Mračno upozorenje iz BIS-a: Sljedeći šok mogao bi razbiti globalni poredak

Trgovinske napetosti i nestabilna geopolitika mogli bi otkriti duboke pukotine u globalnom financijskom sustavu, izjavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u svojoj najnovijoj procjeni stanja svjetskog gospodarstva. "Globalni ekonomski izgledi pogoršali su se posljednjih mjeseci. Neizvjesnost, posebno oko tarifa i konfiguracije globalnog trgovinskog sustava, pojavila se kao hitna prijetnja rastu, inflaciji i financijskoj stabilnosti", rekao je odlazeći čelnik Agustín Carstens.

BIS, koju neki nazivaju središnjom bankom središnjih bankara, rekao je da trgovinski rat predvođen SAD-om i druge promjene politike potkopavaju dugo uspostavljeni globalni ekonomski poredak. Svjetsko gospodarstvo na prekretnici

Svjetsko gospodarstvo na prekretnici

Izvješće banke objavljeno je nešto više od tjedan dana prije roka 9. srpnja, do kojeg bi američki predsjednik Donald Trump trebao uvesti trgovinske carine. Carstens je rekao da je globalno gospodarstvo na "prekretnici" i da ulazi u "novo doba povećane neizvjesnosti i nepredvidljivosti" koje testira povjerenje javnosti u institucije, uključujući središnje banke.

Upitan o Trumpovoj kritici predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella, koji je opisan kao "glup", nije bio pretjerano kritičan, izvijestio je Reuters. "Očekuje se da će u nekom trenutku doći do trenja", rekao je novinarima, govoreći o odnosu između vlada i središnjih banaka. "To je gotovo očekivano."

Bloomberg Mercury

Godišnje izvješće BIS-a, objavljeno u nedjelju, smatra se ključnim pokazateljem razmišljanja središnjih bankara uoči njihovih redovnih sastanaka o politici. Rastući protekcionizam i fragmentacija trgovine bili su "posebno zabrinjavajući", pogoršavajući desetljeća ekonomskog pada i pada produktivnosti, rekao je Carstens.

Globalno gospodarstvo postaje manje otporno na šokove jer starenje stanovništva, klimatske promjene, geopolitika i poremećaji u lancu opskrbe doprinose nestabilnijem okruženju. Očekuje se da će porast inflacije nakon pandemije koronavirusa također imati trajan utjecaj na percepciju javnosti o kretanju cijena, pokazalo je istraživanje u izvješću.

Financijski sustavi sve osjetljiviji na povećanje kamatnih stopa

Visoke i rastuće razine javnog duga povećavaju ranjivost financijskog sustava na povećanje kamatnih stopa i smanjuju sposobnost vlada da troše više kako bi se oporavile od kriza. "Ovaj trend se ne smije nastaviti", rekao je Carstens, dodajući da bi veća vojna potrošnja mogla dodatno povećati dug.

Hyun Song Shin, glavni ekonomski savjetnik BIS-a, također je upozorio na nagli pad vrijednosti dolara. Pao je za 10 posto od početka godine i na putu je da bude najveći pad u prvoj polovici godine od početka 1970-ih.

Do početka 2025. godine činilo se da je globalno gospodarstvo na dobrom putu prema takozvanom mekom slijetanju. Inflacija je već bila na ciljanim razinama ili se približavala njima u većini zemalja, a globalni rast u 2024. iznosio je nešto više od tri posto, što je odgovaralo rastu iz prethodne godine. Tržišta rada uglavnom su se normalizirala, a stope nezaposlenosti još su uvijek ispod razina prije pandemije. Financijska tržišta odražavala su ovaj optimizam, a dionice su porasle zbog solidnih izgleda za rast i očekivanja deregulacije.

Međutim, izgledi za globalno gospodarstvo naglo su se pogoršali u drugom tromjesečju 2025. nakon objave širih, većih od očekivanih američkih carina. Neizvjesnost je pogoršana sumnjama u povratak fiskalne politike na razborit put i pitanjima o neovisnosti središnjih banaka, navode.

ECB reže, Fed čeka

Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) na sastanku početkom lipnja osmi je put zaredom smanjilo ključne kamatne stope u eurima. S jednim glasom protiv, europski monetarni bankari snizili su depozitnu stopu za četvrtinu postotnog boda, odnosno 25 baznih bodova, na dva posto. Na svom posljednjem sastanku u travnju, Upravno vijeće ECB-a upozorilo je na negativne učinke oštrih protekcionističkih politika Trumpove administracije na gospodarstvo eurozone. "Neizvjesnost oko trgovinske politike opteretit će ulaganja i izvoz eurozone", priopćila je ECB u ponedjeljak.

S druge strane Atlantika puno su oprezniji u pogledu smanjenja ključnih kamatnih stopa. 18. lipnja dužnosnici američkih Federalnih rezervi zadržali su kamatne stope nepromijenjenima četvrti put zaredom, ponovivši da žele više jasnoće o ekonomskim posljedicama Trumpovih brojnih promjena politike prije prilagodbe troškova zaduživanja.