Grenland na burzi: kako je jedna Trumpova izjava zapalila tržišta

Kad Donald Trump kaže da Sjedinjene Američke Države (SAD) "moraju imati" Grenland, to zvuči kao još jedna provokativna politička poruka. Međutim, financijska tržišta brzo tumače takve izjave kao znak potencijalnog razvoja otoka, a time i njegovog gospodarstva.

Postavljaju se pitanja o tome što će se dogoditi s Grenlandom u budućnosti ako ga Sjedinjene Države preuzmu i počnu ulagati u njega. Upravo je to dovelo do euforije burze koja trenutno prevladava na tržištu.

Grenland je malo gospodarstvo, vrijedno oko 3,3 milijarde dolara, ali ima ono što velikim silama danas najviše treba - strateški položaj i bogatstvo prirodnih resursa, prema Bloombergu. Kad investitori čuju da bi Sjedinjene Države mogle preuzeti kontrolu ili barem uvelike povećati svoju prisutnost, odmah zamišljaju i pretpostavljaju sljedeći korak: dolazak američkog kapitala, infrastrukture, rudnika, luka, vojnih i logističkih mreža. A gdje god dolazi veliki kapital, lokalno gospodarstvo ubrzava. S ove točke gledišta investitora, prve na meti kupnje bile su banke.

Logika iza ove reakcije je očita - ako više novca uđe u malo gospodarstvo, banke su prve koje će vidjeti učinak: više kredita, depozita i transakcija. Zbog toga su dionice Grønlandsbanken početkom godine skočile za čak 42 posto, što ih čini među najboljima na OMX Copenhagen Mid Cap indeksu. Tržište nije gledalo trenutnu zaradu banaka, već je preusmjerilo fokus na procjenu kako bi njihovi rezultati mogli izgledati u scenariju snažnog investicijskog vala.

Bloomberg

Isto objašnjenje leži u osnovi rasta dionica Føroya Banki, koja također posluje na tom tržištu. Čak je i američka tvrtka Critical Metals, koja istražuje rijetke metale u južnom dijelu otoka, zabilježila snažan rast jer bi američka politička podrška mogla ubrzati iskorištavanje resursa koji su ključni za tehnologiju i energetsku tranziciju.

Međutim, procjene ne potvrđuju u potpunosti ovu priču. Grønlandsbanken trguje se po omjeru cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) od oko 1,23, što je ispod prosjeka europskog bankarskog sektora od oko 1,38, što sugerira da je s diskontom u odnosu na sektor. Føroya Banki, koja također ima izloženost tom tržištu, trguje se po omjeru cijene i knjigovodstvene vrijednosti koji je praktički u skladu sa sektorom, što ukazuje na percepciju poslovnog profila i kvalitete imovine bliže europskom prosjeku.

No način na koji su cijene porasle sugerira da se ne radi o klasičnoj, dugoročnoj investicijskoj analizi. Skokovi su bili brzi, nagli i snažno povezani s vijestima. Ovo je tipičan obrazac ponašanja malih investitora, koji su posljednjih godina sve više utjecali na tržišta. "Ovaj rast prvenstveno je rezultat aktivnosti malih investitora", rekao je Mike O’Rourke iz Jones Tradinga.

Platforme i forumi poput WallStreetBetsa omogućili su velikom broju pojedinačnih investitora da se brzo usredotoče na istu temu. Grenland je savršen za takvu dinamiku: priča je jednostavna, politički dramatična i nudi mali broj dionica koje pružaju "izravnu izloženost". Kako kaže Per Hansen iz Nordnet Bank AB, "investitori kupuju dionice Bank of Greenland isključivo na temelju vijesti", što u biti znači da investitori ne znaju što bi se moglo dogoditi, ali kupuju jer postoji mogućnost da se dogodi nešto veliko.

Bloomberg

Međutim, iza ove priče o burzi stoji ozbiljna geopolitička napetost. Trump i njegovi suradnici nisu isključili mogućnost da Grenland dođe pod američku kontrolu protiv volje Danske, što je izazvalo oštre reakcije Kopenhagena i EU-a, koji upozoravaju da bi takav napad efektivno označio kraj zapadnog saveza uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, tržišta ove političke rizike stavljaju u drugi plan, barem zasad.

Nagađanja su dodatno potaknuta nedavnom akcijom američkih snaga u Venezueli, u kojoj je pritvoren Nicolás Maduro. Za neke investitore to je bio znak da Washington nije spreman samo na izjave, već i na konkretne poteze, što je dodatno podržalo drastičan rast tržišta.

Suština ove priče je da Grenland danas nije tema burze zbog onoga što jest, već zbog onoga što bi mogao postati. Tržišta pokušavaju unaprijed izračunati scenarij u kojem geopolitika mijenja tok novca. Hoće li se ovaj scenarij ikada ostvariti ostaje otvoreno pitanje. Ali u eri u kojoj su ulaganja sve više vođena narativom, a ne strpljenjem, ponekad je sama prilika dovoljna da pokrene cijene.