Burzovni pregled: Turbulencije na tržištima obveznica, hlađenje kriptotržišta i najtoplija hrvatska dionica

Počnimo u Sloveniji, gdje je u utorak navečer tamošnje ministarstvo financija objavilo da se država zadužila za milijardu eura izdavanjem 30-godišnje državne obveznice s kuponskom kamatnom stopom od 3,5 posto.

Obveznica dospijeva u travnju 2055., a radi se o prvoj obveznici te ročnosti od 2020. godine i prvoj takvoj emisiji među državama ove godine. Prema spomenutom ministarstvu, razlog za izdavanje obveznice snažna je potražnja ulagača za dugoročnim financijskim instrumentima.

Ministarstvo, na čelu s Klemenom Boštjančičem, pohvalilo se uspješnim procesom upisa obveznica i zaključilo da je transakcija bila uspješna. Organizatori emisije bile su banke Deutsche Bank, Erste Group, Goldman Sachs, HSBC, JP Morgan i OTP banka Slovenija.

 

Turbulencije na tržištima obveznica – rastu troškovi zaduživanja država

Rasprodaja britanskih državnih obveznica posljednjih je dana dovela do toga da je prinos na 30-godišnje britanske obveznice porastao na 5,4 posto, što je najviša razina u posljednjih 26 godina. Prinos na 10-godišnje obveznice popeo se na 4,86 posto, što je najviše od srpnja 2008., prema podacima Bloombergova Terminala. Provjerili smo što se događa na tržištu obveznica.

Ujedinjeno Kraljevstvo nije izoliran slučaj. Prinosi na američke obveznice također su posljednjih dana porasli, a u posljednjih mjesec dana povećali su se prinosi na sve državne obveznice.

Kineska središnja banka najavila je da će prestati otkupljivati državne obveznice, što je najnoviji pokušaj da se smanje špekulacije vezane za slabi gospodarski rast koji je narušio valutu i smanjio povjerenje poduzeća i potrošača, navodi Bloomberg. Kineska valuta u međuvremenu je pala prema rekordno niskoj vrijednosti na stranim tržištima.

Je li siječanjski efekt na burzi stvaran?

Već desetljećima popularna teorija tvrdi da cijene američkih dionica u siječnju obično rastu više nego u ostalim mjesecima. Postojanje pojave poznate kao siječanjski efekt nekada se smatralo neupitnim, jer su studije pokazale da su prinosi u siječnju bili viši nego u prosječnom mjesecu. Taj efekt bio je najizraženiji kod dionica malih poduzeća u razdoblju od 1940. do sredine 1970-ih.

Kako su svjetske burze prošle proteklog tjedna?

Bloomberg Adria

Svi veći svjetski burzovni indeksi, osim japanskog Nikkeija, zabilježili su rast. Najveće veselje bilo je u Njemačkoj, gdje je referentni indeks DAX zabilježio rast od 1,5 posto. Čini se da kvar njemačkog gospodarskog motora ima iznenađujuće ograničen utjecaj na tamošnja tržišta dionica. Četrdeset poduzeća koja čine njemački referentni indeks DAX prema predviđanjima bi 2025. godine trebala ostvariti više od 10-postotnog rasta dobiti po dionici, što je najviše među europskim kompanijama.

Razlog? "Najveće kompanije iz njemačkog indeksa DAX djeluju globalno i njihovi prihodi nisu isključivo vezani uz stanje u domaćem gospodarstvu", objašnjava diskrepanciju između ekonomskog pacijenta i burzovnog prvaka EU-a Sašo Ivanović iz Triglav Skladova.

Općenito, kretanja na svjetskim burzama od sredine prosinca obilježila je nesigurnost. "Nesigurnost na burzi počela je u posljednjim tjednima s jastrebovskim tonom govora predsjednika Feda Jeromea Powella", rekao je Domen Kregar iz brokerske kuće Ilirika. "Općenito, kraj kalendarske godine obično donosi manju likvidnost na burzi, a ovaj tjedan stvari će se vratiti u uobičajene tokove", predviđa i spominje značajan pad američkih burzovnih indeksa i kriptovaluta.

"Ulagači trenutno očito nisu oduševljeni najrizičnijim i najvolatilnijim ulaganjima. Raspoloženju ulagača ne pomaže ni prilično oštra retorika Donalda Trumpa i Elona Muska na društvenim mrežama, koja povećava nesigurnost i tenzije u geopolitici."

Jerome Powell | Bloomberg

Duže razdoblje visokih kamata?

Više dužnosnika američke središnje banke u četvrtak je potvrdilo da će Fed vjerojatno još neko vrijeme zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama te ih ponovno smanjiti tek kad inflacija značajno padne.

Predsjednica bostonske središnje banke Susan Collins izjavila je da je sporiji pristup prilagodbi kamatnih stopa opravdan, jer se dužnosnici suočavaju sa "značajnom nesigurnošću" u vezi s gospodarskim izgledima SAD-a. To mišljenje podržali su kolege iz drugih regionalnih banaka, uključujući guvernerku Michelle Bowman, izvještava Bloomberg.

Je li sada pravo vrijeme za kupnju kriptovaluta?

Najveća i najstarija kriptovaluta bitcoin prošlog je tjedna započela s cijenom iznad 100 tisuća dolara po tokenu, ali se prema kraju tjedna spustila na najnižu cijenu od tek 92 tisuće dolara po tokenu.

Kriptovalute su se pridružile padu vrijednosti američkih dionica, jer je povećana zabrinutost zbog sporijeg smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini prouzročila velike gubitke.

 

Tržište digitalne imovine osjetljivije je i stoga volatilnije na makroekonomske pokazatelje i događanja u svijetu. Takva volatilnost i korekcije nastavit će se i u nadolazećim tjednima, izjavio je Marko Pavlovič, koji upravlja kriptostrategijama na platformi Iconomi. Provjerili smo kod stručnjaka je li sada pravo vrijeme za kupnju kriptovaluta.

Hoće li 2025. godina donijeti eksploziju novih kripto-ETF-ova?

Prošli tjedan obilježena je godišnjica otkako su u SAD-u počeli trgovati fondovima koji kotiraju na burzi (ETF-ovi) i koji izravno ulažu u bitcoin. To se dogodilo 11. siječnja 2024., dan nakon što je Američka komisija za vrijednosne papire (SEC) dala zeleno svjetlo tim fondovima.

Kregar iz Ilirike ističe kako su izgledi za kriptovalute dvosjekli: "S jedne strane, jasno je da će nova američka administracija biti naklonjena tom sektoru, no s druge strane kriptovalute kao klasa imovine trebaju tržišne uvjete u kojima su ulagači sigurni i spremni riskirati."

Prema najnovijim podacima, svih 12 spot bitcoin ETF-ova od početka trgovanja privuklo je oko 35 milijardi dolara neto priljeva. Prema podacima Bloomberga, ukupna imovina pod upravljanjem svih spot bitcoin ETF-ova trenutno iznosi oko 111,5 milijardi dolara.

Problemi eura: Hoće li se izjednačiti s dolarom?

Zajednička valuta država članica eurozone od Trumpovog izbora gubi na vrijednosti u odnosu na dolar. Trump, koji će svoj drugi mandat započeti 20. siječnja, već neko vrijeme prijeti carinama europskim saveznicima, a dodatno opterećenje donose i nepovoljni makroekonomski pokazatelji na Starom kontinentu.

 

Zadnji put euro je imao jednak tečaj s dolarom 2022. godine, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala energetsku krizu u Europi i strah od recesije. Sada analitičari tržišta vide mogućnost da se to ponovno dogodi, navodi Bloomberg.

Top 10 dionica Slovenca

Na početku nove godine provjerili smo koje su bile dionice kojima su Slovenci najviše trgovali u 2024. godini. Za ulagače na burzi, 2024. godina bila je prilično profitabilna. S takvim prinosima nije iznenađujuće da su se aktivirali i mali ulagači. Iako nemamo podatke o ukupnim ulaganjima Slovenaca u inozemstvo, dobili smo informacije o najtrgovanijim dionicama i ETF-ovima od njemačkog brokera Trade Republic i britanske neobanke Revolut, kao i dodatne informacije od slovenske brokerske kuće BKS.

Podaci o prometu s tim dionicama nisu otkriveni. Iz Revoluta su nam također rekli da je broj korisnika njihovih usluga trgovanja u Sloveniji prošle godine porastao za 81 posto. Dodali su da kod njih račun ima više od 180 tisuća pojedinaca i 4,3 tisuće poslovnih klijenata iz Slovenije. Trade Republic nije objavio te podatke.

Goran Stanzl/Pixsell

Najpopularnija hrvatska dionica

InterCapital, jedna od najvećih hrvatskih brokerskih kuća, u utorak je povećala preporuku za kupnju dionica Končar-Elektroindustrije, s ciljanom cijenom od 570 eura. Trgovanje tom dionicom na Zagrebačkoj burzi u srijedu pokazalo je da su domaći ulagači ozbiljno i s lakoćom prihvatili novu procjenu.

Končarova dionica posljednje dvije godine jedna je od najtrgovanijih dionica hrvatske burze. Samo u prošloj godini njezina je cijena skočila za gotovo 170 posto, dok je indeks Crobex u istom razdoblju porastao za 25 posto. To kretanje cijena rezultat je uvjerenja da će Končar profitirati od zelenog prijelaza.

Bloomberg Adria

Na kraju, kratki pregled regionalnih burzi. Najveći rast prošli tjedan zabilježio je hrvatski referentni indeks CRO10, s rastom od 4,1 posto. Solidne zelene brojke postigli su i slovenski SBITOP (rast od 1,4 posto) te makedonski MBI (rast od 1,5 posto).

Na što ćemo obratiti pažnju idući tjedan?

Ponedjeljak, 13. siječnja

• U SAD-u će biti objavljeni podaci o bilanci saveznog proračuna.
• Banka Slovenije objavit će podatke o bruto vanjskom dugu, međunarodnim rezervama i platnoj bilanci.

Utorak, 14. siječnja

• Institut Zew objavit će gospodarsko raspoloženje u eurozoni.
• U SAD-u će biti objavljen indeks proizvođačkih cijena.
• U Južnoj Koreji održat će se ustavno ročište protiv predsjednika Yoon Suk Yeola.
• Francuski premijer François Bayrou predstavit će novu političku strategiju svoje vlade u parlamentu.
• Svjetska banka objavit će polugodišnju publikaciju o globalnim gospodarskim izgledima.

Srijeda, 15. siječnja

• U Velikoj Britaniji, SAD-u i Francuskoj bit će objavljeni podaci o inflaciji za prosinac.
• Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji za studeni.
• Banka Slovenije objavit će tromjesečne financijske izvještaje za treće tromjesečje 2024.
• Slovenski državni statistički zavod objavit će indekse vrijednosti izvedenih građevinskih radova za studeni.
• Prihode će objaviti banke Citigroup, JPMorgan, Goldman Sachs, Bank of New York Mellon, Wells Fargo i BlackRock.

Četvrtak, 16. siječnja

• U Njemačkoj i Italiji bit će objavljeni podaci o inflaciji za prosinac.
• U SAD-u će biti objavljeni podaci o maloprodaji za prosinac i prijavama za nezaposlenost.
• Prihode će objaviti Bank of America i TSMC.

Petak, 17. siječnja

• Kina će objaviti podatke o BDP-u za zadnje tromjesečje 2024., nezaposlenosti i industrijskoj proizvodnji.
• Eurostat će objaviti podatke o inflaciji.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar