Euro je u utorak došao nadomak pariteta s američkim dolarom. Posljedica je to rastuće zabrinutosti oko recesije, ali i energetske krize čijem ublažavanju trenutačno u korist ne idu ni meteorološki uvjeti. Slab euro inače je dobar za izvoz, ali ovoga puta to baš nije tako.
Euro se spustio još niže no što je bio prošli tjedan, pao je za 1,3 posto na vrijednost od 1,0005 dolara. Posljednji je puta tako nisko bio 2002. godine. Bloomberg Dollar Spot indeks, s druge strane, ovoga je tjedna porastao za 1,2 posto.
Silazna putanja eura bila je brza uzme li se u obzir da se kretao oko 1,15 dolara u veljači. Niz sve većih povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi ojačao je dolar, dok je ruska invazija na Ukrajinu pogoršala izglede za rast u eurozoni i povećala troškove uvoza energije u regiji.
EURUSD:CUR
EUR-USD X-RATE
1,0019 USD
-0,00210 -0,21%
vrijednost na početku trgovanja
1,004
posljednja zaključna vrijednost
1,004
promjena od početka godine
-12,0141%
dnevni raspon
1,00 - 1,01
raspon u 52 tjedna
1,00 - 1,19
"Logika koja prevladava na deviznom tržištu ostaje ista: smatra se temeljem povoljnog izvješća o zapošljavanju u SAD-u za lipanj da Fed i dalje ima puno prostora za povećanje stopa u budućnosti", smatraju analitičari Unicredita. "S druge strane, druge središnje banke, poput ECB-a i BoE-a, mogle bi postati opreznije s obzirom na to da su njihova gospodarstva izravnije izložena plinskoj i energetskoj krizi."
Slabiji euro dobar je za izvoz, smatralo bi se nekada, ali u ovom trenutku to baš nije tako. Dapače, negativno je jer se time dodaje inflatorni pritisak u vidu uvezene inflacije, a to je nešto što ECB uistinu ne želi, komentirala je Jennifer McKeown, voditeljica globalnih ekonomskih usluga u Capital Economicu.
Da nema rata, za Europu i za nas slab euro bio bi izvrstan, značilo bi to pojeftinjenje, ali to sada nije slučaj, potvrđuje i financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
"Kad povećavate kamatne stope, to obično bude razlog da valuta ojača jer investitori žele ostvariti prinos. No svaki pad vrijednosti eura od jedan posto dodaje otprilike 0,20 do 0,25 inflaciji. To trenutačno najviše muči ECB. Unatoč tome, mislim da neće biti devizne intervencije jer je Europska središnja banka to, ako se ne varam, učinila samo jednom u nekoliko desetljeća djelovanja", ističe Japunčić.
.webp){kind=icon}
