Kako je Trump izazvao bikovski rast kineske tehnološke industrije

Krajem prošlog tjedna održan je značajan telefonski razgovor između čelnika dviju najmoćnijih zemalja i gospodarstava, Donalda Trumpa i Xi Jinpinga. Središnja tema, kao i uvijek, bila je tehnologija, posebno prodaja TikTok aplikacije u vlasništvu kineskog diva ByteDancea, i jasno je da Trump ima puno više u igri od Xija. "Pristao je na dogovor i TikTok dogovor je u poodmakloj fazi", trijumfalno je objavio Trump odmah nakon razgovora, čime je uspio unovčiti mjeru svog demokratskog prethodnika Joea Bidena kao pobjedu.

No, dvojica čelnika složila su se i da će se dugo očekivani bilateralni sastanak u Južnoj Koreji krajem listopada konačno održati. Očekuje se da će Korejski poluotok tako postati poprište velike pogodbe, gdje će dvije zemlje postići primirje u trgovinskom hladnom ratu nauštrb sveobuhvatnog sporazuma. No, sve se više postavlja pitanje je li Narodna Republika tehnološki pothranjena u utrci za naprednim čipovima i umjetnom inteligencijom (AI), te stoga spremna na kompromis koji bi Trump proglasio najsjajnijom pobjedom svog mandata. Kineske burze kažu da Trumpov izračun neće uspjeti.

Kineski tehnološki imunitet

Samo nekoliko dana nakon objave povijesnog sastanka, koji mnogi već uspoređuju s posjetom bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona legendarnom Mao Zedongu, on se zaglavljuje; očekuje se da će biti odgođen za početak sljedeće godine. Prema promatračima, igra s vremenom ide u korist Kine, jer se Amerikancima puno više žuri zatvoriti poglavlje TikTok-a i ograničiti izvoz fentanila, a još više postići konačni sporazum koji bi ponovno otvorio unosno kinesko tržište njihovim tehnološkim divovima. Kao što pokazuje nedavno otkazivanje narudžbi čipova od američke Nvidije i AMD-a od strane kineske vlade, Kina je imuna na Trumpove pokušaje da ograniči svoj tehnološki i gospodarski razvoj.

Njegov suverenitet osiguran je sustavnim i velikim ulaganjima u razvoj domaćih proizvodnih kapaciteta za najnaprednije čipove za napajanje umjetne inteligencije. Peking ih potiče barem od 2014. godine, kada je stvorio takozvani veliki fond za stvaranje samodostatnosti u proizvodnji čipova. Prije nešto više od godinu dana fond je primio svoje treće punjenje, ovaj put vrijedno 48 milijardi dolara, sa strateškim ciljem razvoja litografskih strojeva, gdje Kina najviše zaostaje za SAD-om, a ujedno je i najranjivija.

Osim toga, ove godine završava ključna strategija Made in China 2025, koja predviđa da će azijski div do kraja godine biti 70 posto samodostatan u sektoru čipova. Krajem kolovoza lokalno političko vodstvo javno je potvrdilo svoju predanost i podršku razvoju umjetne inteligencije, inteligentnih vozila i robota, za što su napredni čipovi ključni.

"Kinezi se ne žure sa sklapanjem dogovora, vrlo su zadovoljni trenutnim zamahom pregovora", rekao je za Reuters analitičar Craig Singleton, viši suradnik američkog think tanka Zaklada za obranu demokracija.

Ljeto kineskog bika

Budući da su čipovi važno geostrateško oružje u ekonomskoj borbi između supersila, tvrtke koje ih proizvode i kotiraju na burzi također postaju zanimljive investitorima. Dok su američke tvrtke poput Nvidije u svačijem nišanu i imaju vrtoglavo rastuće procjene, to nije slučaj s manje poznatim kineskim tvrtkama.

"Poput ostalih kineskih dionica, i tehnološke dionice bile su značajno podcijenjene u usporedbi s američkim dionicama", kaže Matej Gosar, upravitelj imovine u NLB Fondovima, sažimajući situaciju prije ljetnog procvata na kineskom tržištu tehnoloških dionica. Kaže da je situacija bila rezultat "specifičnosti kineskog tržišta i gospodarstva, povezanih s deflacijskim trendovima i problemima na tržištu nekretnina".

Za bikovski trend tehnološkog tržišta u Kini prethodno su bila ispunjena dva uvjeta, i to monetarne i fiskalne mjere vlasti, kojima je Peking intervenirao prošle jeseni, slijedeći utvrđeni scenarij ostvarenja prognoze gospodarskog rasta od pet posto. Prema upravitelju imovine, to je pripremilo odgovarajući teren za nastavak rasta dionica.

Povećana likvidnost povećala je apetit igrača na burzama, a naknadni neočekivani uspjeh kineskog AI chatbota DeepSeek preusmjerio je višak sredstava u obećavajući tehnološki sektor. Time je ispunjen drugi preduvjet. Rast tečaja sada je potaknut trgovinskim napetostima sa SAD-om i pokušajima SAD-a da ograniči pristup naprednoj tehnologiji. Kako bi osigurala autonomiju u pregovorima sa SAD-om, Kina se uvelike oslanjala na domaće tehnološke tvrtke, koje je prethodno strateški razvijala prema većoj samodostatnosti.

Kako se trgovinski rat zaoštravao, kineska konkurencija je eksplodirala, najavljujući nove proizvode i investicije poput na montažnoj traci. Prošlog vikenda, div Huawei javno je predstavio svoj trogodišnji plan razvoja čipova, hvaleći se stvaranjem 'super klastera' čipova koji, kada se kombiniraju, nadmašuju one koje Nvidia proizvodi za kinesko tržište.

U međuvremenu, Xiaomi je predstavio ambiciozan plan za proizvodnju naprednih 3nm čipova, ulažući sedam milijardi dolara tijekom sljedeće tri godine. "Najnoviji poticaj kineskim tehnološkim dionicama došao je nakon izvješća da je kineski regulator naredio tvrtkama da prestanu kupovati Nvidia čipove i otkažu postojeće narudžbe", objašnjava Gosar.

Kineska Nvidia

Najupečatljiviji porasti cijena zabilježeni su kod manje poznatih tvrtki poput Cambricona, poznatog i kao kineska Nvidia. Dionice tvrtke, koje insajderi smatraju glavnim Huaweijevim rivalom u kineskoj utrci za umjetnom inteligencijom, porasle su za 93 posto od početka trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama i pomaka domaćih potrošača. Prema podacima Bloomberga, dionica je prošli mjesec bila nekoliko dana najskuplja na burzama kontinentalne Kine (isključujući Hong Kong), budući da je tvrtka u prvoj polovici godine zabilježila rekordnu dobit od 144 milijuna dolara.

Za investitore je kombinacija dobrog poslovanja i vladine direktive o zaustavljanju narudžbi američkih čipova bila signal da se kineski tehnološki sektor nalazi na prekretnici. Dionice proizvođača trenutno se trguju po cijeni koja je više od 150 puta veća od prihoda od prodaje tvrtke. Tržišna vrijednost tvrtke u međuvremenu je narasla na čak 80 milijardi dolara.

No, snažan rast nosi značajne rizike, što općenito vrijedi i za druge tvrtke u kineskom tehnološkom sektoru, kažu stručnjaci. "Morate biti oprezni i razmotriti tvrtke koje imaju dokazan put do rasta prihoda i generiraju pozitivan novčani tok", upozorava Gosar. Hongkonški proizvođač čipova Semiconductor Manufacturing International Corp. (SMIC) također bilježi sličan snažan rast, s cijenom dionica koje su porasle za 87 posto u tri mjeseca, dok se cijena dionica Hua Hong Semiconductora više nego udvostručila.

Prema podacima koje je naveo Bloomberg, Hang Seng Tech indeks (koji uključuje 30 tehnoloških tvrtki) od kraja kolovoza je dobio 240 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, ali Gosar upozorava da bi rast mogao brzo stati ako se geopolitička previranja nastave. "Hoće li ove dionice nastaviti rasti uvelike ovisi o geopolitičkim odlukama obje zemlje", kaže on, dodajući: "Ako ograničenja izvoza američke tehnologije u Kinu ostanu, to će sigurno biti pozitivno za kineske proizvođače."

No, osim vanjskih čimbenika, važna će biti i dinamika domaćeg tržišta. Gosar kaže da će biti potrebno pratiti "hoće li se investicijska potrošnja velikih platformi poput Alibabe, Tencenta i ByteDancea preusmjeriti na lokalne dobavljače." To je vrlo vjerojatno, s obzirom na stanje antagonističkih odnosa između velikih sila. Još jedan pozitivan signal je nova verzija spomenutog DeepSeek chatbota, za kojeg proizvođač tvrdi da je posebno dizajniran za rad i učenje na čipovima domaćih dobavljača.

Međutim, prema Financial Timesu, kineski proizvođači čipova poput SMIC-a također se suočavaju s velikim izazovima u osiguravanju i održavanju kvalitete proizvodnje, što je još teže osigurati za osjetljive proizvode poput čipova.