Eskalacija na Bliskom istoku ruši burze - cijena nafte u porastu, ulagači u strahu

Početak ožujka na svjetskim financijskim tržištima obilježen je snažnim rastom geopolitičkih napetosti nakon eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Ubojstvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, u američko-izraelskim zračnim napadima tijekom vikenda izazvalo je trenutačnu odmazdu Iranske revolucionarne garde.

Napadi na američke baze u regiji te na vojne komplekse u Tel Avivu potresli su ulagače i prekinuli uzlazni trend koji je dominirao tržištima dionica. Posljedično, cijene nafte jutros bilježe značajan rast, dok su indeksi dionica u crvenom.

Geopolitički potres zasjenio je tjedan u kojem su brojni indeksi dosegnuli nove rekordne razine. Njemački DAX, koji je prošli tjedan zaključio na 25.284 boda, danas započinje trgovanje sa značajnim gubicima, a predtržišne indikacije upućuju na otvaranje ispod razine od 25.000 bodova. Paneuropski Stoxx Europe 600 prošli je tjedan završio s dobitkom od 0,5 posto i novim rekordom od gotovo 634 boda. Nove povijesne vrhunce dosegnuli su i švicarski SMI, japanski Nikkei 225 te južnokorejski Kospi.

"Zbog povećane neizvjesnosti u tehnološkom sektoru, ulagači trenutno traže alternative za ulaganje izvan SAD-a", objašnjava Andreas Hürkamp iz Commerzbanke. S time se slaže i Birgit Henseler iz DZ Banke, koja ulagačima preporučuje da "svoj fokus s nekoliko mega-kompanija prebace na širi izbor tvrtki koje također imaju koristi od umjetne inteligencije i tehnologije, a istovremeno imaju atraktivnije valuacije".

Analitičari važu rizike i prilike

U ovim okolnostima, analitičari pažljivo važu kratkoročne rizike. Stephen Dover, voditelj Instituta Franklin Templeton, smatra da je za tržišta ključno "hoće li eskalacija ostati na vojnoj razini ili će dovesti do poremećaja u energetskom i logističkom sektoru, što bi rezultiralo višom i trajnijom premijom rizika". Ulrich Stephan iz Deutsche Bank strahuje da bi dugotrajniji sukob mogao potaknuti rast cijena nafte i inflacije te opteretiti tržišta dionica, dok bi prinosi na državne obveznice mogli pasti. Ipak, unatoč kratkoročnim rizicima, glavni investicijski strateg Deutsche Bank ne očekuje medvjeđe tržište zbog robusnog globalnog gospodarstva. "Selektivne tržišne prilike čine se mogućima, pod uvjetom da situacija dalje ne eskalira", navodi Stephan.

Neovisno o trenutnim političkim događajima, Uwe Streich, strateg u LBBW-u, upozorava da se tržišta dionica suočavaju s "P/E kontrakcijom", odnosno padom omjera cijene i zarade. Kako navodi Deutsche Börse, iako očekuje nastavak relativne snage domaćih indeksa u odnosu na S&P 500, u apsolutnom smislu tržišta zasad nemaju puno potencijala. "Nakon nekoliko godina stalnog rasta valuacija, P/E omjeri će vjerojatno ponovno pasti u 2026. godini i time apsorbirati rast zarada", ističe Streich. On ukazuje na to da su trenutni P/E omjeri za Euro Stoxx i DAX znatno iznad svojih dugoročnih medijana, što ograničava daljnji potencijal tržišta. Zbog toga je LBBW tek "oprezno optimističan" za 2027. godinu, s ciljanom vrijednošću DAX-a od 26.500 bodova.

Tjedan ispred nas: od inflacije do američkog tržišta rada

Osim geopolitičkih zbivanja, ulagači će ovaj tjedan pratiti i niz važnih ekonomskih objava. U utorak se očekuju podaci o potrošačkim cijenama u eurozoni, gdje se predviđa da je inflacija u veljači ostala na niskoj razini od 1,7 posto. Sredinom tjedna iz SAD-a stižu ISM indeks za uslužni sektor i "Bež knjiga" Federalnih rezervi. U četvrtak u Kini počinje Nacionalni narodni kongres, na kojem se očekuje objava ključnih ekonomskih ciljeva za 2026. godinu, uključujući i vjerojatno smanjenje ciljanog rasta BDP-a.

 

Kraj tjedna rezerviran je za podatke o njemačkim tvorničkim narudžbama te za najvažniji ekonomski pokazatelj tjedna – izvješće o američkom tržištu rada za veljaču. Analitičari Commerzbanke očekuju "nespektakularne" brojke, s otvorenih 60.000 novih radnih mjesta i nepromijenjenom stopom nezaposlenosti od 4,3 posto. Očekuje se da će nastavak slabog rasta zaposlenosti potaknuti američku središnju banku da tijekom godine u tri koraka snizi ključnu kamatnu stopu s 3,75 posto na tri posto.