Podržavaju li činjenice paniku o AI-u?

Prošlog je tjedna objava tehnološkog poduzetnika i investitora Matta Shumera postala viralna na društvenim mrežama. Pod naslovom "Nešto veliko se događa", objava je donijela pregled svih načina na koje će umjetna inteligencija u kratkom roku desetkovati poslove. Alati kao što su Claudea Code i Claudea Cowork tvrtke Anthropic PBC zamijenit će rad odvjetnika i upravitelja bogatstvom, napisao je. Kako bismo se pripremili, svi bismo trebali vježbati korištenje umjetne inteligencije sat vremena dnevno kako bismo se unaprijedili i ostali ispred tog tsunamija.

Objava se proširila internetom i pregledana je više od 80 milijuna puta na društvenoj mreži X. Shumerova objava pogodila je bolnu točku usred velikih rasprodaja dionica financijskih i softverskih tvrtki čiji se proizvodi čine zrelima za zamjenu.

Taj tržišni slom jedan je od razloga zašto bi javnost trenutno mogla biti posebno osjetljiva na dramatične priče o umjetnoj inteligenciji. Drugi je taj što se mnogi poigravaju s najnovijim alatima, izrađuju web stranice za nekoliko sati uz pomoć alata Claude Code ili koriste njegovog novijeg rođaka Cowork za odgovaranje na LinkedIn poruke. Kolektivno strahopoštovanje pred izvanrednim sposobnostima tih agenata stvorilo je još jedan "ChatGPT trenutak"  i preispitivanje o tome što sve to znači za našu egzistenciju.

No, viralna reakcija na Shumerovu objavu također pomaže objasniti tržišna previranja: AI-em se trguje na temelju subjektivnog dojma i nagađanja.

Od 4783 riječi u objavi "Nešto veliko se događa", ni jedna ne upućuje na mjerljive podatke ili konkretne dokaze koji ukazuju na to da će alati umjetne inteligencije uskoro ostaviti milijune visokoobrazovanih stručnjaka bez posla. To je više svjedočanstvo nego dokaz, s anegdotama poput one o Shumeru koji je ostavio svoj laptop i vratio se kako bi pronašao gotov kod ili o odvjetničkom uredu njegovog prijatelja koji je zamijenio mlađe odvjetnike umjetnom inteligencijom.

Neki kritičari tvrde da je autor i u prošlosti iznosio pretjerane tvrdnje o tehnologiji, ali to je manje važno. Jedna uvjerljiva priča o umjetnoj inteligenciji stvorila je valove zabrinutosti baš kada je tržište postalo toliko vođeno narativima da investitorima zadaje pravu vrtoglavicu. U jednom trenutku potencijal umjetne inteligencije je prenaglašen, a u sljedećem smo na rubu singularnosti.

Sjećate li se sredine studenog 2025. godine kada je Dow pao za gotovo 500 bodova? Ili sljedećeg mjeseca, kada su dionice tvrtki Oracle Corp. i CoreWeave Inc. pale? U oba slučaja tržište je potresao strah da je balon umjetne inteligencije na rubu pucanja.

Ranije ovog mjeseca dionice su ponovno pale, ovaj put nakon što je Anthropic objavio 11 pluginova za Claudea Cowork, uključujući jedan koji obavlja pravne zadatke. Sada su investitori zabrinuti da umjetna inteligencija ugrožava dionice u koje su se dugo uzdali.

Ipak, unatoč svim tim promjenama narativa, temeljni podaci se nisu toliko promijenili. Produktivnost je blago porasla, ali je u granicama povijesnih prosjeka. Yale Budget Lab nije pronašao ikakve zamjetne poremećaje na širem tržištu rada od pokretanja ChatGPT-ja. Štoviše, u randomiziranom kontroliranom pokusu, koji je provela istraživačka grupa Model Evaluation and Threat Research (METR) te iz kojeg Shumer vadi podatke koji mu odgovaraju, prošle je godine iskusnim softverskim programerima trebalo 19 posto više vremena za dovršetak zadataka kada su koristili alate umjetne inteligencije.

Vrijedi zadržati zdravu dozu skepticizma prema brzini ove transformacije i imati na umu da će oni koji šire najbombastičnije tvrdnje o njoj vjerojatno imati najviše koristi. Izvršni direktor tvrtke Anthropic Dario Amodei dospio je na naslovnice kada je predvidio da će umjetna inteligencija izbrisati polovicu svih početnih uredskih radnih mjesta u idućih jednu do pet godina, dok je voditelj Microsoftovog odjela za umjetnu inteligenciju Mustafa Suleyman prošli tjedan otišao korak dalje i rekao da će se "većina, ako ne i svi" profesionalni zadaci automatizirati u roku od 18 mjeseci.

Svi oni koji slušaju isključivo retoriku donose upitne odluke. Istraživanje objavljeno u časopisu Harvard Business Review provedeno na više od 1000 rukovoditelja pokazalo je da su mnogi otpustili radnike u iščekivanju toga što će umjetna inteligencija moći učiniti. Samo dva posto ih je reklo da bi smanjilo broj radnih mjesta zbog stvarne implementacije umjetne inteligencije. Švedska fintech tvrtka Klarna morala je prošle godine ponovno zaposliti ljude nakon što je njezin potez zamjene 700 djelatnika korisničke službe umjetnom inteligencijom doveo do pada kvalitete usluge.

Ovaj obrazac nam je već poznat. Kada su početkom 2000-ih priče preduhitrile stvarnost, imali smo krah dot-com tvrtki. Internet se pokazao transformativnim kao što su ljudi i tvrdili, ali za to je trebalo više vremena od očekivanog.

Danas je potreban sporiji i promišljeniji pristup nijansiranom utjecaju umjetne inteligencije, kao i određena poniznost zbog činjenice da nitko od nas, čak ni AI laboratoriji, nema pojma što nas čeka. Iz OpenAI-a nisu očekivali da će ChatGPT izazvati tržišni procvat, a Anthropic je bio šokiran utjecajem svojih najnovijih proizvoda, prema njihovim zaposlenicima.

 

Dvije stvari mogu biti istinite istovremeno: utjecaj umjetne inteligencije može biti i preuveličan i stvaran. No postizanje te ravnoteže znači davanje prioriteta dokazima nad svjedočanstvima te praćenje podataka o produktinvosti, stopa zapošljavanja i rigoroznih istraživanja poput onih koje provodi METR sa sjedištem u Berkeleyju.

Umjetna inteligencija je uistinu korisna tehnologija, ali njezin utjecaj bit će neravnomjeran, postupan i nepredvidiv. To je ona dosadna istina koja, ma koliko bila točna, vjerojatno neće postati viralna.