijskim ograničenjima, regulatornim preprekama, otporom javnosti i tehničkim poteškoćama. Jedan od dužnosnika rekao je kako je malo vjerojatno da će zemlje ostvariti taj cilj bez postavljanja kvota, barem za neke industrije poput obrambene.

Kina je prošle godine uvela stroge kontrole izvoza većine kritičnih minerala i rijetkih zemnih minerala, što je zaprijetilo zaustavljanjem proizvodnih linija diljem svijeta i dužnosnicima jasno ukazalo na moć poluge koju je Peking stekao kroz svoj gotovo potpuni monopol nad opskrbom.

Kineske kontrole izvoza

Kina je također pogodila Japan opsežnom zabranom proizvoda koji se mogu koristiti u civilne ili vojne svrhe, nakon ovogodišnjeg spora oko Tajvana.

Potreba za odmicanjem od Kine dobro je poznata Japanu, koji je još 2010. godine bio pogođen zabranom izvoza kritičnih minerala nakon spora oko morske granice. To je potaknulo dugotrajne napore Japana da pokuša smanjiti svoju ovisnost o Kini u pogledu rijetkih zemnih minerala, no on i dalje oko 75 posto svog uvoza nabavlja od svog susjeda.

Iako su tržišta većine kritičnih minerala mala i pojedinačni projekti mogu donijeti velik poticaj globalnoj opskrbi, bit će potrebne goleme količine kapitala i tehničke stručnosti za povećanje proizvodnje na svim tržištima kritičnih minerala kojima dominira Kina.

Štoviše, rudarenje i prerada rijetkih zemalja ekološki su štetne, skupe i dugotrajne aktivnosti, pa bi izgradnja alternativnih opskrbnih lanaca mogla potrajati mnogo godina.

Izvješće Međunarodne agencije za energiju iz 2025. pokazalo je da Kina kontrolira otprilike 70 posto tržišta procesa prerade za većinu kritičnih minerala. Za neke specifične tvari, dominacija Kine još je veća. Ona proizvodi 85 posto prerađenog kobalta i 99 posto primarnog galija, navodi se u izvješću.

 

- Izvještaju doprinijeli Sakura Murakami, Donato Paolo Mancini i Mark Burton