Pukotine na tržištu: Kako su rat, AI i krediti uzrokovali kaos

U ponedjeljak je raspoloženje na financijskim tržištima bilo sumorno. Cijena nafte iznenada je skočila na nešto manje od 120 dolara po barelu, a terminski ugovori na dionice padali su dok je rat bjesnio na Bliskom istoku. Do kraja dana, predsjednik Donald Trump signalizirao je da se sukob bliži kraju, nafta se povukla ispod 90 dolara, a indeks S&P 500 zabilježio je najveći jednodnevni rast u mjesec dana.

"Ne možete predvidjeti kako će se ovo odvijati", rekao je Gregory Faranello, voditelj odjela za američke kamatne stope u tvrtki Amerivet Securities. Ipak, čak i za one koji su osjetili olakšanje zbog iznenadnog obrata, ostala je surova stvarnost: Trumpova odluka o napadu na Iran, bez obzira na to što on sada o tome govorio, unijela je novi i potencijalno dugotrajan šok u globalno gospodarstvo u trenutku kada se investitori već bore s nizom sila koje prijete uzdrmati povjerenje investitora, koje se donedavno činilo neprobojnim.

To potiče najintenzivniju volatilnost tržišta od travnja prošle godine, kada su cijene bile uzdrmane Trumpovim uvođenjem globalnih carina.

Pokazatelj tržišnog rizika kompanije Bank of America, koji prati očekivane promjene u dionicama, kamatnim stopama, valutama i robama, porastao je na razine koje ukazuju na veći stres od uobičajenog. Indeks volatilnosti Cboe (VIX) nakratko je premašio 35 u ponedjeljak, što je više nego dvostruko od razine na kojoj je započeo godinu.

Iran je samo dio priče. Tu je i pojava umjetne inteligencije kao disruptivne tehnologije sposobne preko noći izbrisati, ali i stvoriti bogatstvo za dioničare i vjerovnike. Tu su i problematični krediti koji se počinju pojavljivati u sve većem broju u procvatu industrije privatnog kreditiranja. Tu je i slabljenje američkog tržišta rada te uporno visoka inflacija koja baca sumnju na to hoće li Federalne rezerve moći nastaviti smanjivati kamatne stope, a europske središnje banke bi ih čak mogle početi podizati.

Vjerojatno je svaki od tih pojedinih šokova rješiv. No zajedno, oni stvaraju nove krhkosti na globalnim tržištima koje nijedna pojedinačna politika ne može riješiti, što ih čini drugačijima od, na primjer, sloma izazvanog uvođenjem carina. "To je problem", rekla je Amy Wu Silverman, voditeljica strategije derivata u tvrtki RBC Capital Markets. "Čak i ako Iran padne u drugi plan, imamo niz drugih problema s kojima se moramo suočiti."

Stres se već pojavljuje na tržištu kredita. Spreadovi korporativnih junk obveznica već su počeli rasti prije rata i porasli su za pola postotnog boda u odnosu na najniže razine u siječnju, potaknuti strahom da će umjetna inteligencija nagristi zaradu zaduženih tvrtki.

Tu je i potencijalna ekonomska šteta koja proizlazi iz inflacije. Očekivanja o cjenovnim pritiscima porasla su od početka rata i pretvorila su nagađanja da će središnje banke nastaviti smanjivati kamatne stope u zabrinutost da bi moglo doći do njihova povećanja. U jednom trenutku u ponedjeljak, britanski trgovci su predvidjeli gotovo puno povećanje od četvrtine postotnog boda ove godine, što je potpuni preokret u odnosu na oklade o dva smanjenja samo nekoliko dana ranije. U eurozoni su tržišta nakratko uračunala dva povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke. Čak i ako se ti pomaci djelomično preokrenu, njihova brzina i razmjer naglasili su koliko se brzo ekonomski izgledi mogu promijeniti.

Da budemo jasni, čini se da je rat s Iranom daleko od kraja. Iako je Trump u ponedjeljak navečer izrazio optimizam da rat ide dobro i da će završiti "vrlo brzo", i dalje nije jasno hoće li uspjeti ispregovarati prekid sukoba s iranskom vladom.

Od pandemije, tržišta su često tonula zbog straha od recesije, da bi se oporavila čim bi se pokazalo da su ti strahovi bili neutemeljeni. Ništa ne jamči da će ovaj put biti drugačije. Čak i unutar najpogođenijih kutova tržišta, neki investitori već traže prilike za ulazak, pogotovo u softverskim dionicama, gdje je rasprodaja možda premašila stvarni tempo poremećaja uzrokovanih umjetnom inteligencijom. No, treutačno postoji izuzetno velik broj sila koje istovremeno djeluju i nedostatak jasnog političkog rješenja za bilo koju od njih, što znači da stari recepti više ne vrijede.

Naftni šok

Energetski šok, bez obzira na povlačenje cijena u ponedjeljak, najneposrednija je od tri prijetnje. Hormuški tjesnac, kroz koji se dnevno prevozi otprilike 20 milijuna barela nafte, što je značajan udio globalne pomorske trgovine, efektivno je zatvoren. Kako su zemlje poput Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjile proizvodnju kao odgovor na situaciju, cijena nafte tipa Brent porasla je u ponedjeljak na preko 119 dolara, otprilike dvostruko više nego početkom siječnja, prije nego što je cijena popustila.

Terminski ugovori na globalno referentnu cijenu nafte trgovali su se u rasponu od 36 dolara, što predstavlja najveći zabilježeni pad od dnevnog maksimuma na zaključnu cijenu u povijesti.

Čak i ako se cijene nafte nastave povlačiti​ s vrhunaca zabilježenih u ponedjeljak,​ šteta uzrokovana tjednim poremećajima već se širi. Skuplja sirova nafta podiže troškove za proizvođače, aviokompanije i logističke tvrtke, smanjuje marže potrošačkim poduzećima koja ne mogu dovoljno brzo rpevaliti cijene na kupce te djeluje kao porez na potrošnju kućanstava.​

Udarac je posebno težak u Aziji i Europi, koje su daleko ovisnije o uvozu energije od SAD-a te gdje su gubici na burzama proteklog tjedna bili najoštriji. Za​​ proizvođače poluvodiča koji su temelj trgovine povezane s umjetnom inteligencijom,​ šok je strukturni: proizvodnja čipova troši mnogo energije, a tvornice koje proizvode najnaprednije procesore na svijetu ovise o ukapljenom prirodnom plinu iz te regije.

Ono što brine trgovce jest način na koji će se ti viši energetski troškovi preliti na cjelokupno globalno gospodarstvo. Riječ koja se neprestano ponavlja u trgovinskim odjelima i analitičkim bilješkama je 'stagflacija' (istovremeni rast cijena i usporavanje gospodarskog rasta) budući da je ekonomska slika počela slabjeti i prije naglog skoka cijena nafte. Čak i u SAD-u, koji bilježi solidan rast pet godina zaredom, broj zaposlenih neočekivano je opao u veljači.

"Ono što smo vidjeli tijekom proteklog tjedna najbolje se može opisati kao rekalibracija cijene globalnog makroekonomskog rizika", rekao je Moyeen Islam, strateg u Barclaysu.

Drugi šok potresao je tržišta tjednima prije nego što su SAD i Izrael započeli s bombardiranjem Irana; od početka veljače, rastuća zabrinutost zbog poremećaja uzrokovanih umjetnom inteligencijom uznemirila je ulagače. Strah se više nije sastoji od toga da umjetna inteligencija neće ispuniti očekivanja, već da će vrlo brzo u tome uspjeti i time preokrenuti poslovne modele postojećih tvrtki u sektorima softvera, profesionalnih usluga, medija i financija, od kojih je svaki pretrpio pad cijena dionica kada su ulagači pobjegli s tržišta.

Bloomberg

Posljedice rata sada povećavaju neizvjesnost i pogađaju azijska tržišta koja su profitirala od naglog porasta potrošnje na poluvodiče koji pokreću AI. Strani investitori prošli su tjedan povukli milijarde iz azijskih dionica u nastajanju, isključujući Kinu. Tvornice čipova troše ogromnu energiju i nalaze se u zemljama čije valute ruši snažan dolar.

Ovaj šok je posebno okrutan: šteti i onima koji uzrokuju poremećaje i onima koji su njima pogođeni. Tvrtke koje grade AI infrastrukturu izložene su visokim troškovima energije i azijskim lancima opskrbe, a tvrtke koje AI ugrožava suočavaju se s pitanjem vlastite kreditne sposobnosti.

Pukotina ispod površine

Tu je i privatno kreditiranje, tržište vrijedno gotovo dva bilijuna dolara na kojem nebankarski zajmodavci financiraju tvrtke svih veličina. Ono već neko vrijeme pokazuje znakove napetosti, što je potaknulo ulagače da počnu povlačiti sredstva. Stopa nepodmirenih obveza u američkim privatnim kreditima porasla je na 5,8 posto u 12 mjeseci do siječnja, prema agenciji Fitch Ratings, što je najviša stopa od kada ih je agencija počela pratiti u kolovozu 2024. godine. Velika izloženost ove industrije softverskim tvrtkama raspirila je zabrinutost da su se nevidljivi rizici nagomilali u onome što je zapravo bankarstvo u sjeni.

Naftni šok mogao bi dodatno pogoršati te napetosti. Viši troškovi energije povećavaju operativne troškove mnogih tvrtki kojima privatni sektor posuđuje novac. Strah od veće inflacije odgodio je očekivano smanjenje kamatnih stopa koje bi olakšalo refinanciranje. Uz to, širi trend izbjegavanja rizika otežava menadžerima produljenje pozicija ili pronalazak likvidnosti.

 

Za neke je najjasniji odgovor povlačenje. James St. Aubin, glavni investicijski direktor u tvrtki Ocean Park Asset Management, rekao je da su tržišna previranja izazvana ratom navela njegov tim da dio novca drži po strani. "Ne volimo držati kapital u gotovini, ali ako tržište nastavi padati, gotovina je trenutno jedno od rijetkih sigurnih utočišta", rekao je. "Većina ljudi bi pretpostavila da su državne obveznice sigurno utočište. U ovom okruženju možda nisu."

Matt Maley, glavni tržišni strateg u Miller Tabaku, rekao je da investitori griješe kada odbacuju trenutne rizike kao manje opasne od onih viđenih uoči prethodnih tržišnih kriza. Ključna je razlika, kaže, u tome što ovi šokovi dolaze nakon dugotrajnog razdoblja rasta tržišta dionica

"Previše ljudi misli da nemaju razloga za brigu dokle god naftni šok nije loš kao onaj 1970-ih, tehnološki balon nije velik kao onaj 2000. godine, a kreditni problemi nisu golemi kao 2008. godine", rekao je. "To je smiješno. Kada je tržište dionica skupo kao što je danas, dovoljan je i najmanji povod da se izazovu ozbiljni problemi."