Južna Koreja također postaje tržište u koje se više ne može ulagati

Južna Koreja ove je godine dom najtoplijeg i najnestabilnijeg tržišta dionica na svijetu. Pad indeksa Kospi za gotovo 40 posto u samo 27 trgovačkih dana usporediv je sa slomom kineskog tržišta 2015. godine. No kako slabi globalni rasprodajni val dionica povezanih s umjetnom inteligencijom (AI), prirodno se nameće pitanje je li referentni indeks predodređen za oporavak.

Zagovornici rasta mogi bi tvrditi da su, za razliku od Kine prije desetljeća, temeljni poslovni pokazatelji Južne Koreje zdravi. Dva proizvođača memorijskih čipova, Samsung Electronics Co. i SK Hynix Inc., koji čine više od polovice indeksa, izravni su dobitnici procvata AI infrastrukture. Kospi počinje izgledati primamljivo jeftino, trgujući se na desetogodišnjem minimumu od 5,5 puta procijenjene buduće zarade.

Ne slažem se s tim pojednostavljenim argumentom. Prije nego što predvidimo oporavak, trebali bismo se zapitati jesu li nedavna rasprodaja i nespretni pokušaji vlade da podigne Kospi traumatizirali novu klasu ulagača i stigmatizirali tržište. Drugim riječima, i dalje je moguće vjerovati u globalni industrijski procvat potaknut umjetnom inteligencijom, a istovremeno se držati jako, jako daleko od Kospija.

 

Za početak, volatilnost je ubitačna. Od početka godine, Kospi je imao 33 dana s dnevnima pomacima od najmanje pet posto, u usporedbi sa samo četiri takva dana za Nikkei 225 i niti jednim za Hang Seng. To je veliki problem za strane institucionalne ulagače, koji prodaju dionice tijekom cijele 2026. godine kako bi izbjegli pretjeranu koncentraciju. Za tradicionalne menadžere, povrati prilagođeni riziku jednako su važni kao i diversifikacija portfelja – što znači da je malo vjerojatno da će povećati svoju izloženost ako Kospi nastavi oscilirati.

Glavni pokretač te nestabilnosti ogroman je utjecaj polužnih fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ovi), koji su dodatno ubrzali nakon što je vlada krajem svibnja odobrila pokretanje takvih proizvoda vezanih uz pojedinačne dionice. Pružatelji ETF-ova moraju mehanički rebalansirati svoje knjige svaki dan, a njihovi potezi "kupi skupo, prodaj jeftino" pojačavaju kretanja dionica. Na vrhuncu Kospija u lipnju, pomak od pet posto u dionici SK Hynixa mogao je pokrenuti tokove rebalansiranja koji čine 40 posto prosječnog dnevnog volumena te dionice, prema procjenama Goldman Sachs Group Inc.-a.

Priznajući njihov štetan utjecaj na Kospi, vlada planira ograničiti pristup malim ulagačima tim instrumentima. No Seul nije otišao toliko daleko da potpuno obustavi njihovo poslovanje. Stoga, iako su ti ETF-ovi uzdrmani tijekom rasprodaje u srpnju, i dalje predstavljaju veliku prijetnju. Goldman je zaključio da bi polužni proizvodi i dalje mogli činiti 17 posto volumena trgovanja SK Hynixom tijekom dana ekstremnih promjena cijena. Kospi će nastaviti naglo oscilirati.

Još više zabrinjava ono što je ova pogreška u vođenju politike učinila malim ulagačima, koji su povjerovali obećanjima predsjednika Lee Jae Myunga o reformi tržišta dionica, nakon što su desetljećima bili nepovjerljivi zbog zloglasnog "korejskog diskonta". Tijekom cijele ove godine kupovali su dionice iz sastava indeksa Kospi, popunjavajući prazninu koju su ostavili strani ulagači svojim prodajama.

 

Sada se suočavaju s monumentalnim gubicima. Najpopularniji polužni ETF vezan uz SK Hynix izgubio je čak 84 posto svoje vrijednosti u odnosu na lipanjski vrhunac. Mnogi nisu mogli jednostavno prebroditi oluju – procjenjuje se da je 360.000 brokerskih računa prisilno likvidirano, od kojih su 62 posto držali pojedinci mlađi od 35 godina. Razumljivo je da su Korejci bijesni. Seul je poticao preuzimanje pretjeranog rizika od strane neiskusnih trgovaca u trenutku kada je globalno trgovanje AI dionicama bilo blizu svog vrhunca.

Ova bi rasprodaja mogla samo učvrstiti dugogodišnji dojam Korejaca da je njihovo domaće tržište bila zamka vrijednosti (value trap). Za razliku od Kine, gdje stroga kontrola kapitala sprječava lokalno stanovništvo u prekograničnom trgovanju, Korejci mogu slobodno ulagati u bilo koje tržište koje im se sviđa. U prošlosti su preferirali Nasdaq. Mogli bi se jednostavno spakirati i nikada se više ne vratiti na Kospi.

 

Dopuštanje polužnih ETF-ova vezanih uz pojedinačne dionice nipošto nije jedini gaf Seula. Ranije ove godine, Nacionalna mirovinska služba vrijedna bilijun dolara prekršila je vlastita pravila podigavši ciljni udjel domaćih dionica kako bi izbjegla prodaju svojih udjela u Kospiju. No taj manevar narušava ugrađeni mehanizam uravnoteženja mirovinskih fondova, koji se aktivira kada kupuju tijekom tržišnih slomova i prodaju tijekom rasta kako bi osigurali dobitak i ohladili euforiju na tržištu dionica. Neodgovarajući u okvirima svojih dosadašnjih smjernica, mirovinski je fond pomogao gurnuti Kospi u ludilo.

Posljednjih godina globalni upravitelji imovinom žalili su se da je Kina postala tržište u koje se ne isplati ulagati, uglavnom zbog dva problema – političkih promašaja vlade i njezinog zanemarivanja ulagatelja. Nažalost, slični se problemi pojavljuju i u Južnoj Koreji. Zna li Seul što radi i jesu li njegovi mladi ulagači, koji prvi put trguju, dobro zaštićeni? Vrijeme je da vlada poradi na samoanalizi.